PREDSTAVLJENA KNJIGA PETRA RUNJE "ŠKOLOVANJE GLAGOLJAŠA"

ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Knjiga povjesničara i franjevca trećoredca Petra Runje "Školovanje glagoljaša" predstavljena je večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu u sklopu predstavljanja djelatnosti ogranka Matice hrvatske iz Ogulina koji je ove godine objavio knjigu u svoj Knjižnici Modruš.#L# Na 146 stranica knjige sadržan je autorov 'govor' o školovanju glagoljaškoga svećenstva - o tomu gdje su, što su i kako su dugo učili mladi žakni (glagoljaški svećenici), tko im je pribavljao potrebna sredstva za školovanje te kakav je bio odnos između učitelja i učenika, rekao je recenzent Stjepan Damjanović. Autorova je namjera, smatra Damjanović, bila podastrijeti što više podatka o školovanju glagoljaškoga klera u Zadarskoj nadbiskupiji kako bi pomogao da se počne ozbiljnije proučavati jedna važna, ali zanemarena tema. Pri tomu je pak, istaknuo je, autor pouzdanim podatcima, a ne vlastitim misaonim konstrukcijama, dobrano poljuljao tvrdnju da je glagoljaštvo vezano samo (ili pretežito) uz ruralne sredine. Iako nije riječ o lako čitljivom štivu, spremne čitatelje očekuje sigurna i bogata nagrada, kazao je Damjanović. Akademik Josip Bratulić smatra pak da u mjesecu knjige koji je u tijeku knjiga fra Petra Runje daje do znanja koliko je knjiga bila i jest važna za hrvatski narod. Budući da nas je knjiga i održala trebalo bi, istaknuo je Bratulić, doista više razmišljati o njenoj sudbini, a na tom su tragu, dodao je, i radovi fra Petra Runje. Po riječima predstavljača Matea Žagara, knjiga učvršćuje i proširuje naše spoznaje o glagoljaštvu pa nas tako upućuje i na činjenicu da su hrvatski glagoljaši poznavali i latinski i staroslavenski te da su se u pojedinim skriptorijima prepisivale i latinske i glagoljaške knjige. Sam autor zahvalio je na iskrenoj pomoći koju mu je niz godina pružao pokojni šibenski biskup Srećko Badurina i pozvao mlade istraživače da istražuju hrvatske arhive koji su, istaknuo je, u velikoj mjeri neistraženi a mnoga područja našega kulturnoga i duhovnoga života nisu uopće dotaknuta. Jer, ustvrdio je fra Petar Runje, naša kulturna baština i stvarnost trebali bi nas kao posebnu individualnost dovesti i u europske sklopove. Ogulinski ogranak Matice hrvatske je, po riječima predsjednice Višnje Lipošćak, tiskao knjigu zbog odluke da u svojoj biblioteci objavljuje knjige od hrvatskoga, a ne samo lokalnoga značaja. Tako će i u narednome razdoblju Ogranak nastojati obogaćivati kulturni život Ogulina, otimati zaboravu znamenite ljude hrvatske povijesti ali, dodala je, i oblikovati generaciju mladih Matičara koji će biti voljni nastaviti te zadaće. Od obnoviteljske skupštine održane u Ogulinu 27. prosinca 1990. ogulinski ogranak izniman je po članstvu i smionim programima, istaknuo je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. (Hina) ip mć