SARAJEVO, 19. listopada (Hina) - Alija Izetbegović, bivši predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dugogodišnji nedvojbeni lider bošnjačkog naroda u toj zemlji koji je preminuo u nedjelju u Sarajevu, rođen je u Bosanskom Šamcu
8. kolovoza 1925. godine.
SARAJEVO, 19. listopada (Hina) - Alija Izetbegović, bivši
predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine i dugogodišnji
nedvojbeni lider bošnjačkog naroda u toj zemlji koji je preminuo u
nedjelju u Sarajevu, rođen je u Bosanskom Šamcu 8. kolovoza 1925.
godine.#L#
Pravnik po obrazovanju, veći dio života proveo je u Sarajevu.
Njegov život obilježila je istrajna borba za prava muslimana, zbog
čega je u socijalističkoj Jugoslaviji dva puta služio zatvorsku
kaznu.
Prvi puta u zatvoru je bio od 1946. do 1948. godine pod optužbom za
panislamističku djelatnost, a drugi puta od 1983. do 1988. godine u
Foči, nakon što mu je pod sličnim optužbama suđeno s većom skupinom
njegovih kasnijih bliskih političkih suradnika poput Omera Behmena
i Hasana Čengića.
O njegovu zalaganju za islamsku religiju govori i popis radova koje
je objavio. Njegovo je najpoznatije djelo "Islam između Istoka i
Zapada", objavljeno je 1984. godine, kada je bio u zatvoru, slijede
"Moj bijeg u slobodu", "Problemi islamskog preporoda", te
"Islamska deklaracija". Zapaženi su i njegovi memoari pod naslovom
"Neizbježna pitanja".
Po izlasku iz zatvora Izetbegović nije javno istupao, no politički
se ponovno aktivirao 1990. godine kada su vlasti tadašnje SR BiH
dopustile višestranačko organiziranje.
U svibnju 1990. godine Izetbegović utemeljuje Stranku demokratske
akcije (SDA) koja ga bira za svog prvog predsjednika.
Na izborima koji su uslijedili Izetbegović je izabran za
bošnjačkog, odnosno tada još uvijek muslimanskog, člana
Predsjedništva BiH, da bi potom preuzeo dužnost prvog predsjednika
tog tijela, iako je dobio manje glasova od Fikreta Abdića.
Na toj dužnosti ostat će sve do 1998. godine, u što treba uračunati i
dvogodišnji mandat kojega je dobio nakon prvih poratnih izbora u
BiH.
Na novim izborima 1998. godine Izetbegović ponovo dobiva mandat u
tročlanom državnom Predsjedništvu, no nakon nepune dvije godine
odlučio je podnijeti ostavku zbog već tada ozbiljno narušenog
zdravlja.
Sam Izetbegović žalio se kako je kroničnu astmu, koja mu je i
zadavala najviše problema, dobio tijekom boravka u fočanskom
zatvoru, od čega se nikada nije oporavio.
Godine 2001. povukao se i s dužnosti predsjednika SDA, predavši je
Sulejmanu Tihiću. Izetbegović je, međutim, zadržao utjecaj na
unutarstranačka pitanja s pozicije njezina počasnog
predsjednika.
Kritičari su Izetbegoviću često zamjerali nedosljednost i
zakulisne političke igre te nepotizam, a on sam često je prije
ostavljao dojam kakva dobrodušna čovjeka iz susjedstva, nego li
šefa države.
Uoči napada srpskih snaga na Sarajevo u travnju 1992. godine
Izetbegović je tako građanima poručivao kako mogu "spavati mirno
jer rata neće biti", dok je u iskrenom odgovoru na pitanje treba li
potpisati jedan od brojnih tada nuđenih mirovnih sporazuma,
novinaru TV BiH kazao kako mu se prije podne čini da treba, a poslije
podne ne treba.
"Završava se jedna krajnje zanimljiva, ali i tragična era i njenom
kraju mi prisustvujemo. Dolazi druga era, nadam se bolja i stoga
manje zanimljiva", kazat će Izetbegović u intervjuu sarajevskom
magazinu "Dani", objavljenom kada se odlučio povući iz aktivne
politike.
(Hina) rm rb