ŽIVOTOPIS ZAGREBAČKOGA NADBISKUPA JOSIPA BOZANIĆA

ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Ured zagrebačkoga nadbiskupa objavio je životopis nadbiskupa Josipa Bozanića, koji će sutra na konzistoriju postati kardinalom. #L# Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić rođen je 20. ožujka 1949. u Rijeci, od oca Ivana i majke Dinke, rođene Valković. Osnovnu je školu pohađao u Vrbniku na Krku, a Klasičnu gimnaziju u Pazinu, gdje je maturirao 1968. Iste jeseni započinje filozofsko-teološki studij u Rijeci, ali ga je tijekom akademske godine morao prekinuti zbog odsluženja vojne obveze. Nakon odsluženja vojne obveze nastavlja bogoslovski studij u Rijeci, a završava ga u Zagrebu gdje je diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Krčki biskup Karmelo Zazinović zaredio ga je za svećenika 29. lipnja 1975. u Krku. Iste je godine imenovan biskupskim tajnikom. Tu je službu obavljao od 1975. do 1976. i od 1978. do 1979. U međuvremenu od 1976. do 1978. bio je župni vikar u Malom Lošinju, te upravitelj župe Veli Lošinj. U to vrijeme upisao je i poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1979. dobio diplomu magistra teologije u dogmatskoj specijalizaciji. Biskup ga šalje na daljnji studij u Rim gdje je kao pitomac Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima nastavio studij teologije na Gregorijanskom papinskom sveučilištu, a zatim je studirao crkveno pravo na Lateranskom sveučilištu te postigao diplomu licencijata iz crkvenog prava. Po povratku iz Rima imenovan je kancelarom Biskupskog ordinarijata 1986., a 1987. generalnim vikarom Krčke biskupije. Od 1988. do 1997. predaje dogmatsku teologiju i crkveno pravo na Teologiji u Rijeci. Kad je godine 1987. osnovana Komisija Justitia et pax BKJ, bio je uz predsjednika biskupa Srećka Badurinu potpredsjednik Komisije. Tu je dužnost obnašao do 1993. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je biskupom koadjutorom krčkim 10. svibnja 1989. Za biskupa ga je zaredio kardinal Franjo Kuharić u krčkoj katedrali 25. lipnja 1989. Službu biskupa koadjutora obavlja do 14. studenoga 1989., kada postaje dijecezanski biskup krčki. Za vrijeme bolesti nadbiskupa metropolita riječko-senjskog Antona Tamaruta bio je od 5. lipnja 1996. do 22. studenog 1996. apostolski administrator Riječko-senjske nadbiskupije. U Biskupskoj konferenciji obavlja razna zaduženja. Od 1989. do 1997. bio je predsjednik Vijeća za laike. U više mandata član je Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Više je puta predstavljao našu biskupsku konferenciju na zasjedanjima biskupskih konferencija po raznim zemljama Europe kao i u međukonferencijskim tijelima. Kad je 1993. ustanovljena Hrvatska biskupska konferencija, bio je u svim mandatima član Stalnog vijeća HBK. Od početka je član, a od 1996. i predsjednik Komisije HBK za odnose s državom. U to su vrijeme sklopljeni međunarodni ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Zagrebačkim nadbiskupom imenovan je 5. srpnja 1997., a službu zagrebačkog nadbiskupa i metropolita preuzeo je 4. listopada 1997. Iste je godine izabran za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, te ponovno 2002. Godine 1998. kao zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK pozdravio je Svetog Oca u Zagrebu za njegova drugog apostolskog pohoda Hrvatskoj, a u Mariji Bistrici u obredu beatifikacije zamolio je Svetog Oca da kardinala Alojzija Stepinca proglasi blaženim. Na blagdan blaženog Alojzija Stepinca, 10. veljače 2002., najavio je Drugu nadbiskupijsku sinodu i započeo pripremu. Sudjelovao je u Rimu na objema Posebnim biskupskim sinodama za Europu 1991. te 1999. Na drugoj sinodi izabran je i od Ivana Pavla II. potvrđen za člana Posebnog vijeća za Europu pri Tajništvu Biskupske sinode u Rimu. Godine 2001. izabran je za prvog potpredsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija. Član je Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Papinskog vijeća za laike. (Hina) mc