FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ALIJA IZETBEGOVIĆ - NEDVOJBENI LIDER BOŠNJAKA

SARAJEVO, 19. listopada (Hina) - Alija Izetbegović, bivši predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dugogodišnji nedvojbeni lider bošnjačkog naroda u toj zemlji koji je preminuo u nedjelju u Sarajevu, rođen je u Bosanskom Šamcu 8. kolovoza 1925. godine.
SARAJEVO, 19. listopada (Hina) - Alija Izetbegović, bivši predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dugogodišnji nedvojbeni lider bošnjačkog naroda u toj zemlji koji je preminuo u nedjelju u Sarajevu, rođen je u Bosanskom Šamcu 8. kolovoza 1925. godine.#L# Pravnik po obrazovanju, veći dio života proveo je u Sarajevu. Njegov život obilježila je istrajna borba za prava muslimana, zbog čega je u socijalističkoj Jugoslaviji dva puta služio zatvorsku kaznu. Prvi puta u zatvoru je bio od 1946. do 1948. godine pod optužbom za panislamističku djelatnost, a drugi puta od 1983. do 1988. godine u Foči, nakon što mu je pod sličnim optužbama suđeno s većom skupinom njegovih kasnijih bliskih političkih suradnika poput Omera Behmena i Hasana Čengića. O njegovu zalaganju za islamsku religiju govori i popis radova koje je objavio. Njegovo je najpoznatije djelo "Islam između Istoka i Zapada", objavljeno je 1984. godine, kada je bio u zatvoru, slijede "Moj bijeg u slobodu", "Problemi islamskog preporoda", te "Islamska deklaracija". Zapaženi su i njegovi memoari pod naslovom "Neizbježna pitanja". Po izlasku iz zatvora Izetbegović nije javno istupao, no politički se ponovno aktivirao 1990. godine kada su vlasti tadašnje SR BiH dopustile višestranačko organiziranje. U svibnju 1990. godine Izetbegović utemeljuje Stranku demokratske akcije (SDA) koja ga bira za svog prvog predsjednika. Na izborima koji su uslijedili Izetbegović je izabran za bošnjačkog, odnosno tada još uvijek muslimanskog, člana Predsjedništva BiH, da bi potom preuzeo dužnost prvog predsjednika tog tijela, iako je dobio manje glasova od Fikreta Abdića. Na toj dužnosti ostat će sve do 1998. godine, u što treba uračunati i dvogodišnji mandat kojega je dobio nakon prvih poratnih izbora u BiH. Na novim izborima 1998. godine Izetbegović ponovo dobiva mandat u tročlanom državnom Predsjedništvu, no nakon nepune dvije godine odlučio je podnijeti ostavku zbog već tada ozbiljno narušenog zdravlja. Sam Izetbegović žalio se kako je kroničnu astmu, koja mu je i zadavala najviše problema, dobio tijekom boravka u fočanskom zatvoru, od čega se nikada nije oporavio. Godine 2001. povukao se i s dužnosti predsjednika SDA, predavši je Sulejmanu Tihiću. Izetbegović je, međutim, zadržao utjecaj na unutarstranačka pitanja s pozicije njezina počasnog predsjednika. Kritičari su Izetbegoviću često zamjerali nedosljednost i zakulisne političke igre te nepotizam, a on sam često je prije ostavljao dojam kakva dobrodušna čovjeka iz susjedstva, nego li šefa države. Uoči napada srpskih snaga na Sarajevo u travnju 1992. godine Izetbegović je tako građanima poručivao kako mogu "spavati mirno jer rata neće biti", dok je u iskrenom odgovoru na pitanje treba li potpisati jedan od brojnih tada nuđenih mirovnih sporazuma, novinaru TV BiH kazao kako mu se prije podne čini da treba, a poslije podne ne treba. "Završava se jedna krajnje zanimljiva, ali i tragična era i njenom kraju mi prisustvujemo. Dolazi druga era, nadam se bolja i stoga manje zanimljiva", kazat će Izetbegović u intervjuu sarajevskom magazinu "Dani", objavljenom kada se odlučio povući iz aktivne politike. (Hina) rm rb

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙