ZAGREB, 24. listopada (Hina) - U Hrvatskoj deset posto stanovništva ili oko 440.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, navodi se u preliminarnoj verziji Nacionalnog izvješća RH o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije predstavljenog
u petak u Zagrebu.
ZAGREB, 24. listopada (Hina) - U Hrvatskoj deset posto stanovništva
ili oko 440.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, navodi se u
preliminarnoj verziji Nacionalnog izvješća RH o provedbi ciljeva
Milenijske deklaracije predstavljenog u petak u Zagrebu. #L#
Ciljevi zacrtani Milenijskom deklaracijom, koju su u rujnu 2000.
usvojile sve države članice UN-a, obuhvaćaju iskorjenjivanje
ekstremnog siromaštva i gladi, osiguranje osnovnog obrazovanja,
promicanje jednakosti spolova, smanjivanje smrtnosti djece,
poboljšanje zdravlja majki, borbu protiv AIDS-a i drugih zaraznih
bolesti, održiv razvoj i razvoj globalne suradnje, a kao rok
njihove realizacije određena je 2015. godina.
Ukupni gospodarski napredak u Hrvatskoj posljednjih desetak godina
bio je značajan, mjereno stopama gospodarskog rasta (prosječna
godišnja stopa rasta 4,3 posto u razdoblju 1994-2002), no koristi
od takvog rasta nisu podjednako raspodijeljene na sve članove
društva, navodi se u izvješću.
Prema nacionalnim mjerilima, odnosno pragu od oko 14.000 HRK
godišnje po odrasloj osobi, u Hrvatskoj u apsolutnom siromaštvu
živi 10 posto stanovništva ili oko 440.000 ljudi. U skladu s
Milenijskom deklaracijom, ta bi brojka do 2015. godine trebala biti
prepolovljena.
U kategoriju ekstremno siromašnih ljudi, koji prema kriteriju
Crvenog križa raspolažu s oko 400 HRK mjesečno po odrasloj osobi,
spada oko 55.000 ljudi.
Međutim, prema međunarodnim mjerilima, koje je Svjetska banka
odredila za tranzicijske zemlje (4,3 američka dolara dnevno prema
paritetu kupovne moći) stopa siromaštva je razmjerno niska i iznosi
4,8 posto. Prema tom pokazatelju, Hrvatska je, uz Sloveniju i
Češku, tranzicijska zemlja s najnižom stopom siromaštva, navodi se
u izvješću.
Izvješće upozorava na sve veće ukorjenjivanje siromaštva.
Korisnici socijalne pomoći u sustavu ostaju dugo, gotovo pet puta
dulje nego u Njemačkoj. U posljednje tri do četiri godine broj
korisnika socijalne pomoći blago raste i iznosi između 1,5 do 2,5
posto stanovništva.
Nezaposlenost je prema kriterijima Međunarodne organizacije rada
(ILO) u 2002. iznosila visokih 14,8 posto, od čega su 55 posto
žene.
Što se tiče situacije u obrazovanju, u izvješću se poziva na
poboljšanje kvalitete osnovnog obrazovanja. Predlaže se
skraćivanje osnovnog školovanja na šest godina i produžavanje
obveznog na devet ili deset godina.
U usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, kao i zapadnoeuropskim
zemljama, Hrvatska zaostaje u području višeg i visokog
obrazovanja. Visoko obrazovanje nedovoljno je usklađeno s
europskim, efikasnost studiranja je niska, a postotak
visokoobrazovanog stanovništva iznosi 13 posto, dok je europski
prosjek 20 posto.
Stopa mortaliteta djece u Hrvatskoj je niska (7,7 na 1000
živorođenih u 2001.) i odgovara ostalim tranzicijskim zemljama, no
još uvijek je viša od prosjeka u EU (5,7 na 1000 živorođenih) zbog
nižeg životnog standarda.
Zahvaljujući sustavnim mjerama, u Hrvatskoj je izbjegnut porast
broja zaraženih HIV-om, koji je zabilježen u ostalim europskim
zemljama. Od 1986. do 2001. u Hrvatskoj je od AIDS-a oboljela 181
osoba, a umrlo ih je 102.
Nacionalno izvješće o provedbi ciljeva Milenijske deklaracije,
koje bi glavnom tajniku UN-a trebalo biti predano do kraja ove
godine, izrađuje se u suradnji ministarstava, ureda i tijela Vlade,
znanstvenih institucija i nevladinih udruga. Koordinator projekta
je Ekonomski institut iz Zagreba, a stručnu, tehničku i financijsku
podršku projektu osigurava UN-ov program za razvoj (UNDP).
(Hina) zt dj