ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Hrvatski sabor donio je danas odluku o samoraspuštanju čime je nakon nepune četiri godine rada, četvrti saborski saziv od osamostaljenja Hrvatske završio svoj mandat.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Hrvatski sabor donio je danas odluku
o samoraspuštanju čime je nakon nepune četiri godine rada, četvrti
saborski saziv od osamostaljenja Hrvatske završio svoj mandat.#L#
Četvrti saziv Sabora konstituiran je 2. veljače 2000., a
parlamentarni izbori za novi, peti saziv parlamenta održat će se
23. studenoga ove godine.
Saborska je statistika zabilježila da je od konstituiranja taj
saziv u ukupno 336 radnih dana odradio oko 1330 točaka dnevnog reda,
od čega 623 zakona (46 posto) po hitnom postupku.
Čak 39 posto zakona donijeto je jednoglasno, uglavnom se to odnosi
na zakone iz paketa EU zakona.
Donijete su i 472 odluke, te gotovo 200 deklaracija i rezolucija,
među kojima i Deklaracija o Domovinskom ratu.
Iako se na prvi pogled čini da četvrti saziv, za razliku od
prijašnjih, nije pred sobom imao tako atraktivne i sudbnosne teme,
vjerni kroničari događaja na Markovom trgu bilježe da je taj saziv
ratificirao Sporazum o stabilizciji i priduživanju Hrvatske
Europskoj uniji, da je po prvi put raspravljao o haškim optužnicama
zbog događaja u Domovinskom ratu zbog kojih se 'tresla' tadašnja
Vlada, da je izglasovao ustavne promjene koje su Hrvatsku iz
polupredsjedničkog uvele u parlamentarni sustav.
Mijenjajući Ustav u dva navrata u samo nekoliko mjeseci Sabor je, u
proljeće 2001., ukinuo i Županijski dom te tako, nakon osam godina
dvodomnosti, postao jednodoman.
Iako je četvrti saziv Sabora stvorio zakonski okvir za prihvaćanje
europskih standarda, njegov je rad i rasprave u bitnome odredila
suradnja Hrvatske i Haškog suda.
Haške optužnice adresirane na generale Antu Gotovinu, Rahima
Ademija i Janka Bobetka pokazale su se najvećim parlamentarnim
iskušenjima za premijera Račana i višestranačku koaliciju.
Naime, srpanjska rasprava o haškim optužnicama 2001. stvorila je
prve ozbiljne trzavice u tada ključnim koalicijskim strankama -
HSLS-u i SDP-u.
Prošlogodišnja saborska rasprava o ratifikaciji sporazuma o NE
Krško sa Slovenijom potvrdila je ozbiljnost tih trzavica i dovela
do odlaska HSLS-a u oporbu te 'stvaranja' nove stranke - Libre.
Raslojavanje stranaka jedna je od posebnosti ovog saziva.
Nakon što je čitavo desetljeće 'vladao' parlamentom, HDZ je 2000.
postao oporbenom strankom, čiji je broj zastupnika, od početnog 46,
spao na 33.
Prvo su iz stranke otišli Mate Granić i Vesna Škare- Ožbolt, koji su
osnovali DC, potom se Manolićevom HND-u priključio Zlatko Canjuga,
a Ivić Pašalić okupio je vlastitu stranku HB. HDZ-ovac iz Rijeke
Dario Vukić priključio se HIP-u.
Uz Ivića Pašalića vezan je saborski presedan - vladajući su po prvi
put automatski odbili potvrditi nekog dužnosnika na prijedlog
njegove stranke. Pašalić je, naime, trebao postati potpredsjednik
Sabora, čemu se većina usprotivila, pa je, nakon dugog natezanja,
na njegovo mjesto HDZ pristao predložiti Ivicu Kostovića.
Prvi saziv u trećem tisućljeću napravio je i tehnološki iskorak - u
Veliku je vijećnicu nakon desetljeća najava napokon uvedeno
elektroničko glasovanje.
Kao i prijašnji, i četvrti saziv imao je zastupnike koje je javnost
zapamtila po aktivnom radu i čestim istupima. Uz 'vječno prisutne'
Matu Arlovića (SDP) i Vladimira Šeksa (HDZ), govornicu su često
koristili Damir Kajin (IDS), Jadranka Kosor (HDZ), HSLS-ovci
Željko Glavan, Dorica Nikolić i Joško Kontić, Tonči Tadić (HSP),
ali i Anto Kovačević i Ljubo Ćesić-Rojs.
Dvojica posljednjih ostat će zapamćeni i po svojim osebujnim
stilovima, i čestim opomenama, ali i po Kovačevićevoj seksističkoj
uvredi HNS-ovki Vesni Pusić - "Ti si za madraca, a ne za mudraca".
Rojsove dosjetke teško je pobrojati, ali jedna od upečatljivijih
svakako je "Reva' ja ko magarac, ako autocesta dođe do Splita do
2005."
Galeriju šutljivih, dakle zastupnika koji nisu javnosti iznosili
svoje stavove, predvode SDP-ovci, posebice zastupnice Branka
Baletić i Dijana Čizmadija.
(Hina) ibob/um/tr az