FRANCUSKA: SMIJE LI SE KRITIZIRATI IZRAELSKA POLITIKA?

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 26. listopada (Hina) - Optužbe za "antisemitizam" koje su na račun francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca stigle iz Izraela osuđene su od mnogih francuskih Židova, ali ostaje gorki okus da je ovo samo jedna u nizu afera koje potresaju javnost još od početka druge intifade, razbuktane francusko-američkim sukobom oko rata u Iraku. #L# Prošle je nedjelje izraelski dnevnik Maariv optužio francuskog predsjednika za "antisemitizam" te na naslovnici objavio Chiracovu sliku uz sljedeću legendu: "lice francuskog antisemitizma", dok je sam šef izraelske diplomacije Sylvan Shalom ocijenio kako je "sramota da jedna tako značajna zemlja, kao što je Francuska, pokazuje ma i najmanji znak razumijevanja ili pristajanja uz antisemitske izjave Mohamada Mahathira". U optužnicu je Chiracu stavljeno da je blokirao donošenje deklaracije Europske unije kojom bi se osudila izjava malezijskog premijera Mohamada Mahathira, dana na summitu Organizacije islamske konferencije, kako danas "Židovi posredno vladaju svijetom, koristeći druge da se bore i umiru za njih". Prošlotjedni "incident" na relaciji Pariz-Jeruzalem je "zaključen" - prema izjavi glasnogovornika izraelskog ministarstva inozemnih poslova - i neki od poznatijih francuskih intelektualaca židovskoga podritekla, filozof Bernard-Henri Levy ili zastupnik Pierre Lellouche, istakli su koliko je neosnovano pripisivati francuskom predsjedniku antisemitske stavove, podsjećajući pri tom kako je Jacques Chirac bio prvi francuski predsjednik koji je priznao odgovornost Francuske Republike u proganjanju Židova u razdoblju "višijevskog režima" 1940-44. Do napada na samog Chiraca, ali i nakon toga, u medijima je prevladavala polemika oko kontroverznog teksta uglednog muslimanskog intelektualca Tarcqa Ramadana, profesora na Sveučilištu u Fribourgu, koji je u okviru priprema velikog skupa altermondijalista, Europski socijalni forum, što će se od 12. do 15. idućeg mjeseca održati u Parizu, objavio kontroverzni tekst u kojem optužuje "nekolicinu židovskih intelektualaca" (Bernard Kouchner, Andre Glucksmann, Alexandre Adler, Bernard-Henri Levy) da u javnim nastupima zauzimaju stavove u funkciji "izraelskih interesa", dok će Alainu Finkielkrautu još zamjeriti i obranu islamofobnog pamfleta Oriane Fallaci te neodgovorne izjave o novim "kristalnim noćima" u Francuskoj. Nakon knjige ovoga proljeća - Smije li se kritizirati Izrael? - francuskog intelektualca Pascala Bonifacca, koja je izazvala oštre reakcije među francuskim Židovima bliskim CRIF-u (Predstavničkom vijeću židovskih ustanova u Francuskoj), ovih je dana tjednik Le Point dao prostora predstavnicima dviju struja unutar židovske zajednice - Ronyu Braumanu, jednom od osnivača organizacije Liječnici bez granica, koji ističe kako "nužna kritika antisemitizma u Francuskoj ne bi smjela spriječiti radikalnu kritiku izraelske politike", i filozofu Alainu Finkielkrautu, za koga je rečeno da je od "strastvena branitelja načela univerzalizma" postao "zabrinuti odvjetnik židovske posebnosti". U Le Mondeu od 16. ovoga mjeseca objavljen je apel nekoliko stotina francuskih Židova, ponajviše djece ili rodbine žrtava Holokausta, apel pod naslovom "Jedan drugi židovski glas", u kojem oni osporavaju pravo "pojedinim ustanovama i nekim javnim radnicima da zlorabe izraz 'francuski Židov' i da govore u njihovo ime, pa nakon osude "kriminalne politike Ariela Sharona", kao i svih pojava integrizma, antisemitizma, rasizma, šovinizma i komunitarizma, naglašavaju "pravo palestinskog naroda na vlastitu državu". Samo sedam dana kasnije, u istom listu, nekoliko vodećih francuskih intelektualaca, većinom židovskoga podrijetla, traže od SAD, UN i Europske unije da izvrše pritiske na Sharanovu vladu - kojoj je cilj "uništenje palestinskog društva" - i da bezodvlačno pošalju "snage razdvajanja" na okupirani palestinski teritorij. Rasprava dakle koju bi bilo pogrešno svesti samo na sukob "propalestinskih" i "proizraelskih" pozicija, na "vjersku" ili "civilizacijsku" matricu. (Hina) fc sv