ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, koji će na konzistoriju 21. listopada u Vatikanu postati kardinal, šesti je (Haulik, Mihalović, Stepinac, Šeper, Kuharić) i četvrti zaredom kardinal u Zagrebačkoj
nadbiskupiji.
ZAGREB, 17. listopada (Hina) - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić,
koji će na konzistoriju 21. listopada u Vatikanu postati kardinal,
šesti je (Haulik, Mihalović, Stepinac, Šeper, Kuharić) i četvrti
zaredom kardinal u Zagrebačkoj nadbiskupiji.#L#
Podsjetivši kako su pape u posljednjih pedeset godina uzdigle na
kardinalsku čast pet hrvatskih crkvenih dostojanstvenika
(Stepinca, Šepera, Kuharića, Puljića i Bozanića), Aldo Sinković,
bivši urednik Radio Vatikana, tvrdi kako se time nijedan drugi
slavenski narod, osim poljskog, ne može dičiti. U papinoj odluci da
zagrebačkoga nadbiskupa imenuje kardinalom, prepoznaje se još
jedan velik znak njegove ljubavi i privrženosti hrvatskom narodu i
Crkvi u Hrvata, smatra Sinković.
Nakon promaknuća za stožernika Crkve, nadbiskup Josip Bozanić će
biti među najmlađima u kardinalskom zboru Svete Rimske crkve, u
kojoj je 98-godišnji austrijski kardinal Franz Koenig najstariji i
jedini od živih koje je još papa Ivan XXIII. imenovao kardinalom.
Bozanić je rođen 20. ožujka 1949. u Rijeci, a za svećenika se
zaredio u lipnju 1975. u Krku.
"Novoimenovani kardinal biskup je nove generacije, mlađe dobi, ali
velikoga biskupskog iskustva koje je stekao na katedri krčkih
biskupa, kratko i na katedri riječko-senjskih nadbiskupa, te
usavršio na katedri zagrebačkih nadbiskupa", objavio je u
redakcijskom komentaru 5. listopada "Glas Koncila", nakon što je
papa 28. rujna objavio imena novih kardinala.
Prvi zagrebački nadbiskup Juraj Haulik (1788.-1869.) bio je
kardinal. Prvim zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom imenovan je
1852., a kardinalom 1856.
Josip Mihalović (1814.-1891.), zagrebačkim nadbiskupom postao je
1852., a za kardinala imenovan 1877.
Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac (1898.-1960.) imenovan je
1952. kardinalom. Njega je komunistički sud 1946. osudio na 16
godina zatvora. Stepinčeva hrabrost te komunistička osuda i
zatvaranje u lepoglavsku tamnicu učinili su ga glasovitim diljem
svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1998. u Mariji
Bistrici.
Zagrebački nadbiskup Franjo Šeper (1905.-1981.) kardinalom je
imenovan 1965. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom koncilu i
istaknuo se govorima za obnovu Crkve, za narodni jezik i đakonat.
Zagrebačkoga nadbiskupa Franju Kuharića (1919.-2002.), koji je
također bio sudionikom Drugog vatikanskog koncila, papa Ivan Pavao
II. imenovao je kardinalom 1983. Kardinal Kuharić bio je domaćin
papi Ivanu Pavlu II. za njegova prvoga posjeta Hrvatskoj 1994.
U zagrebačkoj biskupiji, koja je osnovana 1094., prvi je kardinal
bio Tomo Bakač, kojemu je ta čast pripala 1510.
Još trojica Hrvata bili su kardinali, ali su kardinalski grimiz
dobili u ugarskim biskupijama - Demeterije koji je od 1370. do 1378.
bio zagrebačkim biskupom, Juraj Drašković koji je od 1563. do 1578.
bio zagrebačkim biskupom te Juraj Utješinović koji je živio od
1482. do 1551.
(Hina) mc sšh