ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Predstavnici Hrvata iz SICG ocijenili su danas u Hrvatskom saboru da je skrb hrvatske države za njih više deklarativna, nego stvarna, te poručili da bi ta skrb ubuduće morala biti snažnija od dosadašnje.
L#L Kontakti s predstavnicima hrvatskih vlasti trebali bi se institucionalizirati i postati redoviti, rekli su predstavnici Hrvata u razgovoru sa zastupnicom HDZ-a Jadrankom Kosor. Zadovoljni su što su od hrvatske države dobili novčanu pomoć za različite projekte, no upozorili su da, uz njih postoji i tzv. hladni pogon na koji se ta pomoć ne odnosi, pa pripadnike zajednice naseljene od Vojvodine do Kosova često obilaze na vlastiti trošak. Najviše Hrvata u SiCG živi u Vojvodini, potom u Beogradu i okolici (po posljednjem popisu oko 10.000), Nišu, Kragujevcu itd. Veliki je problem, kažu, razjedinjenost, zatim što se značajan dio Hrvata u Vojvodini izjašnjava Bunjevcima, što su apolitični. Iako ima pozitivnih iskoraka i stavova, prema Hrvatima je bilo i vrlo problematičnih ispada. Predstavnici Hrvata iz SiCG zamjerili su što je u Hrvatskoj gotovo bez odjeka ostala činjenica da je u proteklih deset godina samo iz Srijema iselilo 30 tisuća ljudi, da je u mjestima gdje su Hrvati bili većina, npr. u Gibarcu, Kukujevcima, ostalo 10-ak obitelji.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Predstavnici Hrvata iz SICG
ocijenili su danas u Hrvatskom saboru da je skrb hrvatske države za
njih više deklarativna, nego stvarna, te poručili da bi ta skrb
ubuduće morala biti snažnija od dosadašnje. L#L
Kontakti s predstavnicima hrvatskih vlasti trebali bi se
institucionalizirati i postati redoviti, rekli su predstavnici
Hrvata u razgovoru sa zastupnicom HDZ-a Jadrankom Kosor.
Zadovoljni su što su od hrvatske države dobili novčanu pomoć za
različite projekte, no upozorili su da, uz njih postoji i tzv.
hladni pogon na koji se ta pomoć ne odnosi, pa pripadnike zajednice
naseljene od Vojvodine do Kosova često obilaze na vlastiti trošak.
Najviše Hrvata u SiCG živi u Vojvodini, potom u Beogradu i okolici
(po posljednjem popisu oko 10.000), Nišu, Kragujevcu itd.
Veliki je problem, kažu, razjedinjenost, zatim što se značajan dio
Hrvata u Vojvodini izjašnjava Bunjevcima, što su apolitični.
Iako ima pozitivnih iskoraka i stavova, prema Hrvatima je bilo i
vrlo problematičnih ispada.
Predstavnici Hrvata iz SiCG zamjerili su što je u Hrvatskoj gotovo
bez odjeka ostala činjenica da je u proteklih deset godina samo iz
Srijema iselilo 30 tisuća ljudi, da je u mjestima gdje su Hrvati
bili većina, npr. u Gibarcu, Kukujevcima, ostalo 10-ak obitelji.
Hrvatska je, ocijenili su, pala na ispitu i kad je riječ o
domovnicama i putovnicama, jer, npr. četveročlana obitelj iz
Vojvodine za njih treba izdvojiti 1500 (njemačkih) maraka.
Očekivana pomoć iz Hrvatske, kažu, izostala je i kod ponovnog
pokretanja Hrvatske riječi, jedinog tjednika na hrvatskom jeziku.
Od (hrvatskog) su veleposlanstva, kažu, stigla dva kompjutera, ali
oba neispravna.
Taj tjednik, ugašen sredinom 50-ih godina 20. stoljeća, ponovno je
pokrenut ove godine, dijelom se financira iz proračuna AP
Vojvodine, a dio pomoći dala je i hrvatska Vlada.
Predstavnici Hrvata iz SiCG bili su gosti saborskog Podoodbora za
hrvatsku nacionalnu manjinu i Hrvate izvan Domovine, a primio ih je
i predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Furio Radin.
(Hina) um az