DNEVNI PREGLED, PETAK, 17. 10. 2003.

ZAGREB, 17.listopada (Hina) - Regija/Europa ============= VOA/Washington - Bildt o "balkanskim ratovima" "Balkanski ratovi su, prvo doveli u pitanje, a zatim i promijenili međunarodni poredak", rekao je Carl Bildt, nekadašnji izaslanik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, na konferenciji o ulozi NATO-a u smirivanju kriznih žarišta i sukoba, održanoj u Bruxellesu, prenosi VOA. Prema Bildtu, već sada je moguće zauzeti vrlo kritičan stav o tome kako je međunarodna zajednica reagirala na balkansku krizu, prenosi VOA. "Dovoljno je prisjetiti se zbivanja u Bosni i Hercegovini. Nismo uspjeli vidjeti da se priprema rat. Nismo ga uspjeli spriječiti. Kada smo konačno vidjeli da rat dolazi, čak smo sudjelovali u njegovom iniciranju", rekao je Carl Bildt. Oštro kritizirajući nepostojanje volje da se rat zaustavi, Bildt je ustvrdio da su svjetskim emisarima "bile važnije međunarodne karijere nego realistični mirovni planovi", nastavlja postaja. Prema mišljenju nekadašnjeg izaslanika međunarodne zajednice u BiH, još nije došao kraj "povijesti" na jugoistoku Europe jer sve dok je stvaran rizik od jačanja snaga dezintegracije, postoji realna opasnost od nastavka balkanizacije, koja, po njemu, ne pokazuje jasne znakove vlastitog završetka, prenosi VOA. RFE/Prag - Povjerenje se gradi objavljivanjem zločina i kažnjavanjem Tek nakon objavljivanja zločina i kažnjavanja krivaca moguće je graditi povjerenje i bolje razumijevanje u regiji, rekao je sarajevski novinar i publicista Kemal Kurspahić, ovogodišnji dobitnik "Nagrade za bolje razumijevanje u jugoistočnoj Europi" medijske udruge Seemo, u razgovoru za postaju Radio Slobodna Europa. Postaja navodi da Kurspahić smatra da je nagradu dobio "za objavljivanje teških činjenica iz nedavne prošlosti, odgovornosti medija za doprinos ratovima devedesetih i nalijeganje uz politiku ultranacionalizama, i Miloševićevu i Tuđmanovu, i raspirivanje nacionalizma širom regije". Jedinim pravim putem razumijevanja Kurspahić smatra "kažnjavanje odgovornih za zlodjela, utvrđivanje moralne odgovornosti onih koji su ih podržavali, podizali, objavljivanje žrtava, poklon žrtvama na svim stranama i onda tek gradnju mostova razumijevanja. Samo u paketu koji podrazumijeva i obznanjivanje zločina i odgovornost za njih i također uvažavanje žrtava, moguće je graditi povjerenje i bolje razumijevanje", prenosi RFE. TAZ/Berlin - Srbiji prijeti institucionalna kriza Nakon preokreta prije tri godine, u ratovima, pljačkama i sankcijama gospodarski i socijalno uništenoj Srbiji, trebalo je hitno poduzeti reforme, no nakon ubojstva predsjednika vlade Đinđića, "reforme i izgradnja demokratskih institucija su zanemarene, a Miloševićev sustav vlasti je ostao", piše Die Tageszeitung u petak. "Vlada je bez Đinđića ostala bez glave. Bez čvrstih demokratskih institucija i parlamentarnih pravila igre, uskoro poslije ubojstva Đinđića pokazale su se prve naznake raspada koje su najavile institucionalnu krizu", piše list. "Srbija nema predsjednika, ima vladu potresanu aferama korupcije i predsjednika vlade bez autoriteta, neupotrebljiv ustav i zastarjele izborne i medijske zakone iz Miloševićeve ere. Parlamentarna kriza mogla bi izazvati totalnu institucionalnu krizu. Sada u zemlji bez izgrađenih demokratskih institucija i bez demokratske tradicije prijeti opasan vakuum vlasti", ocjenjuje berlinski dnevnik. BBC/London - Visoka gospodarska cijena političke krize u Srbiji DOS je na prošlim izborima u srbiji dobio povjerenje građana upravo zahvaljujući obećanju da će provesti reforme a aktualna politička kriza u Srbiji uzrokuje njihovo kašnjenje i donosi sa sobom visoku gospodarsku cijenu, prenosi BBC mišljenje profesora beogradskog ekonomskog fakulteta Jurija Bajeca. Bajec drži da izbori neće promijeniti reformsku orijentaciju Srbije: "Može doći do nekih pomaka, više-manje prema centru ili malo od centra. Ili neko usporavanje ili ubrzavanje ili davanje naglaska jednom ili drugom pitanju. Ali sama reformska orijentacija Srbije ne može doći u pitanje", drži Bajec. "Srbija je po tom pitanju daleko otišla i previše se vezala uz međunarodnu zajednicu i obaveze koje uz to idu i ja ne mogu zamisliti da bi bilo koja politička kombinacija koja bi formirala vladu u sljedećem razdoblju mogla od toga odustati", tumači profesor beogradskog ekonomskog fakulteta. Bajec nije očekivao da će politika u tako velikoj mjeri usporavati reforme i izrazio je žaljenje što politički čelnici "nisu pokazali više zrelosti da iskoriste motivacijski moment kod stanovništva nakon 5. listopada". Bez obzira na sve, proces reformi u Srbiji krenuo je svojim tokom, prenosi BBC njegove ocjene. The Guardian/London - Atena kasni s amnestijom makedonskih sudionika u građanskom ratu Odluka grčke vlade da protjeranoj djeci Makedonaca koji su se borili na strani komunista u građanskom ratu od 1944. do 1949. godine dozvoli posjete rodnim mjestima zakašnjela je i nedovoljna, drži The Guardian (po BBC-ju). Rijetko je tko više platio za grijehe svojih očeva od djece Makedonaca koji su se borili na strani komunista u građanskom ratu u kojem je oko 100 tisuća ljudi izgubilo život, a 25 tisuća ih je ili dragovoljno ili pod prisilom otišlo uglavnom u zemlje istočnog bloka, podsjeća list. Atena se nada da će ovom "humanitarnom mjerom" učiniti grčko društvo raznolikijim i bližim europskim standardu, međutim za brojne Makedonce ta je mjera Atene "nedovoljna i zakašnjela" s obzirom na to da su grčki prognanici iz građanskog rata amnestirani još 1982. g., napominje The Guardian. Le Figaro/Pariz - Njemačka i Francuska zaslužuju posebno mjesto u Europi Nastup francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca na europskom summitu u Bruxellesu u ime njemačkog kancelara Gerharda Schrodera odražava sljedeću činjenicu: Francuska i Njemačka slično gledaju na promjene u svijetu, zaključuje "Le Figaro". No sličnost stajališta odgovara novoj stvarnosti: pridružujući se Francuzima koji i dalje, pod utjecajem generala De Gaullea, kritički ocjenjuju prekoatlantske odnose, Nijemci su na putu da promijene svoj stav, ističe list, napominjući da je Schroederov naraštaj odrastao u ruševinama rata za koji nije bio odgovoran a sada preispituje Ameriku koja je pobijedila Nijemce prije nego ih je oslobodila. Nastupajući u ime Gerharda Schroedera koji danas u Bundestagu treba braniti svoj odvažni plan za pokretanje zapošljavanja putem smanjenja naknada za nezaposlene, Jacques Chirac nije samo učinio uslugu kancelaru, već je htio podsjetiti da Francuska i Njemačka koje čine polovicu europskog BDP-a, zaslužuju posebno mjesto u Europi, piše list. FT/London - SAD želi spriječiti nastajanje nove europske obrambene politike SAD je sazvao izvanredni sastanak Vijeća NATO-a kako bi spriječio nastajanje nove obrambene politike Europske unije, tumači Financial Times (po BBC-ju). Taj potez odražava sve veću zabrinutost Pentagona zbog spremnosti Britanije da tješnje surađuje s europskim saveznicima na poboljšanju vojnih kapaciteta neovisno o NATO-u, dodaje britanski list. Najnoviji spor posljedica je dokumenta koji je Britanija potpisala prošlog tjedna u nastojanju da popravi narušene odnose s Francuskom i Njemačkom u iračkoj krizi, a u kojem piše da "Europska unija treba imati mogućnost planiranja i izvođenja operacija bez upotrebe kapaciteta NATO-saveza", podsjeća FT. Washington vidi u NATO-u prije svega mehanizam kontrole i koordinacije zapadnih zemalja u vojnoj sferi, tumači list, navodeći upozorenje SAD-a da planovi Europske unije predstavljaju "najozbiljniju opasnost za prekoatlantske odnose". Le Monde/Pariz - Washington kritizira Blaira zbog EU obrane Sjedinjene Države ne mogu prihvatiti činjenicu da se britanski premijer Tony Blair želi priključiti Francuskoj i Njemačkoj u stvaranju europske obrane neovisne o NATO-u, piše "Le Monde". Na sastanku u Berlinu njemački kancelar Gerhard Schroeder, francuski predsjednik Jacques Chirac i britanski premijer Tony Blair postigli su dogovor koji u strogom smislu ne spominje osnutak europskog glavnog stožera, već ureda za planiranje i vođenje europskih vojnih operacija, što je zapravo ista stvar, ocjenjuje list. Osobna inicijativa Tonyja Blaira tumači se njegovom željom da povrati ugled u Europi i ispravi posljedice svog pristajanja uz Ameriku u iračkome ratu, komentira list. No, premijera ne podupiru visoki dužnosnici britanskog ministarstva vanjskih poslova i obrane, protivnici osnutka europskog vojnog ustroja koji će se naposljetku nužno odvojiti od NATO-ova glavnog stožera Shape, napominje "Le Monde". I kancelar Schroeder u Njemačkoj mora računati s jakim otporom kršćansko-demokratske oporbe, pa se nejedinstvom među europskom dvadeset petoricom i tumači sadašnja američka ofenziva, piše list. Il Messaggero/Rim - Talijanska Legija stranaca Francuska Legija stranaca osnovana 1831. godine do danas je jedina takva postrojba u svijetu, no "neko se vrijeme govori o projektu za stvaranje jedne takve i u Italiji", piše Il Messaggero u petak. "Zamisao je da se unovače useljenici u Italiju koji su došli iz zemalja koje nisu u EU-u i tako stvori postrojba slična onoj francuskoj", piše list pozivajući se na prijedloge sadržane u jednoj analizi talijanskog Instituta za obrambene znanosti i istraživanja, kao i činjenicu da je ministar obrane Antonio Martino novinarima tu mogućnost ocijenio kao nešto "što nije nimalo skandalozno". U prilog takvom planu govori demografija, nastavlja list, jer primjerice, broj osamnaestogodišnjaka je u Italiji od 1982. do 2002. pao za gotovo 200.000, dok se uvelike povećao broj onih koji želi civilno služenje vojnog roka. Izrazito veliko smanjenje broja mladih, koje je uzrok i velikom useljavanju u Italiju, stvara i problem održavanja odgovarajućeg broja pripadnika oružanih snaga, koje djeluju i u sve brojnijim dijelovima svijeta na uspostavi ili održavanju mira, piše list. "Od tuda dolazi prijedlog da se ustanovi, primjerice, jedna brigada Albanaca, ili, šire, novače useljenici koji bi, koliko se saznalo, trebali imati dozvolu boravka barem godinu dana i boravište u Italiji. Oni bi talijansko državljanstvo dobili nakon barem pet godina dragovoljne službe, možebitno odslužene u inozemstvu u brojnim mirovnim misijama na kojima smo angažirani", stoji u članku. Premda se, radi povijesnih odnosa Italije i Albanije i možebitnih konotacija koje iz toga proizlaze, čuju prigovori na tu zamisao, okolnosti su kakve su navedene a Albanci su među useljenicima skupina koja najviše i najbolje govori talijanski, nastavlja list i navodi da je među 7.770 francuskih legionara 50 posto njih iz zemalja bivše Jugoslavije. Najveća je teškoća u tome što bi talijanski "legionari" talijansko državljanstvo dobili tek nakon pet godina te bi se od stranaca tražilo da obavljaju osjetljivu, časnu i ponekad opasnu službu i prije no što bio postali Talijani, upozorava list. Liberation/Pariz - Razgovor s Bernardom Lacomteom o Papinom doprinosu U razmjerima stoljeća, papu Ivana Pavla II. pamtit ćemo po njegovu prinosu padu komunizma, a u razmjerima tisućljeća, po pomirbi koju je potaknuo između Židova i kršćana, rekao je u razgovoru za "Liberation" pisac nedavno objavljene knjige o Ivanu Pavlu II. i stručnjak za istočnu Europu i Vatikan Bernard Lecomte. Istočna Europa nakon 1989. nije ona o kojoj je Papa sanjao: prvo, društva, među kojima je i Poljska, nisu bila dovoljno čvrsta u uvjerenjima, napose vjerskim, da bi zaustavila val hedonizma i etičkog relativizma; drugo, susret s pravoslavljem pretrpio je neuspjeh. Papa je mislio da će padom zida Europa napokon moći disati s oba plućna krila, ali se dogodilo upravo suprotno. Nije predvidio da će pad zida izazvati takve nacionalne, pa i nacionalističke krize i da će se dijalog, umjesto da se obnovi, zapravo prekinuti, kazao je Lecomte. Naša bogata postindustrijska društva su na putu dekristijanizacije, ali 87 posto Katoličke crkve danas je na južnoj poluci i u tom pravcu treba gledati želimo li znati je li Crkva u krizi ili nije. Crkva je danas puno sigurnija nego je bila prije dvadeset i pet godina, dodao je Lecomte. Tema dana: Rezolucija 1511 Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku ========================================================= Die Welt/Berlin - Rezolucija otvorila put međunarodnoj zajednici u Irak Više puta popravljan nacrt nove američke rezolucije prošao je u UN- ovom Vijeću sigurnosti, unatoč prigovorima, nedostacima i nevoljkom prihvaćanju, piše berlinski Die Welt od petka. Washingtonu je vjerojatno "pao kamen sa srca" jer je suglasnost UN- a pobjedničkoj koaliciji dala novu moralnu vrijednost i veći stupanj legitimnosti. "A i potporu svim onim državama koje su do sada svoj angažman u Iraku pod vodstvom američkih oružanih snaga uvjetovale pristankom Ujedinjenih naroda", piše list. Washington je izišao u susret partnerima, uzeo u obzir njihove želje, ali nije ih sve ispunio, postignut je dakle kompromis, "pouzdano sredstvo u svjetskoj politici", ocjenjuje list. "UN je sporazuman s multinacionalnom postrojbom pod zapovjedništvom SAD- a. Dakle, međunarodnoj je zajednici otvoren put za izvršenje zadaće u Iraku. A i arapske su države pozvane da u tomu sudjeluju", piše berlinski dnevnik. NYT/New York - Velika Bushova pobjeda "Jučer je predsjednik Bush izborio veliku pobjedu u Ujedinjenim Narodima", piše New York Times komentirajući rezoluciju 1511 Vijeća sigurnosti o Iraku u kojoj su usvojeni gotovo svi američki prijedlozi. Obnavljanje jedinstva Vijeća sigurnosti značajan je pomak nakon "štetnih" podjela koje su se dogodile prošle zime, piše list, a velike zasluge idu i državnom tajniku Colinu Powellu kao i američkom predstavniku pri UN-u Johnu Negroponteu. "Washington je pokazao više susretljivosti nego u posljednje vrijeme kada su u pitanju zamisli drugih država i njihovo uključivanje u tekst rezolucije. Većina tih promjena bile su simbolične, ali novi ton suradnje pomogao je nadići protivljenje mnogih članova Vijeća sigurnosti američkoj ekskluzivnoj upravi u Iraku. Kina, a posebno Rusija, u posljednjim su se satima pokazali od velike pomoći u osiguravanju jednoglasnosti", piše New York Times. Rezolucija predviđa da će vlast biti vraćena Iračanima brzinom kojom Washington procjeni da su spremni za to, nastavlja list, a to ostavlja Bushovoj administraciji prostor da oblikuje irački novi ustav i osigura ugovore kompanijama koje preferira. "No cijenu ekskluzivne kontrole okupacije Iraka ipak će platiti američki narod", ocjenjuje list. Unatoč jučerašnjoj pobjedi u UN-u, Bushova administracija suočit će se s rastućim problemima u Iraku ukoliko ustraje na zahtjevu za ekskluzivnu kontrolu, jer će to zahtijevati dugotrajnu vojnu prisutnost u toj zemlji, dok kod kuće raste politički otpor ogromnim troškovima obnove Iraka, piše list i zaključuje kako će na koncu Bijela kuća morati podijeliti stvarnu vlast s Iračanima i međunarodnom zajednicom. LAT/Los Angeles - Washington prihvatio realnost S 15 glasova za i niti jednim protiv, Vijeće sigurnosti UN-a podržalo je američku ulogu u Iraku, a usvajanje rezolucije bilo je za Bushovu administraciju i vježba izrazito potrebnog diplomatskog pragmatizma, komentira Los Angeles Times. "Odluka Bushove administracije da surađuje s UN-om pokazuje da je pacifikacija i obnova poslijeratnog Iraka daleko složenija nego što je Washington očekivao", piše list i ocjenjuje kako "glasovanje u Vijeću sigurnosti ohrabruje Washington da nastavi tražiti međunarodnu pomoć za Irak". "Vrijedi se prisjetiti da su čak i države koje su se protivile ratu prepoznale potrebu da se stabilizira Irak i čitav Bliski istok", piše list. S druge strane, rezolucija Vijeća sigurnosti potiče države da osiguraju novac i vojnike za Irak, upravo kako žele Sjedinjene Države, no pitanje je koliki su izgledi da se to i ostvari, nastavlja list. I amandmani prihvaćeni od SAD-a, poput onog koji daje veću ulogu UN-u u stvaranju iračkog ustava ili onog koji kaže kako mandat vojnika pod zapovjedništvom Amerike prestaje nakon izbora za iračku vladu, više su simbolični nego praktični, ocjenjuje LA Times. WT/Washington - SAD treba pripaziti na Francuze i Annana Jučerašnje jednoglasno prihvaćanje rezolucije o Iraku "velika je pobjeda vanjske politike SAD-a,a posebice državnog tajnika Colina Powella, čija se diplomatska kampanja na kraju pokazala odlučujućom", piše Washington Times u petak. Rezolucija Vijeća sigurnosti prihvaća multinacionalne vojne snage pod zapovjedništvom SAD-a i daje pokriće državama poput Turske gdje vlada nastoji nadjačati protivljenje uključivanju domaćih postrojba u nadzor nad Irakom, no Powell upozorava da ne treba očekivati slanje velikog broja stranih vojnika za pomoć SAD-u i Velikoj Britaniji u Iraku, piše list. Međutim, premda Francuska ne najavljuje slanje vojnika i veću financijsku pomoć za Irak, s obzirom na "francusku ulogu u obrani Sadama Husseina Washington bi imao više razloga da ne želi francuske postrojbe u Iraku", piše list i ukazuje da su francuski rezultati u mirovnim misijama na Balkanu "užasni" a dio Bosne pod francuskim nadzorom postao je "utočište za srpske ratne zločince koji bježe od pravde". "Washington bi trebao pripaziti i na nastojanja Francuske i Kofija Annana da požure iračku neovisnost. Sjedinjene Države pristale su na odredbu rezolucije koja od Iračkog upravnog vijeća da do 15. prosinca napravi vremenski plan za nacrt ustava i održavanje izbora. Sjedinjene Države moraju blisko surađuivati s odgovornim iračkim čelništvom kako bi se osiguralo da vremenski plan bude realan, sviđalo se to, ili ne, Francuzima i glavnom tajniku UN-a.", zaključuje list. NZZ/Zuerich - UN-ov trenutak u Iraku tek će doći "Nakon dugog natezanja", Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je novu rezoluciju koja formulira međunarodni konsenzus u pogledu Iraka, te "Amerikanci danas mogu slaviti neprijeporan politički uspjeh, jer je njihova nazočnost u Iraku s novom rezolucijom dobila položaj multinacionalne oružane snage s blagoslovom UN-a", piše u petak Neue Zuercher Zeitung. SAD se nada da će rezolucija potaknuti druge zemlje na slanje postrojba i mobilizirati bitne financijske doprinose za iračku obnovu, piše list naglašavajući da će na odluku vlada o slanju postrojba utjecati ponajprije unutarnjopolitička razmišljanja i konkretno stanje u Iraku. "Vijećanja i odluke Vijeća sigurnosti ni prije ni poslije rata nisu djelotvorno utjecali na događaje. Odluka Rusa, Francuza i Nijemaca da podupru tu rezoluciju vjerojatno je proizišla iz te spoznaje. Jednoglasnost kojom je prihvaćena u borbi oko Iraka očuvat će UN za trenutak kada će moći razviti svoje stvarno djelovanje. Jer dan kada će Ujedinjeni narodi dobiti 'vitalno' značenje koje je danas samo na papiru rezolucije, još uvijek može doći", ocjenjuje list. La Stampa/Torino - Rezolucija značajna ne samo za Irak Rezolucija 1511 Vijeća sigurnosti o Iraku, značajna je po tome što obnavlja staru ulogu UN-a u održavanju mira u svijetu, piše La Stampa ističući i činjenicu da ju je prihvatila i Sirija i tako priznala legitimnost nazočnosti SAD-a u Iraku. Premda vojno zapovjedništvo u Iraku po rezoluciji ostaje SAD-u, on će od sada djelovati pod okriljem UN-a, piše list i izražava zadovoljstvo činjenicom što tako glavni tajnik UN-a ponovno dobiva autoritet. Glede sirijskog prihvaćanja rezolucije list piše kako Damask možda želi od sebe odvratiti pozornost izraelskog vojnog vrha koji ima stari nerazriješeni račun s njim i distancirati se od političko-terorističkog sukoba Palestinaca i Izraelaca, posebice nakon atentata u pojasu Gaze. "Treba kazati i da jučer jednoglasno prihvaćena rezolucija ostavlja nadu i buduću konstruktivnu opoziciju Bonna i Pariza (u trokutu s Rusijom). Imperijalno iskustvo Francuske, želja za stvarnom obnovom Njemačke staroj Europi služi da stvaranje zajedničkog fronta spram dvije važne nepoznanice: Kine, koja u osvajanju svemira vidi neku vrstu povijesne emancipacije i Putinove Rusije izvanredno kreativno bogate i željne unutarnjeg iskupljenja, ali opasno pogođene rakom koji se zove Čečenija", piše list. Handelsblatt/Duesseldorf - Berlin i Pariz nisu uspjeli ni sačuvati obraz u Vijeću sigurnosti Američka je politika cinična ali i uspješna, analizira duesseldorfski "Handelsblatt" iznenadno prihvaćanje američkog prijedloga rezolucije o Iraku u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (po DW-u). Strategija Washingtona, prikazana krilaticom "kupiti Moskvu, ignorirati Berlin, kazniti Pariz", pokazala se djelotvornom, konstatira list. Nakon malih članica Vijeća sigurnosti popustila je i Moskva i odjednom su na strani protivnika rezolucije ostale samo Francuska, Njemačka i Sirija, tumači list. "Budući da su Schroeder i Chirac željeli izbjeći takvu izolaciju, s pravom su promijenili stajalište, te je na kraju najvažnije bilo sačuvati obraz a ne braniti određeni sadržaj", dodaje "Handelsblatt". Ipak, ni to im nije pošlo za rukom, zaključuje list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Washington treba partnere a ne nesklone prijatelje I kritičari vlade američkog predsjednika Georgea Busha shvatili su da bi neuspjeh ratne koalicije u stabilizaciji Iraka značio katastrofu za čitav Bliski istok, tumači Frankfurter Rundschau iznenadno prihvaćanje američkog prijedloga rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a (po DW-u). Pola godine nakon završetka rata u Iraku sve su strane počele pokazivati spremnost na suradnju, konstatira frankfurtski list. SAD je prilagodio svoju diplomaciju tim promijenjenim okolnostima, dodaje FR, objašnjavajući da je u Washingtonu proširen manevarski prostor ministra vanjskih poslova Colina Powella i pritegnuta uzica ministra obrane Donalda Rumsfelda. Nakon sporne solo-akcije protiv Sadama Huseina Washington danas treba partnere spremne da pomognu, a ne nesklone prijatelje, zaključuje list. DPA/Hamburg - Američka pobjeda u Vijeću sigurnosti uskoro će se naći na kušnji Tek će budućnost pokazati nije li velika američka diplomatska pobjeda u Vijeću sigurnosti - rezolucija o Iraku - možda isključivo papirnate prirode, upozorava njemačka agencija DPA. Usprkos nizu promjena teksta rezolucije Amerikanci su dobili gotovo sve što su tražili - prvi puta u povijesti UN-a oružane snage jedne zemlje, koja je bez mandata VS-a osvojila drugu zemlju, bit će naknadno preobražene u multinacionalnu mirovnu postrojbu - i to pod neograničenim zapovjedništvom SAD-a, ističe DPA. Washington je otklonio čak i zahtjev da okupacijske snage do određenog datuma podastru plan za prijenost vlasti na Iračane, prikazujući kao najveći ustupak obvezu privozornog iračkog upravnog vijeća da do 15. prosinca podnese plan za izradu ustava i održavanje izbora, napominje agencija. Prva provjera američke diplomatske pobjede u Vijeću sigurnosti bit će međunarodna donatorska konferencija za Irak, od koje Washington očekuje milijarde dolara pomoći. Istodobno je upitno koliko će vojnika pod američko zapovjedništvo u Iraku poslati zemlje poput Bangladeša, Indije i Pakistana, upozorava DPA. Le Temps/Ženeva - Rezolucija UN-a o Iraku važna je američka diplomatska pobjeda Jednoglasnim prihvaćanjem novog američkog prijedloga rezolucije o Iraku u UN-ovu Vijeću sigurnosti, Sjedinjene Države zadržavaju posvemašnji nadzor nad poraćem u Iraku, piše švicarski "Le Temps". Francuska je na koncu odobrila tekst rezolucije, premda je ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin kazao da "nije na visini zadaće", ističe list. Važnost diplomatske pobjede Colina Powella, izvojevane nakon mučnih pregovora, premašuje tekst nove rezolucije: tvrdoglavi partneri SAD-a na koncu su popustili jer su sigurni da američki pothvat u Iraku nije ozbiljno ugrožen napadima gerile, napominje list. Međunarodne snage ostaju pod američkim zapovijedanjem, ali Pariz, Berlin i Moskva ne žele sudjelovati u njima, dok je Turska spremna poslati pojačanje, iako su Iračani (Kurdi i ostali) jasno i glasno rekli da ne žele turske vojnike, podsjeća "Le Temps". Der Standard/Beč - UN signalizira da je suradnja temeljni uvjet stabilizacije Iraka Nova rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku jasan je politički signal te organizacije da je međunarodna suradnja temeljni uvjet stabilizacije i obnove te zemlje, tumači bečki Der Standard. To je puno i malo istodobno, dodaje list, napominjući da se neće ispuniti nada SAD-a da će rezolucija VS UN-a na donatorskoj konferenciji u Madridu biti pretočena u gotovinu odnosno da će Njemačka i Francuska uskoro poslati svoje vojnike u Irak. Dvije su strane još uvijek previše udaljene u bitnim pitanjima budući da Washington nije izišao u susret protivnicima rata kada je riječ o konkretnoj ulozi UN-a ili o vremenskom rasporedu predaje vlasti u Iraku, podsjeća Der Standard. Istodobno su Amerikanci ispunili zahtjeve za utjecajnijom ulogom UN-a kod multinacionalnih postrojbi u Iraku, omogućivši međunarodnoj organizaciji da nakon godinu dana ispita njihov mandat. Doduše, sigurnosno stanje u Iraku možda će prisiliti buduću vladu da sama zatraži produljenje mandata stranih postrojbi, dodaje austrijski list. (Hina) akoz