DNEVNI PREGLED, UTORAK, 28. 10. 2003.

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Hrvatska ======== Reuters/London - Reforma pravosuđa također je važan uvjet za ulazak Hrvatske u EU Ljudska prava i reforma pravosuđa podjednako su važni za ulazak Hrvatske u EU kao i suradnja s ICTY-om, upozorava u razgovoru za agenciju Reuters šef misije OESS-a u Zagrebu Peter Semneby. "Reforma pravosuđa jest ključ za mnoge druge reforme, ključni uvjet za ekonomske reforme, ključ za razvoj samopouzdanja i uspostavu povjerenja u hrvatsku privredu, nužan za ulaganja. Ona je također uvjet da izbjeglice ponovno dođu u posjed svojih kuća", tumači čelnik OESS-ove misije u Hrvatskoj u razgovoru za Reuters. Pitanja povratka srpskih izbjeglica, "koji trenutno žive uglavnom u susjednoj Bosni i Srbiji", te prava manjina i reforme pravosuđa zahtijevaju možda i veću pozornost nego suradnja s ICTY-om jer SU na mnogo načina složenija i zahtijevaju angažman ne samo političkog establishmenta već i čitavog hrvatskog društva, i to u duljem vremenskom razdoblju, dodaje Semneby. Jačanje lokalnih pravosudnih tijela učvrstit će i vjerodostojnost Hrvatske na međunarodnoj pozornici, što je posebno važno radi budućeg procesuiranja ratnih zločina pred hrvatskim sudovima, tumači on, najavljujući da će partneri Hrvatske pratiti rad lokalnih sudova na tim slučajevima pomnije nego ikad dosad. Ishod skorih parlamentarnih izbora "ne bi trebao ugroziti demokratska postignuća Hrvatske, bez obzira na to tko će pobijediti", prognozira šef misije OESS-a: "Čini se da većina tih stvari nije predmet spora u predizbornoj kampanji, na temelju čega se može prilično pouzdano zaključiti da izborni rezultat - kakav god on bio - neće značajno promijeniti situaciju", dodaje Semneby. Regija/Europa ============= Nezavisne novine/Banja Luka - Hrvati u BiH nisu dijaspora U situaciji kada tek "tanka nit" dijeli Hrvate u BiH od gubitka statusa konstitutivnoga naroda i stjecanja statusa manjine, proglasiti ih dijasporom i pružiti im mogućnost glasanja u dvije države "ne može im donijeti ništa dobra", smatraju banjalučke "Nezavisne novine". Naprotiv, time se pruža prilika njihovim "političkim neprijateljima" da s pravom ustvrde kako Hrvatima nije mjesto u BiH, dodaje list. Političko čelništvo Hrvata u BiH treba biti dovoljno razborito da svojim djelovanjem usmjeri Hrvate na BiH kako bi oni shvatili da je ona njihova država, da su autohtoni i konstitutivni narod a ne hrvatska dijaspora, tumače "Nezavisne novine". Hrvati BiH moraju "jednom zauvijek" shvatiti da nekoliko zastupnika iz "dijaspore" u Saboru RH ne može pridonijeti poboljšanju statusa hrvatskoga naroda u BiH - ne zato što im to netko ne dozvoljava nego zato što se Hrvatski Sabor objektivno može tek periferno baviti njihovim problemima, dodaje NN. Hrvatski političari u BiH sve više uviđaju pogubnost glasanja Hrvata u BiH na izborima za Sabor Republike Hrvatske i smeta ih izjednačavanje bh. Hrvata s hrvatskom dijasporom, "što pokazuje političku zrelost i shvaćanje da je Bosna i Hercegovina okvir unutar kojega se treba izboriti za položaj kakav i dolikuje jednom konstitutivnom narodu", zaključuje banjalučki list. Politika/Beograd - Prosvjedi Beograda neće pokolebati ICTY Žučne izjave vlasti u Beogradu o nepravdi i o - gledano iz političke perspektive - najgorem mogućem trenutku za objavu optužnica protiv četiri vojna i policijska generala neće potaknuti ICTY da od njih odustane, piše Politika. Povika s najviših mjesta u državi na haaški sud, glavnu tužiteljicu i njihovu neumoljivost može samo još više povećati razliku u korist onih koji su protiv izručenja srpskih državljana stranom sudu i napraviti zbrku u glavama onih koji to još prihvaćaju kao neugodnu obavezu, primjećuje list. "Srpski su političari neorganizirani i nepripremljeni za uloge koje moraju igrati ili jednostavno misle samo na ono što je njima osobno u trenutku najproblematičnije, a to su skori izbori i to ponovno slabi položaj Srbije", upozorava "Politika". Osobne najodgovornije za budućnost Srbije trebale bi se potruditi da iz ove situacije izvuku najviše za državu i njene građane, a prkosom to sigurno neće postići, ističe beogradski list. Tako da je "brzopletim izvođenjem uniformiranih osoba na ulicu radi zaštite jednog generala od haaškog suda možda pridobijen još neki postotak potpore biračkog tijela, ali bi se rezultati tog skupa vrlo brzo mogli pokazati kontraproduktivnim", smatra "Politika", upozoravajući da će vlasti sada teško dati nalog policiji i uvjeriti je da mora uhititi bilo koga od spomenute četvorice generala. WT/Washington - Rumunjska stoji uz SAD Povodom susreta rumunjskog predsjednika Iona Iliescua s Georgeom Bushom Washington Times u utorak objavljuje pismo Adriana Nastasea, predsjednika rumunjske vlade, koji "u ime svih Rumunja svim Amerikancima" poručuje: "u Rumunjskoj imate dobrog prijatelja". "Iskoristio bih prigodu potaknuti Sjedinjene države da se oslone na našu zemlju kao vrijedan resurs u naporima obnove i globalnom ratu protiv terorizma s kojim smo svi suočeni. U vrijeme kada vaša zemlja treba prijatelje rumunjski mirovnjaci rame uz rame stoje uz naše američke saveznike u Iraku. No mi možemo ponuditi još i više", piše Nastase. Rumunjski premijer piše kako Rumunjska ostaje dosljedno predan partner u ratu protiv terorizma te da "nitko ne treba pitati Rumunjsku da sudjeluje u ratu protiv terorizma". "Mi smo se pridružili Sjedinjenim Državama jer je to bilo ispravno učiniti pa i uz protivljenje nekih od naših ključnih europskih susjeda. Premda su nas neke zemlje u tom trenutku kaznile mi nismo oklijevali ili uzmicali", piše Nastase. WP/Washington - Uhićenje Hodorkovskog ima šire strateško značenje Uhićenje Mihaila Hodorkovskog ima šire moralne i strateške implikacije, ocjenjuje u Washington Postu od utorka Bruce P. Jackson, predsjednik washingtonskog "Projekta za demokracije u tranziciji". Hodorkovski, predsjednik naftne tvrtke Yukos uspješan je poslovni čovjek koji je počeo i razgovore o spajanju tvrtke s najvećim američkim korporacijama "što samo za sebe u današnjoj Rusiji može biti smatrano prijetnjom državi, no prava optužba koja stoji iza uhićenja sadrži i mnogo više", piše Jackson i ukazuje da je Hodorkovski učinio "kobnu grešku" izrazivši vlastito mišljenje i financijski pomogavši oporbu. Po Jacksonu, međutim, implikacije uhićenja Hodorkovskog nadilaze i "ušutkavanje demokratskih glasova" te ga je potrebno promatrati i u "kontekstu sve agresivnijih, vojnih i bespravnih akcija u Ukrajini, Moldaviji, južnom Kavkazu i Čečeniji", piše Jackson i ukazuje da je Putin od Ukrajine zatražio potpisivanje povlaštenog gospodarskog sporazuma, da su ruske tajne službe otkrivene iza izbornih nepravilnosti u Azerbejdžanu i Gruziji i jačanju ruskog utjecaja u Moldaviji i Abhaziji, dok su se ruski vojni brodovi "sučelili s ukrajinskom obalnom stražom u nezakonitom pokušaju prisvajanja vrijednog trgovačkog plovnog kanala". Putin je vješto koristio američku usredotočenost na rat protiv terorizma i oslobađanje Iraka, a sada "Moskva i prijestolnice istočne Europe pozorno prate kako će Washington reagirati na posljednje događaje", nastavlja Jackson. "Ako SAD ne zauzme čvrsto stajalište u odgovoru na ovako značajno uhićenje, šovinisti u ruskom ministarstvu obrane i službi sigurnosti (FSB-u) ispravno će zaključiti da neće biti značajnijeg odgovora na ponovnu uspostavu neoimperijalne sfere utjecaja u novim demokracijama južno i zapadno od Rusije. Uz očekivano hladnoratovsko razbojništvo i oportunističke financijske otimačine trebamo očekivati da će nove sile u Rusiji namjestiti ključne izbore u Ukrajini i Gruziji sljedeće godine i nastaviti podržavati brutalnu diktaturu Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji", piše Jackson. "Uhićenjem jednog čovjeka poslan nam je signal da naša dobronamjerna ruska politika nije uspjela. Sada moramo priznati da je tamo bilo velikog kršenja ljudskih prava i postavljanja de facto administracije hladnoratovskog tipa u Moskvi. Nije prerano pitati se ne svjedočimo li formalnom početku potiskivanja demokratskih postignuća ostvarenih u središnjoj i istočnoj Europi, Ukrajini i drugdje od pada berlinskog zida 1989.", drži Jackson. Le Figaro/Pariz - Putinova politika podsjeća na Slobodana Miloševića Politika Vladimira Putina po svemu podsjeća na politiku Slobodana Miloševića u Jugoslaviji - ruski predsjednik sanja o velikoj Rusiji baš kao što je Milošević sanjao o velikoj Srbiji, kazao je u razgovoru za "Le Figaro" Pavel Felgenhauer, ruski stručnjak za obranu i specijalne službe. Danas su na vlasti u Rusiji nacionalisti. Njihov je program: represija na unutarnjem planu, nadzor nad svim elitama, od političkih do poslovnih, hegemonistička kušnja na vanjskom planu, napose u bivšim sovjetskim republikama, rekao je Felgenhauer. Operacija specijalnih služba poput one protiv Hodorkovskog ne može se provesti bez naloga samog predsjednika. Sam postupak me nije iznenadio. Vladimir Putin došao je na vlast 1999. zahvaljujući ratu u Čečeniji, koji Rusiji nije bio potreban. Uhićenje poslovnog čovjeka na pisti zračne luke može se svrstati u iste metode, istaknuo je stručnjak. Gospodarski gledano, predsjednikov vojni režim ne može opstati. "Čekisti" (agenti tajnih služba, od ČEKA, od koje je nastao KGB) ne znaju upravljati gospodarstvom, sve što znaju je krasti. Ne vidim kako bi se nužne reforme radi modernizacije zemlje mogle provesti uz prepuštanje vlasti specijalnim službama, dodao je Felgenhauer. Der Standard/Beč - Putin potkopava šanse za privredni procvat u Rusiji Iako ruski predsjednik Vladimir Putin ima povjerenja u rusku pravnu državu, uhićenje naftnog magnata Mihaila Hodorkovskog dodatno je narušilo "ionako ograničeno" povjerenje ulagača u pravnu sigurnost u Rusiji, upozorava bečki Der Standard. Dogodilo se to u najgorem mogućem trenutku budući da je međunarodna agencija za procjenu kreditne sposobnosti zemalja Moody's prije samo dva tjedna uvrstila Rusiju u popis zemalja unosnih za ulagače, ističe list. Ruski je predsjednik sada zatro taj nagovještaj procvata budući da nitko ne vjeruje da je rusko pravosuđe krenulo u akciju protiv Hodorkovskog bez blagoslova Kremlja, zaključuje Der Standard. Le Figaro/Pariz - Strateško partnerstvo Pariza i Berlina Francusko-njemački dvojac je "motor", a ne "direktorij", kazao je francuski premijer Jean-Pierre Raffarin, nastojeći tijekom europskih razgovora u Epernayju umiriti one koji strahuju od pretijesne suradnje između Pariza i Berlina, piše "Le Figaro". Danas nije pretjerano govoriti o francusko-njemačkom "strateškom" partnerstvu, što je shvatio i Tony Blair koji će se možda pridružiti francusko-njemačko-belgijsko-luksemburškim naporima na jačanju europske obrane, ističe list. Susret u Poitiersu između izaslanika francuskih pokrajina i njemačkih saveznih zemalja svjedoči o želji za približavanjem dvaju društava nakon političkih inicijativa Chiraca i Schroedera, podsjeća list. Ironija je povijesti što njemačka savezna država u ovom času nastoji preuzeti neke ovlasti šesnaest zemalja dok Francuska želi dati veće ovlasti svojim dvadeset dvjema pokrajinama, napominje list. Le Monde/Pariz - Hans Tietmeyer o gospodarskim teškoćama Unije Ni glasoviti porast cijena koji se "osjetio" kod prijelaza na novu europsku valutu ni problemi rasta i strukturni problemi s kojima se u ovom času sučeljavaju neka europska gospodarstva ne mogu se pripisati monetarnoj politici Europske središnje banke (ESB), kazao je u razgovoru za "Le Monde" Hans Tietmeyer, bivši predsjednik Bundesbanke. "Glavni uzrok tomu vidim ponajprije u gomilanju strukturnih problema koji se, na žalost, nisu uvijek rješavali na najbolji način. Naprotiv, monetarna je politika već omogućila da se dostigne razmjerno niska razina kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa i njezina glavna zadaća i dalje mora biti trajna stabilnost cijena. To je ujedno najbolji način za poticanje rasta i zapošljavanja", istaknuo je Tietmeyer u razgovoru. U međunarodnoj procjeni valute nije važna samo monetarna politika, već i - napose u dužem razdoblju - uspješnost i dinamika gospodarstava koja stoje iza nje, dakle nacionalnih gospodarskih politika. Stalne razlike između gospodarskih i financijskih politika država i odstupanja od zajednički utvrđenih pravila mogu ozbiljno, i trajno, ugroziti vjerodostojnost zajedničke valute i jedinstvo monetarnog prostora, upozorava Tietmeyer. Liberation/Pariz - Francuska vojska zazire od nuklearnog programa Sljedećih će mjeseci pripadnici francuskih oružanih snaga polaziti obuku koja bi ih trebala uvjeriti da je nuklearni program "osobito pogodan za zaštitu od oružja za masovno uništavanje", piše "Liberation" u ponedjeljak. Vojnici ne vole nuklearno oružje ponajprije zato što je skupo: za njega se izdvaja oko 20 posto proračunskih sredstava, namijenjenih nabavci vojne opreme, što bi bilo dovoljno za kupnju jednog nosača zrakoplova svake godine, ističe list. U glavnim pak stožerima sanjaju o tomu da se taj novac upotrijebi za kupnju oružja koje će se češće koristiti: transportnih zrakoplova za slanje postrojba u Afganistan, fregata za pomorski nadzor i oklopnih vozila za zaštitu pješaštva u Africi, tumači "Liberation". Raspra o nuklearnom odvraćanju nestala je iz političkog života nakon zaokreta ljevice iz 1981., a zastupnici većine su oprezni i ne žele se upuštati u to područje, podsjeća list. Tema dana: Stanje u Iraku i međunarodni odnosi ============================================== FT/London - Ogromna većina Europljana i dalje se protivi ratu u Iraku Ogromna većina Europljana i dalje se protivi ratu a tek mali dio njih želi da Amerikanci upravljaju obnovom Iraka, konstatira The Financial Times (po BBC-ju) u osvrtu na rezultate ankete koju je o Iraku među građanima europskih zemalja provelo Europsko povjerenstvo. Nešto manje od 70 posto ispitanika s Grcima na čelu drži da vojna intervencija nije bila opravdana dok njih 30 posto - među kojima je najviše Danaca - smatra da jest, navodi list. Gotovo 60 posto Europljana misli da bi obnovu Iraka trebalo povjeriti Ujedinjenim narodima dok bi manje od 20 posto njih poklonilo povjerenje za provedbu tog projekta Washingtonu, napominje FT, ističući da čak dvije trećine ispitanika zahtijeva da SAD snose troškove obnove. The Independent/London - Treba internacionalizirati upravu nad Irakom Američka okupacija u Iraku ne daje rezultate pa se u operaciju moraju uključiti Ujedinjeni narodi, konstatira The Independent (po BBC-ju). Trenutna okupacija Iraka uživa najmanji mogući legitimet među Iračanima, a još i manji u međunarodnoj javnosti, i to je problem, zaključuje list, sugerirajući mogući put njegova rješavanja. "Iračku državu odnosno upravu nad Irakom trebalo bi internacionalizirati na temelju neke vrste mandata Ujedinjenih naroda. To nije jamstvo za mir - uostalom, i UN je bio meta napada, ali će, i to je ključno, otkloniti predodžbu, a donekle i činjenicu da je Amerika imperijalistička, hegemonistička okupacijska sila. Alternativa je beskonačna okupacija pod američkim vodstvom, sve više opsada a sa sve manje kontrola", smatra The Independent. WT/Washington - Razilaženja SAD-a i EU-a oko sankcija protiv Sirije Sve je više dokaza da su uzroci teškoća u stabilizaciji Iraka izvan te države, te dok "napadi iz dana u dan izgledaju sve koordiniranije i sirijska uloga u potkopavanju iračke sigurnosti izgleda ozbiljnije", piše Washington Times u uvodniku od utorka. "Strani borci nisu jedini koji pružaju pomoć neprijateljima iračke obnove. Dok se ukazuje sve više sirijskih veza s napadima u Iraku, Europska unije (EU) povećava svoje gospodarska veze sa Sirijom", piše list i primjećuje da je ovog vikenda na poslovnoj konferenciji, koju je financirao EU, nazočilo 180 europskih dužnosnika i poslovnih ljudi. Cilj konferenciji bio je pojačati suradnju Sirije i EU-a te pripremiti sklapanje trgovinskog sporazuma, navodi list i zaključuje kako je "jasno da je to europsko tetošenje Sirije izravan odgovor sve većem pokretu za američke sankcije protiv te države". "Američka nastojanja da se zauzme oštriji stav spram sirijske popustljivosti i pokroviteljstva prema terorizmu izazvala su predvidljive odgovore uobičajenih branitelja terorizma", piše list te navodi reakcije iz Irana, Libanona i Organizacije Islamske konferencije čije su članice osudile američke sankcije prema Siriji. "I, naravno, tu je Francuska", nastavlja list. Vlada francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca potiče EU na povećanje trgovine s Damaskom, piše list i dodaje da je Chirac, koji tvrdi da sankcije nisu učinkovite, "izgleda zaboravio da francuski poslovni dogovori sa Sadamom Husseinom nisu potaknuli stvaranje demokracije u Iraku". "Teško je utvrditi je li Europska unija za nas - ili za teroriste", zaključuje se u uvodniku lista. Die Welt/Berlin - Njemačka prekriženih ruku promatra stanje u Iraku "Loše vijesti iz Iraka potiskuju dobre, a to je, osim neposrednog terorizma i svrha napada", piše berlinski Die Welt u utorak. "Napadi ne otkrivaju jasne crte bojišnice, ali otkrivaju strategiju: sijati strah, širiti kaos i beznađe među bespomoćnim stanovništvom, nagnati humanitarne djelatnike u bijeg a Amerikance natjerati na povlačenje", piše list. "Iz kaosa bi trebao stići poziv za povratak jakog čovjeka od jučer", ocjenjuje list i napominje da je to "rat niskog intenziteta" te da Sadam vjerojatno iz podzemlja vlada "novcem, komunikacijama, infrastrukturom i oružjem". "Ipak nije vjerojatno da će Sadamovi partizani uspjeti spriječiti obnovu Iraka", jer ipak pretežu dobre vijesti, piše list i ističe činjenicu da danas naftovodi prenose dvostruko više nafte nego prije rata, "Irak je opet na gospodarskom zemljovidu". "U velikim dijelovima svijeta zna se da je Irak previše važan da bi bio prepušten svojim demonima. Samo ured njemačkog kancelara, gdje pravdaštvo već slovi kao državno umijeće, gleda prekriženih ruku", zaključuje berlinski dnevnik. DPA/Hamburg - Vanjska politika bit će u fokusu predizborne kampanje u SAD-u Televizijska rasprava devet natjecatelja za status kandidata Demokratske stranke za predsjedničke izbore u SAD pokazuje da će središnja tema predizborne kampanje ipak biti vanjska politika a ne ekonomija, ističe DPA. Iako demokratski političari optužuju američkog predsjednika Georgea Busha da nije sastavio realan plan za poslijeratni Irak, iza najnovijih skeptičnih, samokritičnih izjava ministra obrane Donalda Rumsfelda i ministra vanjskih poslova Colina Powella nazire se i dalje koncept konzervativnih snaga, ističe DPA. Naime, konzervativni američki političari smatraju da će rat protiv terorizma biti povijesni izazovom za SAD u sljedećim godinama, možda i desetljećima, tumači agencija, dodajući da govori predsjednika Busha i njegova ministra obrane Rumsfelda očituju želju za ofenzivnim širenjem rata protiv terorizma u cijeli svijet kako bi se zaštitio SAD, tumači agencija. Iako sudionici u utrci za status predsjedničkog kandidata Demokratske stranke trenutno još žestoko kritiziraju Busha zbog takve politike, "mnogi pokazatelji upućuju na zaključak da ni eventualni predsjednik iz redova američkih demokrata - primjerice, bivši general Wesley Clark - ne bi od 2004. provodio sasvim drugačiju politiku", upozorava DPA. Le Temps/Ženeva - Sukob s teroristima u Iraku utjecat će na predizbornu borbu u SAD-u Bushova uprava ne uspijeva odgovoriti na pitanje tko su teroristi u Iraku: pristaše Sadama Huseina ili pripadnici Al Kaide za koje je Irak novo područje džihada, piše švicarski "Le Temps". Okupator očito nije računao s pobunjeničkom logistikom nekih bivših članova stranke Baas, kojima se planiraju priključiti islamisti iz Saudijske Arabije, Sirije i Jemena koji prelaze propusnu iračku granicu kako bi pritekli u pomoć pokretu otpora, ističe list. Tako je Irak svakom danom sve dalje od demokratske stabilizacije Srednjeg Istoka koju je obećao mesijanski program Bijele kuće, primjećuje "Le Temps". Napadom na sjedište Crvenog križa, simbol humanitarne neutralnosti, nakon pokolja u glavnom stožeru UN-a u kolovozu, teroristi polako ostvaruju svoj cilj: postupno povlačenje predstavnika međunarodne zajednice koji ne mogu djelovati u takvom sigurnosnom okružju, zaključuje list, upozoravajući da će ishod sukoba između okupacijske vojske i neuhvatljive terorističke mreže snažno utjecati na predizbornu utrku u SAD-u. Tema dana: Pogoršavanje sigurnosnog stanja u Iraku ================================================== NYT/New York - Još jedan loš dan u Bagdadu Gotovo svaki novi dan iz Iraka nosi vijest nekom napadu na humanitarne djelatnike, Iračane koji surađuju s američkim okupacijskim vlastima ili američke vojnike i premda izgleda da iza tih napada stoji samo "manjina Iračana i stranih ekstremista njihov je kumulativni učinak razoran", ocjenjuje New York Times u utorak. New York Times ocjenjuje kako nisu uvjerljive tvrdnje američkog predsjednika Busha da su posljednji napadi tek dokaz da su teroristi sve očajniji uslijed američkog napretka u stabilizaciji Iraka. Stalno povećavanje broja žrtava iscrpljuje strpljenje Iračana i moglo bi mnoge obeshrabriti u odluci da se uključe u snage sigurnosti pod američkim okriljem, koje su sada "najveća nada Washingtona za rasterećivanje preopterećenih američkih vojnika", napominje list u uvodniku. Razumljiva je nespremnost međunarodnih humanitarnih organizacija da riskiraju živote svog osoblja u nesigurnom Bagdadu a bez njih nema realne nade u oporavak iračkog društva, piše list. "Bijela kuća ima pravo isticati određene uspjehe u stabilizaciji drugih područja Iraka. No ne može uljepšati stalno nasilje u Bagdadu. Još dana poput ovog ponedjeljka moglo bi voditi čak i u dužu i složeniju okupaciju no što većina Amerikanaca sada očekuje", zaključuje list. FAZ/Frankfurt - Bushovi politički uspjesi "nisu tako sjajni kako izgledaju" Bush je u zadnje vrijeme postigao nekoliko političkih uspjeha, primjerice UN-ovu rezoluciju za Irak, zatim zajedničku izjavu o zajedničkoj borbi protiv terorizma te obećanja 73 država i organizacija da će zajedno dati 33 milijarde dolara pomoći za obnovu Iraka "no kao i kad se radi o mnogim američkim proizvodima, nije sve tako sjajno kako izgleda", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u utorak. U Madridu su donatori obećanu pomoć za Irak dali u obliku kredita, a najveći će dio od 20 milijarda dolara morati dati sami Amerikanci, podsjeća list i napominje da čak i Kongres u kojem vladaju Bushovi republikanci, želi polovicu te svote odobriti kao kredit a ne kako traži Bijela kuća, u cijelosti kao doprinos. "Godinu dana prije ponovnih predsjedničkih izbora, sigurno je da će se o političkoj sudbini predsjednika Busha odlučivati na Eufratu i Tigrisu", piše list i dodaje da se američko stanovništvo "okuplja u dva otprilike jednako velika politička tabora republikanaca i demokrata, pa su stoga presudni osobine poput poštenja i zasluženog povjerenja a ne predodžbe o pobjedi i porazu". "Vjerodostojnost predsjednika izložena je stalnim provjerama, ali u očima većine Amerikanaca ona još nije u krizi. Dugi dah i upornost mogli bi se isplatiti do izbora u studenom 2004. Internacionalizacija napora za stabilizaciju Iraka, spremnost za predaju odgovornosti, napredak u obnovi nisu tek puke izmišljotine, iako sve to nije tako sjajno kako američka vlada iz poznatih razloga pokušava prikazati", zaključuje list. SZ/Muenchen - Iračka tragedija još nije dostigla vrhunac Najnoviji napadi u Bagdadu "osvjetljavaju odnose snaga, taktiku i motive ratnika na iračkoj strani, fantom dobiva obrise", piše Sueddeutsche Zeitung u utorak. "Prerano je za bilancu, jer ta tragedija još ni iz daleka nije dostigla vrhunac", ocjenjuje list i drži da su iz tih napada proizišle dvije spoznaje. Prva je da je "neprijatelj jači nego što su američki okupatori do sada bili spremni priznati", a druga je da se "rat više ne vodi samo protiv američkih okupacijskih postrojba, nego protiv svih koji žele sudjelovati u obnovi Iraka". Po mišljenju lista, iz toga se može zaključiti da je američka ratna strategija promašena, da ih je "preuranjeno pobjedničko slavlje zavelo da za vojno planiranje krenu s pogrešnih parametara". "No u Iraku nisu važni samo Amerikanci i njihova uloga u svijetu, ponajprije je važno 24 milijuna Iračana koji nipošto ne žele povratak starog režima", piše list i naglašava da je pomoć Iračanima "zadaća cijele međunarodne zajednice", "obveza koja ne ostavlja prostora zadovoljstvu zbog gorkih lekcija koje američki jastrebovi sada moraju naučiti". "Oni koji odustaju od Iraka moraju znati da time destabiliziraju cijelu regiju. Istodobno napuštaju koncept 'nation building', što je dakako teško ostvariti. No alternativa bi bila propale države prepustiti njima samima, sa svim posljedicama za svjetski poredak. Bombaši i gerilci na Tigrisu to već znaju. I u to se uzdaju", zaključuje list. RDW/Koeln - Pokret otpora u Iraku sve je bolje organiziran Američki predsjednik George Bush ne odustaje od svoje politike prema Iraku a vojni stručnjaci upozoravaju na sve bolju organiziranost iračkog otpora, ističe Deutsche Welle. Američki vojni stručnjaci smatraju da su u Iraku suočeni s profesionalno organiziranim otporom jer način izvođenja akcija ukazuje na profesionalno obučene specijalne snage, međusobno povezane tajnom informativnom mrežom, prenosi postaja. Očito u različitim dijelovima Iraka postoje ćelije sastavljene od nekoliko članova, a pojedini borci poznaju samo svoje izravne suborce te je tako osigurano da, "ukoliko budu uhvaćeni, ne mogu ni na mukama, ni pod drogama odati identitet suboraca iz ostalih ćelija", nagađa DW. Jedno područje najčešće pokrivaju četiri ćelije, prenosi postaja američka saznanja - dok jedna ćelija planira napade, druga se bavi financiranjem, treća organizira borce, četvrta logistiku, a u slučaju uhićenja ili pogibije odmah ih zamjenjuju dragovoljci. Postaja prenosi i izjavu zapovjednika američkih snaga u Iraku generala Ricarda Sancheza da je irački otpor koordiniran na lokalnoj, ali djelomice i na regionalnoj razini. Za organizaciju napada Amerikanci su osumnjičili tri organizacije, prenosi postaja - Al Kaidu, Ansar El Islam i bivše tjelohranitelje Sadama Huseina. TAZ/Berlin - Napadači žele osigurati neuspjeh američkog pokusa u Iraku Samoubilački napadi u Iraku šalju Amerikancima vrlo jasnu poruku, ističe berlinski Die Tageszeitung (po Deutsche Welleu). U prvom redu, napadi signaliziraju da će se iračke policajce koji budu surađivali s američkim zavojevačima smatrati izdajnicima pa će morati strahovati za svoj život, tumači TAZ. No, što je značio napad na Međunarodni crveni križ, organizaciju koja je prije, tijekom i nakon rata bila u službi iračkog stanovništva, razmatra list. Poruka počinitelja jest očigledna, drži Die Tageszeitung: "Ne miješajte se, napustite Irak i prepustite upravu okupatorima". Time bi se trebala jasno razgraničiti fronta - mi protiv njih. Počinitelji smatraju da će na taj način osigurati propast američkog "pokusa" u Iraku, zaključuje TAZ. NYT/New York - SAD se hrve s iračkim paradoksom Kako ograničiti slobodu kretanja i istodobno uvjeravati Iračane da žive u slobodnom društvu, razmatra The New York Times (po Glasu Amerike). Definirajući tu dvojbu kao "irački paradoks", NYT raspravlja o dvojbama američkih dužnosnika koje su se pojavile još i prije serije smrtonosnih napada u Bagdadu a odnose se na stupanj ograničenja slobode kretanja u Bagdadu i istodobno uvjeravanje Iračana da sada žive u slobodnom društvu, pa mogu slobodno ići na posao i prosvjedovati protiv koalicijskih snaga. Rasprave američkih dužnosnika nisu bile dugotrajne jer je situacija sasvim jasna, citira newyorški list riječi neimenovanog suradnika predsjednika Busha: "Irak se ne može pretvoriti u policijsku državu ... kada bismo to učinili, bila bi to Pirova pobjeda". Jedan pak dužnosnik gorko komentira da bi ograđivanje potencijalnih meta napada betonskim preprekama i ograničavanje kretanja ljudi i vozila rezultiralo "novim Bejrutom, ali bez pogleda na more", navodi The New York Times. WP/Washington - SAD treba aktivno odgovarati na ustanak u Iraku U SAD-u se raspravljalo o svim aspektima intervencije u Iraku no najmanja se pozornost dala najvažnijem pitanju, odnosno ima li SAD odgovarajuću strategiju za pobjedu nad "sve razrađenijom pobunom", drže Tom Donnelly, s American Enterprise Institutea, i Gary Schmitt, direktor "Projekta za novo američko stoljeće", koji u Washington Postu od ponedjeljka kao rješenje predlažu organiziranje kampanje suzbijanje pobune u Iraku. Ukoliko se Irak ne stavi pod nadzor i pobuna odlučno ne svlada uspjesi koje u Iraku ističe Bushova administracija neće biti trajni a nade u uspostavu stabilnog i demokratskog Iraka nikada neće biti ispunjene, upozoravaju autori. "Razvoj i provedba uspješne strategije suzbijanja ustanka u Iraku jest izazov ali ne i neostvariv. Uvjeti za uspješnu američku kampanju protuustanka su dobri. Velika veći dio Iraka nije 'more' u kojem se ustanici mogu sakriti i naći potporu. Američka de facto obrana iračkog Kurdistana tijekom prošlog desetljeća stvorila je sve slobodniji i stabilniji sjeverni Irak. A rat je oslobodio šijitsku 'tihu većinu'", drže autori i ukazuju da je "dobra vijest da je ustanak uvelike ograničen na sunitsko područje te da izgleda da su pobunjenici malobrojni". Govor o suzbijanju ustanka neizbježno podsjeća na vijetnamsku traumu, primjećuju autori no ističu da su se i u Vijetnamu te strategije i taktike pokazale uspješnima te da nema razloga vjerovati kako one neće biti uspješne u Iraku gdje problem ustanka nije tako velik i nema strane zemlje koja pruža znatnu potporu gerilcima. U Iraku bi snage koalicije uz pomoć iračke policije i vojske trebale "preplaviti" određeno ograničeno područje iskorjenjujući pobunjenike i njihovu infrastrukturu, nakon čega bi prešli na sljedeće, ostavljajući za sobom odgovarajuće iračke snage i tako postupno širiti sigurna područja, drže autori ali upozoravaju da bi se na taj način snage koncentrirale u sunitskom području što bi zahtijevalo i kratkoročno povećanje broja vojnika SAD-a u Iraku. (Hina) akoz