ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Hrvatski sabor pokrovitelj je obilježavanja 125. godišnjice djelovanja Hrvatskog Crvenog križa (HCK), humanitarne organizacije čiji začeci sežu od 1878. kada su osnovana prva dobrotvorna društva u Zadru,
Zagrebu i Dubrovniku.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Hrvatski sabor pokrovitelj je
obilježavanja 125. godišnjice djelovanja Hrvatskog Crvenog križa
(HCK), humanitarne organizacije čiji začeci sežu od 1878. kada su
osnovana prva dobrotvorna društva u Zadru, Zagrebu i
Dubrovniku.#L#
HCK ove godine obilježava i 50. godišnjicu jedne od svojih
najvažnijih djelatnosti - dobrovoljnog davanja krvi, kao i 10.
obljetnicu HCK-a kao samostalnog nacionalnog društva, izjavio je
Hini predsjednik HCK-a Jadranko Crnić uoči svečane sjednice
skupštine koja će se u srijedu održati u velikoj vijećnici Sabora.
"HCK je velika obitelj plemenitih ljudi koja danas broji više od
400.000 članova, a jedini motiv koji ih vodi jest ljubav prema
čovjeku", kaže Crnić.
Organizirani humanitarni rad, koji se smatra počecima Crvenog
križa na području Hrvatske, započeo je daleke 1878., u vrijeme
ratnih događanja tijekom austrougarske okupacije Bosne i
Hercegovine.
Kako sanitetske službe u hrvatskim krajevima nisu bile sposobne
same zbrinuti veliki broj ranjenika, na poziv Visoke kraljevske
zemaljske vlade u većim se gradovima osnivaju humanitarni odbori.
Prvo je osnovan zagrebački "Odbor za potporu ranjenih i bolesnih
vojnikah", na čelu s groficom Aleksandrom Kulmer, koji je prvi u
svojem pečatu koristio znak Crvenog križa.
U Zadru je osnovana "Pripomoćna gospojinska zadruga Crvenog
krsta", koja ubrzo pristupa austrijskom Crvenom križu. Zajedno s
podružnicama u Dubrovniku, Makarskoj i Šibeniku ona 1885. broji 228
članova.
Djelatnost društava Crvenog križa u Hrvatskoj tijekom dugog niza
godina temeljila se na karitativnom radu u pružanju individualne i
masovne pomoći, bilježi u monografiji izdanoj u povodu 125.
godišnjice HCK-a autor Zdravko Židovec.
U ratu je pomoć pružana ranjenicima i civilima, a u mirnodopskim
vremenima rad se odvijao kroz pomoć siromašnima ili prilikom
prirodnih nepogoda i nesreća.
Tako je oblasni odbor Crvenog križa, koji je između Prvog i Drugog
svjetskog rata djelovao u sklopu Crvenog križa Kraljevine
Jugoslavije, pružio pomoć stradalima u poplavama 1927. u
Slavoniji, krajevima stradalima u suši 1928., te selima u okolici
Valpova i Darde opustošenima u ciklonu 1932.
Društvo Crvenog križa Hrvatske je u poslijeratnoj Jugoslaviji
provodilo kampanju povećanja članstva i širilo djelatnost putem
niza javnozdravstvenih akcija, razvijanja dobrovoljnog davanja
krvi, službe traženja i drugih djelatnosti.
Ipak, najvažniju ulogu Crveni je križ imao u ratnim vremenima.
U monografiji se spominje da su aktivisti Društva HCK NDH 1942., na
čelu s glavnom sestrom Dragicom Habazin, spasili više tisuća djece
iz ustaških logora. Također su na zagrebački Glavni kolodvor
donosili hranu, novac i cigarete deportiranim ljudima, te im
pomagali da se barem nakratko sretnu sa svojim najbližima.
Tijekom Domovinskog rata, koji je bio najveći ispit djelotvornosti
HCK-a, pomoć je primilo 600.000 ljudi, mahom prognanika i
izbjeglica.
Podijeljeno je više od 332 tone hrane i 116 tona ostale robe, a od
1991. do 1995. HCK je prikupio milijun doza krvi za potrebe
zdravstvene službe.
Odaslao je i primio milijun i pol poruka razdvojenih obitelji, a na
crtama razgraničenja organizirao susrete 30.000 članova tih
obitelji. Ujedno je pomogao u oslobađanju i prihvatu više od 7.000
ranih zarobljenika i interniranih civila.
Po prvi puta u svojoj povijesti, HCK je u listopadu 1993. priznat
kao samostalno nacionalno društvo te postao ravnopravni član
Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
(Hina) mt md