CAVTAT, 22. listopada (Hina) - Eventualna promjena vlasti nakon izbora u studenom ne bi trebala značajnije utjecati na promjenu glavnih ciljeva hrvatske ekonomske politike, mišljenja su ekonomski analitičari okupljeni na 3.
regionalnoj financijsko-investicijskoj konferenciji Euromoney-a u Cavtatu koja danas završava s radom.
CAVTAT, 22. listopada (Hina) - Eventualna promjena vlasti nakon
izbora u studenom ne bi trebala značajnije utjecati na promjenu
glavnih ciljeva hrvatske ekonomske politike, mišljenja su
ekonomski analitičari okupljeni na 3. regionalnoj financijsko-
investicijskoj konferenciji Euromoney-a u Cavtatu koja danas
završava s radom.#L#
Nova vlada bilo koje političke opcije, očekuje glavna ekonomistica
Privredne banke Zagreb Martina Dalić, visoko će rangirati cilj
ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što će se odraziti i na cjelokupnu
ekonomsku politiku. Bit će nastavljene započete reforme, npr. u
pravosuđu i javnoj upravi, kao i procesi restrukturiranja
gospodarstva, smatra Dalić.
Glavni ekonomist Erste & Steiermarkische banke Ivan Fabijančić
također ne očekuje bitnije odstupanje nove vlade od "paneuropskog"
puta. S obzirom da su okolnosti u Hrvatskoj danas politički bitno
umjerenije nego 2000., Fabijančić očekuje da se promjena vlasti
neće značajnije odraziti niti na povjerenje ulagača ili na kreditni
rejting zemlje.
Iako investitori u načelu ne vole promjene, iskustva zemalja u
regiji pokazuju da se njihovo povjerenje može vratiti i u nekoliko
tjedana. Jedino neko dramatičnije odstupanje od puta u EU,
naglašava Fabijančić, može Hrvatsku zadržati na ovoj razini
tranzicije ili čak unazaditi.
Dodao je kako je prvi dio mandata tradicionalno dobro vrijeme za
"nepopularne" mjere svake vlade, koje mogu omogućiti i poboljšanje
nekih pokazatelja, s čime se slaže i glavna ekonomistica Bank
Austria Creditanstalta Marianne Kregar.
Ona drži da će novoj vladi politički biti puno lakše na početku
mandata, primjerice, značajnije poraditi na smanjenju
proračunskog deficita.
Analitičari su suglasni i u procjenama gospodarskog rasta u
Hrvatskoj, u 2003. po stopi nešto većoj od 4 posto, dok bi za 2004.
godinu, očekuju, rast mogao biti među najnižima u regiji, čak niži i
od 3 posto.
Dalić to prvenstveno tumači već oslabljenom dinamikom rasta
industrijske proizvodnje i osobne potrošnje čemu se pridodaje i
utjecaj dovršavanja velikih državnih investicija u
infrastrukturu. Dodaje i kako se hrvatski izvoz "dobro drži", s
obzirom na recesiju u Europi, no da mu za značajniji doprinos
gospodarskom rastu treba promijeniti strukturu i povećati udio
usluga, ne samo turizma već i transporta, za što već postoje
pretpostavke.
Slabija očekivanja u odnosu na ostatak regije Fabijančić tumači i
prognozama da će se gospodarstva zemalja u regiji oporaviti, kao
posljedica laganog gospodarskog oporavka zapadne Europe, njihovog
tradicionalnog kupca.
Očekivanja i prognoze analitičara bile su teme drugog i zadnjeg
dana 3. Euromoney-eve konferencije, koja je u Cavtatu okupila oko
400 sudionika iz zemlje i inozemstva, a koja je ove godine u
središtu pažnje niza rasprava i radionica imala spremnost regije za
približavanje EU.
(Hina) rub ds