ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Dobro je da zagrebačka vlast uvodi naknade za novorođenu djecu, ali se postavlja pitanje zašto sada, a ne prije tri godine, kad su došli na vlast, izjavio je demografski stručnjak Jakov Gelo, profesor na
zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Dobro je da zagrebačka vlast uvodi
naknade za novorođenu djecu, ali se postavlja pitanje zašto sada, a
ne prije tri godine, kad su došli na vlast, izjavio je demografski
stručnjak Jakov Gelo, profesor na zagrebačkom Ekonomskom
fakultetu. #L#
Smatra da je ta mjera, na osnovi koje bi roditelji djece rođene od
početka sljedeće godine trebali mjesečno dobiti 100 kuna za prvo,
300 kuna za drugo te 600 kuna za treće i svako daljnje dijete do
treće godine života, u službi predizborne kampanje i da ne će
utjecati na pronatalitetnu politiku.
Demograf Dražen Živić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih
znanosti "Ivo Pilar", drži kako je riječ o "parcijalnoj i
selektivnoj mjeri" koja neće dati dugoročne pozitivne pomake u
pronatalitetnoj politici.
"Kad bi bila donesena na razini države i praćena sa 99 drugih
populacijskih mjera, onda bi imala svrhe, ovako se može špekulirati
da je sve to u funkciji skorašnjih izbora", izjavio je. Po njegovim
riječima upravljačkim strukturama nije jasna hrvatska demografska
slika i kakve će posljedice imati po društveni i gospodarski
razvoj. Spomenuta mjera samo pokazuje da nisu svijesni kakve bi
mjere trebalo provoditi, dodao je.
Gelo pak smatra kako bi trebalo donijeti čitav paket
pronatalitetnih mjera, ako se hoće nešto ozbiljno napraviti -
rješavanje stambenih pitanja i zaposlenja mladih majka, produljiti
rodiljni dopust, uvesti dječji doplatak te osloboditi dječju
hranu, odjeću i obuću PDV-a.
"Što znači nekoliko stotina kuna ako majka, koja ima sreću da radi,
mora na posao, kad je rodiljama naknada (1600 kuna) nakon šest
mjeseci nedostatna za normalnu egzistenciju.
Po njegovim riječima politika je u zadnje tri, četiri godine
demografske probleme ostavila po strani, ne smatrajući potrebnim
da se njima bavi. "Vlast je istina donijela program i Zakon o
nacionalnoj obiteljskoj politici, ali to ne može biti nadomjestak
za populacijsku politiku. Time se negativni hrvatski demografski
trendovi ne će promijeniti", izjavio je Gelo.
Po kolovoškim podatcima Državnoga zavoda za statistiku od svih
hrvatskih županija i grada Zagreba lanjske je godine samo Splitsko-
dalmatinska iskazala pozitivan prirodni prirast - više rođenih
nego umrlih. Gelo upozorava, međutim, kako nema ni demografskih, ni
gospodarskih razloga za takav pozitivan trend u toj županiji.
Istodobno od četiri hrvatska velika grada samo je Split imao više
rođenih od umrlih - Zagreb, Rijeka i Osijek imali su izražen
negativan prirodni prirast. U deset hrvatskih općina nije se rodilo
nijedno dijete.
"Negativni trendovi vitalne statistike iz prijašnjih godina još
više su produbljeni u prvom polugodištu ove godine", izjavio je.
Dodao je kako je u odnosu na 1998. u prvih šest mjeseci ove godine
rođeno 22,54 posto manje djece, a šest posto manje nego lani.
Gelo procjenjuje kako će ove godine u Hrvatskoj prvi put u zadnja
dva stoljeća, kako se vodi vitalna statistika, biti rođeno manje od
40 tisuća djece.
Procjenu Ujedinjenih naroda da će Hrvatska za pedeset godina imati
860 tisuća stanovnika manje, što je veličina Zagreba, objavljenu u
početku godine, Gelo smatra manjkavom i nepreciznom i procjenjuje
da će se u tom razdoblju u Hrvatskoj broj stanovnika prepoloviti,
ako se nastave sadašnji demografski trendovi.
(Hina) mc