WASHINGTON, 31. listopada (Hina) - Hrvatska je na 53. mjestu u svijetu po konkurentnosti gospodarstva, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) objavljenom u četvrtak u Washingtonu.
WASHINGTON, 31. listopada (Hina) - Hrvatska je na 53. mjestu u
svijetu po konkurentnosti gospodarstva, prema izvješću Svjetskog
ekonomskog foruma (WEF) objavljenom u četvrtak u Washingtonu.#L#
Na prvom mjestu je Finska koja ima najkonkurentije gospodarstvo i
najbolje uvjete poslovanja, a slijede Sjedinjene Države, Švedska,
Danska i Tajvan, rečeno je u godišnjem izvješću WEF-a, Globalna
konkuretnost 2003-2004.
Poredak je temeljen na istraživanju WEF-a u 102 zemlje, koje
ocjenjuje konkurentnost uzimajući u obzir ključne čimbenike koji
utječu na ekonomski rast, posebice makroekonomske uvjete,
kvalitetu javnih institucija i infrastrukture te tehnološko
stanje.
Hrvatska je po konkuretnosti u ovoj godini u odnosu na 2002. pala za
tri mjesta.
Hrvatska je posebice dobro ocijenjena prema tehnološkom indeksu
dospjevši na 41. mjesto, dok je prema kvaliteti javnih institucija
na 67. mjestu, a makroekonomskim uvjetima na 55. mjestu što ju je
ukupno dovelo na 53. mjesto po konkuretnosti.
Među usporedivim ekonomijama tranzicijskih zemalja srednje i
istočne Europe konkurentnije od Hrvatske pokazale su se Češka,
Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i
Slovenija.
Najbolja među njima je Estonija na 22. mjestu, a Slovenija je na 31.
mjestu. Srbija i Crna Gora je na 77. mjestu.
U drugom komplementarnom pregledu navedenom u Izvješću, zemlje su
procijenjene s obzirom na čimbenike koji podržavaju produktivnost
i time ekonomski učinak mjeren bruto domaćim proizvodom po glavi
stanovnika. Taj indeks poslovne konkurentnosti odražava
mikroekonomske pokazatelje, razvijenost načina poslovanja tvrtki
i kvalitetu uvjeta poslovanja u kojima djeluju.
Hrvatska je prema indeksu poslovne konkurentnosti zauzela 62.
mjesto, pavši za osam mjesta u odnosu na prošlu godinu. Do pada je
izgleda došlo, procjenjuje izviješće WEF-a, zahvaljujući jačanju
konkurencije drugih zemalja u tranziciji.
Mađarska je prema tom indeksu iz istog razloga pala za 10 mjesta.
Među najveće Hrvatske makroekonomske prednosti Izvješće računa
dostupnost kredita i nisku inflaciju dok među nedostacima navodi
vladine subvencije, proračunski manjak i raspon kamata. Glede
nedostataka u javnim institucijama navode se vlasnička prava,
problem sudske neovisnosti i protekcionaštvo u odlukama
dužnosnicima vlasti.
Hrvatski direktori i poduzetnici kao najveće probleme u poslovanju
u Hrvatskoj vide neučinkvitu birokraciju, porezne propise,
korupciju i porezne stope.
Pri ocjenjivanju konkurentnosti zemalja korišteni su javno
dostupni podaci kao i mišljenja vodećih poslovnih ljudi i
poduzetnika pojedinih zemalja dobivena anketom.
WEF je u ovogodišnjem istraživanju izmijenio metodologiju
uzimajući kao jedan od kriterija konkurentnosti ne više naprosto
vladinu potrošnju nego njezinu učinkovitost što je utjecalo i na
prošlogodišnji poredak.
Prema staroj metodologiji Hrvatska je prošle godine bila na 58.
mjestu, ali prema novoj na 48. mjestu.
Da bi usporedba prošlogodišnjih i ovogodišnjih rezultata bila
moguća osim retroaktivne primjene nove metodologije na
prošlogodišnje podatke u ovogodišnjem izvješću je posebno dan i
poredak zemalja uključujući samo one koje su sudjelovale i prošle
godine prema čemu je Hrvatska na 51. mjestu. To znači da je
koristeći usporediva mjerila ove godine pala za tri mjesta.
(Hina) sl dh