ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu danas je počeo specijalistički tečaj za dadilje, tj. njegovateljica djece dojenačke i mlađe predškolske dobi, koje će taj posao obavljati kao samostalnu profesionalnu
djelatnost u vlastitom domu ili domu roditelja.
ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu
danas je počeo specijalistički tečaj za dadilje, tj.
njegovateljica djece dojenačke i mlađe predškolske dobi, koje će
taj posao obavljati kao samostalnu profesionalnu djelatnost u
vlastitom domu ili domu roditelja.#L#
Prvu grupa od 29 polaznica čine kandidatkinje koje su zadovoljile
propisane uvjete, odnosno imaju višu ili visoku stručnu spremu
pedagoškog ili socijalnog smjera i pozitivno su ocijenjene na
testovima ličnosti i emocionalne inteligencije.
Polaznice tečaja proći će 164 sata teorijske i praktične naobrazbe
iz područja predškolskog odgoja, obiteljske pedagogije,
zdravstva, obrta i rane dijagnostike, a nakon položenog završnog
testa dobit će verificirani certifikat za organiziranje
izvaninstitucionalne skrbi o djeci dojenačke i mlađe predškolske
dobi.
Certifikat može poslužiti za otvaranje obrta, agencije tj.
servisne službe, ili za sklapanje ugovora s dječjim vrtićima.
Program edukacije dadilja pokrenuo je Državni zavod za zaštitu
obitelji, materinstva i mladeži kao dio mjera Nacionalne
obiteljske politike kojima se nastoji omogućiti zaposlenim
roditeljima usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza, rekla je
ravnateljica Zavoda Adinda Dulčić.
Još je uvijek premalen broj vrtića prilagođen za prihvat djece
mlađe od godine dana premda je, po zakonu, to njihova obveza još od
1997. Osim toga, potrebe za smještajem djece u vrtićima su veće od
smještajnih kapaciteta, dodala je Dulčić.
Napomenula je da školovanje dadilja nije jeftino pa je u pilot-
projektu Državni zavod preuzeo financiranje, a daljnji će tečajevi
ovisiti o raspoloživim sredstvima.
Prema anketi agencije za istraživanje tržišta "Target", za dadilju
sa ceritifikatom postoji veliki interes roditelja koji nemaju
"baka servis" ili mogućnost za upis djece u jaslice. Oni bi za te
usluge bili spremni platiti 10 kuna po satu za svako dijete, odnosno
oko 2.200 kuna mjesečno.
Ipak, preko polovice roditelja izjasnilo se za mjesečnu cijenu od
1.000 kuna, što bi podrazumijevalo potrebu državnog sufinanciranja
toga oblika skrbi. Prema postojećim pravilnicima, država bi
program sufinancirala s 800 kuna mjesečno po djetetu, kao i u
vrtićima.
(Hina) mp md