DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 16. 10. 2003.

ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Regija/Europa ============= Večer/Maribor - Euroregija mogla bi riješiti i iskorištavanje sjevernog Jadrana Bojan Brezigar u mariborskoj Večeri od četvrtka piše o napadima u slovenskim medijima na prijedlog predsjednika Furlanije - Julijske krajine Riccarda Illyja o stvaranju euroregije na sjevernom Jadranu. "Neki ga čak optužuju da ponovno želi uspostaviti granicu po Rapalskom ugovoru i da pripada onim nacionalistima koji se još nisu pomirili sa sadašnjim granicama", piše Brezigar ukazujući da bi Euroregija obuhvatila područje daleko veće od nekadašnjeg rapalskog područja, odnosno da bi morala obuhvatiti i Gorenjsku, Korušku i dio Štajerske. Brezigar ističe da su euroregije koordinacijska tijela s namjenom sprječavanja donošenja odluka koje bi izazivale neravnotežu među državama, ponajprije u pitanjima gospodarskog planiranja, zaštite okoliša, zajedničke izgradnje infrastruktura i u konkretnom slovenskom slučaju, pozitivnog odnosa prema manjinama na najvišoj mogućoj razini zaštite. "U taj bi okvir moglo pripadati i dogovaranje o iskorištavanju sjevernog Jadrana. Takav je pokušaj već izvršen s Osimskim sporazumima, ali Italija takav dogovor nije ratificirala. Sada bi trebalo raspravljati i o pristupu međunarodnim vodama, ali bi se u mirnom ozračju suradnje među regijama i on daleko lakše postigao. Prijedlog o euroregiji mogao bi biti prilika da se počnu smirivati strasti i produbljivati pitanja koja povezuju a ne ona koja razdvajaju. Naime, nema više nikakve dvojbe da slovensko-hrvatski spor o ribolovu, o pristupu moru i granici na moru neće biti riješen dok se s rješenjem ne slože ljudi koji tamo žive, s jedne i s druge strane slovensko-hrvatske granice. Gradnja suživota i suradnje je dakle obavezan put, dakako, ako na obje strane ima volje za nekakvo rješenje", piše Brezigar u mariborskoj Večeri. DW/Koeln - Nezadovoljstvo Albanaca odlaskom na pregovore u Beč Predsjednik Kosova Ibrahim Rugova "zadovoljan je što je i službeno počeo razgovor s beogradskim dužnosnicima, ocjenjujući kako to ide u prilog neovisnosti Kosova", međutim, na Kosovu ima i nezadovoljnika koji se ne slažu s razgovorom s Beogradom što se vidjelo i na demonstracijama na ulicama Prištine, prenosi Deutsche Welle. Najveće kritike radi odlaska u Beč na pregovore obrušile su se na Nedzata Dacija, predsjednika Skupštine, a treća stranka u koalicijskoj vladi Kosova, Alijansa za budućnost Kosova, ocjenjuje kako se neće lako preći preko posljedica koje će proizići iz "turističkog odlaska dvojice čelnika u Beč", prenosi postaja. Nezadovoljnici se protive bilo kakvom pregovaranju sa Srbijom, pa je tako od "Dacija zatraženo da osigura da skupština Kosova proglasi neovisnost", nastavlja DW. Blic/Beograd - U pregovore o Kosovu nužno je uključiti SAD Ministar za ljudska prava Srbije i Crne Gore Rasim Ljajić, premda nije sudjelovao u dijalogu Prištine i Beograda, ocijenio je da su razgovori u Beču bili "krajnje nepripremljeni" i dodao da je "otud ovakav ishod koji se može označiti bilo kako samo ne uspješan", prenosi beogradski Blic. Ljajić procjenjuje razgovore neozbiljnim već samim time što je najavljivan izravan televizijski prijenos, "radi čega ne treba čuditi što se predsjednik Kosova Ibrahim Rugova više obraćao vlastitom javnom mišljenju nego sugovornicima", prenosi dalje beogradski list. Ljajić je još naglasio kako se ispunjava njegovo predviđanje da će pravi razgovori o Kosovu početi tek 2005. godine, nakon izbora u Srbiji, na Kosovu i u SAD-u. "Ovi razgovori pokazali su da EU nema mehanizam pritiska i da će biti neophodno uključiti SAD izravno u ovaj proces pregovaranja i oko tehničkih pitanja, a posebno oko statusa Kosova", kazao je Ljajić. RDW/Koeln - Građani SCG-a tužili SR Njemačku zbog NATO-ova napada Pitanje je ima li tužba koju je 35 građana bivše SRJ podiglo pred zemaljskim sudom u Bonnu protiv Njemačke kao predstavnice svih članica NATO-a zbog ratnog zločina u mjestu Varvarin u Srbiji ikakvih izgleda za uspjeh, ističe Deutsche Welle. Još prije početka samog procesa branitelj Ulrich Karpenstein odbacio je svih 14 točaka optužbe, istaknuvši da njemački zrakoplovi nisu sudjelovali u napadu u okviru kojeg su NATO-vi zrakoplovi za vrijeme sajma u Varvarinu uništili most preko Morave bez vojne važnosti, ubivši pritom 10 i teško ranivši 17 civila, napominje DW. Odvjetnik Karpenstein tvrdi da "Njemača ne snosi nikakvu krivnju" za taj napad, za koji nije poznato kako je do njega došlo ni tko je upravljao zrakoplovima, dodaje DW, citirajući navode iz tužbe da cilj procesa nije nadoknada materijalne štete već prije svega utvrđivanje materijalne odgovornosti. Osim toga, ratne štete moguće je regulirati samo na međudržavnoj razini - individualne žrtve ne mogu tražiti odštetu od države, prenosi DW Karpensteinove navode. Odvjetnici optužbe smatraju pak da je prilikom spomenutog napada prkršeno humanitarno međunarodno pravo, a "jesu li njemački zrakoplovi izravno sudjelovali u toj akciji nije važno", navodi njemačka postaja njihovu ocjenu. Naime, "u NATO-u vrijedi načelo jednoglasnosti, tako da je jednoglasno odlučeno što će se, kako i kada napasti, a onaj tko ima pravo suodlučivati, prekršio je time svoju obavezu zaštite civilnog stanovništva", tvrdi za DW jedan od predstavnika tužitelja. Što se pak tiče pitanja ratne odštete, suci u Bonnu "imaju priliku okrenuti sasvim novi list u tumačenju međunarodnog prava", prenosi DW napomenu tužitelja. Le Monde/Pariz - Jacques i Gerhard u Bruxellesu Unatoč nekim presedanima, odluka njemačkog kancelara Gerharda Schroedera da drugog dana Europskog vijeća u Bruxellesu Njemačku zastupa francuski predsjednik Jacques Chirac, zacijelo će neugodno iznenaditi naše partnere, piše "Le Monde" od petka. Dajući do znanja da su na europskoj pozornici njihove uloge zamjenjive, predsjednik i kancelar šalju prikriveno upozorenje državama članicama Unije, starim i novim, koje se zanose mišlju da će ponovno pretresati prijedlog europskog ustava, ističe list, dodajući da je prešutna poruka tog čina: ukoliko integracija ne ide s dvadeset pet članova, ništa nas neće spriječiti da dalje idemo sami. Osim te pogubne hipoteze, inicijativa Gerharda Schroedera najavljuje praksu za koju bi Nijemci i Francuzi htjeli da se proširi: kako se europski susreti ne bi pretvorili u dvadeset pet monologa, na regionalnim i tematskim sastancima raspru bi trebali voditi službeni predstavnici koji će se imenovati u tu svrhu, predviđa list. Takva praksa traži visok stupanj povjerenja među partnerima, upozorava list, dodajući da obnova francusko-njemačke sloge može biti više od prigodnog sporazuma. DPA/Hamburg - Prava bi vijest bila da Njemačka zastupa Francusku Sve tješnji savez Pariza i Berlin, čiji je najnoviji odraz najava da će francuski predsjednik Jacques Chirac zastupati njemačkog kancelara Gerharda Schroedera na Europskom vijeću u Bruxellesu vjerojatno će dodatno pothraniti strah od francusko-njemačkog protektorata, upozorava DPA. Ono što je glasnogovornica francuskog predsjednika Catherine Colonna uzgred spomenula kao "dobru europsku poruku" vjerojatno će uznemiriti Britance i manje članice EU-a, prizivajući sablast "Europe dvije brzine", predviđa njemačka agencija. Mnoge članice Unije već se pribojavaju da će utjecajne zemlje poput Njemačke i Francuske formirati "jezgru" - primjerice, u sferi obrane - kojoj će se potom pridružiti i ostale - ili će ona zadržati karakter ekskluzivnog kluba, tumači DPA. Bilo kako bilo, njemačko-francuska integracija napreduje - iako bi istinski preokret zapravo označila odluka francuskog predsjednika da njemački kancelar predstavlja Francusku u Bruxellesu, dodaje njemačka agencija. Le Figaro/Pariz - Francusko-njemački brak iz interesa Francusko-njemački brak temelji se na računici - jaki interesi guraju Francuze i Nijemce jedne drugima u naručje, piše "Le Figaro". Time se tumači i potez njemačkog kancelara Gerharda Schroedera koji je odlučio da će ga na sjednici Europskog vijeća, na kojoj se ipak neće donositi bitne odluke, zastupati francuski predsjednik Jacques Chirac, ističe list. Odluka Gerharda Schroedera označava novu etapu u sve tješnjoj suradnji između diplomacija dviju zemalja koje tako pokazuju želju da pridonesu europskom političkom jedinstvu, kojega žele biti jezgra, podsjeća list. Nakon mnogih lutanja i dvojba, dvije su zemlje donijele stratešku odluku da će prednost dati međusobnim odnosima, piše list, napominjući da Njemačka u tome vidi najbolju mogućnost da dvanaest godina nakon ujedinjenja dobije ulogu po svojoj mjeri na međunarodnoj pozornici, dok je Francuska svjesna da je njezin ugled u svijetu puno veći zahvaljujući europskoj poluzi kojom puno bolje upravlja preko uskog savezništva s Berlinom. The Independent/London - Chiracova inicijativa krije u sebi i prijetnju Na summitu Europske unije u Bruxellesu francuski će predsjednik Jacques Chirac zbog politički važnog glasanja u Bundestagu predstavljati ne samo Francusku već i Njemačku, bilježi The Independent (po BBC-ju). Iako će taj korak imati male praktične posljedice, predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi izrazio je zadovoljstvo njime, istaknuvši da je posrijedi primjer stavljanja po strani nacionalnih interesa, napominje list. No, Chiracova je odluka na drugim mjestima "zazvonila na uzbunu", dodaje The Independent. Svjestan da Britanija ima daleko veći utjecaj kada su Pariz i Berlin u raskoraku, piše list, glasnogovornik britanskog premijera Blaira nastojao je "umanjiti važnost Chiracovog nastupa, naglašavajući da on samo odražava činjenicu da je riječ o summitu na kojem se neće donositi odluke". Drugi diplomati pak procjenjuju da spomenuta inicijativa francuskog predsjednika izričito prijeti "stvaranjem europske jezgre ako se pokaže da buduće članice koje bi se trebale priključiti u svibnju donose sa sobom previše problema", piše list. FT/London - Njemačko-francusko zbližavanje neće riješiti europske probleme Europa se suočava s nizom teških problema a njihovom rješavanju neće bitno pridonijeti to hoće li francuski predsjednik glasati "ja" ili "oui", smatra Financial Times. Problemi poput slabog gospodarskog rasta, visoke nezaposlenosti i nedovršenog ustava traže hitna rješenja a francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder zapravo su nacionalni političari po svom temperamentu, ističe FT. Zato je i procvat njemačko-francuskih odnosa međuvladin proces po svojoj prirodi i valja ga promatrati u okvirima njemačko-francuske a ne europske integracije, tvrdi londonski list. Njemačka i Francuska danas su možda bliže nego ikad dosad a postale su i vrlo slične otkad je Njemačka izgubila status vjerodostojne zagovornice liberalnih vrijednosti u EU-u. No, Pariz i Berlin više ne dominiraju u europskim raspravama kao što je bio slučaj na početku stvaranja europske ekonomske i monetarne unije, zaključuje Financial Fimes. Tema dana: 25 godina papinstva Ivana Pavla II. ============================================== Le Figaro/Pariz - Ivan Pavao II. uzdrmao je svijet svojom energijom i karizmom Posljednje godine papinstva Ivana Pavla II. upućuju na samo središte kršćanske vjere, Kristovu muku, piše "Le Figaro". Junačka odlučnost tog čovjeka koji nosi teret godina donekle dopunjava i dovršava početnu sliku Pape koji je prije dvadeset pet godina svojom karizmom i energijom uzdrmao svijet, ističe list. Pošto se izbavio od jednog od najgorih materijalizama u povijesti, Papa se posvuda zauzimao za poštovanje ljudskog bića i života, na svim kontinentima i u svim pitanjima, piše list, dodajući da je Papa na svojim putovanjima uvijek štitio obespravljene manjine, ali je i podsjećao kršćanske zemlje na njihove vjerske korijene. Papa je znao načiniti sintezu između povijesti Crkve i Drugog vatikanskog sabora i, stavljajući kršćanstvo u povijesni kontekst otvoriti ga dijalogu, ocjenjuje list. U vremenu kada civilizacije, kao i pojedinci, traže smisao i obraćaju se vjeri, Papa je uspio vratiti katoličanstvu njegov univerzalni poziv, propovijedajući, usred materijalističkog gospodarstva, drukčiju globalizaciju, vjeru koja zagovara poštovanje i ljubav prema drugima, zaključuje list. CSM/Boston - Ivan Pavao Drugi transformirao je papinstvo Papa Ivan Pavao II. transformirao je papinstvo jer je Crkvu približio ljudima i ostavio neizbrisiv trag u svijetu odigravši ključnu ulogu u padu komunizma, komentira Christian Science Monitor (po VOA-i). Time je Ivan Pavao Drugi postao jak moralni glas za katolike i za nekatolike o prvenstvu slobode i duhovnih vrijednosti, tumači CSM, konstatirajući da nakon 25 vatikanskih godina Karola Wojtyle "papinstvo više nije što je nekad bilo". Za njegova papinstva broj katolika povećao se za 40 posto - sa 750 milijuna na više od milijardu - a rijetko je koji papa imao tako jaki odaziv među mladima, primjećuje list. "U SAD-u katolička vjera jača upravo među mladima a mnogi kažu da su ih upravo papini moralni i duhovni izazovi otvorili prema vjeri", prenosi list, navodeći kao primjer "nevinost i čistoću, zauzimanje za siromašne i suprotstavljanje drugim socijalnim nepravdama". Le Monde/Pariz - Ivan Pavao Drugi uvijek je za čovjeka Papa Ivan Pavao II. se toliko poistovjetio sa sudbinom svijeta, s njegovim potresima, reformama i tragedijama, da se o ovoj četvrtini stoljeća slobodno može govoriti kao o "godinama Ivana Pavla II.", piše "Le Monde". Pontifikat Ivana Pavla II. nije samo najdulji, već je i najbogatiji u XX. stoljeću: nijedan njegov prethodnik nije napisao toliko nagovora, poruka, enciklika, apostolskih pisama, prošao toliko kilometara izvan Rima i susreo se s tolikim brojem kršćanskih i nekršćanskih ličnosti, veleposlanika, znanstvenika, intelektualaca, šefova država i vlada, dodaje list. Nijedan papa prije njega nije svojoj dužnosti dao tako univerzalnu dimenziju i nijedan nije bio toliko osebujan, ističe list, napominjući da se Papu ne može svrstati među ljevičare kada progovara o ljudskim pravima, demokraciji, socijalnoj pravdi i miru, ali ni među desničare, kada brani tradicionalni katolički moral u svezi s brakom i spolnošću. Ivan Pavao II. uvijek je za čovjeka: bilo da stradava zbog rata, diktature, terorizma, što zove "kulturom smrti", bilo da je žrtva kriza u suvremenom društvu, zaključuje list. RDW/Koeln - Papinih 25 godina Papu Ivana Pavla II. obožavaju vjernici širom svijeta, ali unutar Crkve često ga kritiziraju zbog stroge seksualne etike, primjećuje DW. Postaja prenosi da je Poljak Karol Wojtyla prije 25 godina postao prvi čovjek Svete stolice koji nije Talijan i u tom je razdoblju promijenio sliku Pape kao niti jedan pontifeks prije njega. Vjernici ga u cijelom svijetu obožavaju, svojom ulogom u sukobima Istoka i Zapada postao i dio političke povijesti, stoji u prilogu DW-u, a zbog njegovog zalaganja protiv rata u Iraku poštuju ga širom svijeta. Papa na svim svojim putovanjima i audijencijama traži kontakt s vjernicima, što se i okrenulo 1981. protiv njega kada je bio napadnut od turskog desničarskog radikala, bilježi postaja. Ivan Pavao II. se godinama bori s posljedicama tog atentata i stalno ga muče zdravstveni problemi, ali se zbog toga ne povlači iz javnosti, on svoju patnju proživljava javno, "i Isus je patio, a nije sišao s križa", kaže on. Njegovi kritičari ističu da se u vjerskim pitanjima još uvijek previše drži starih pravila, a posebice u pitanjima kontracepcije, pobačaju, celibata ili zaređenja žena drže da se nije pomaknuo od svojih prethodnika, prenosi postaja. S druge je strane njegovo ponašanje prema drugim religijama gotovo je revolucionarno, on je prvi Papa koji je ušao u džamiju, posjetio sinagogu, a u Yad Vashemu, spomen mjestu na Holokaust molio je za oprost zbog antisemitizma u Katoličkoj crkvi, prenosi DW. Mnogobrojni njemački biskupi su u svađi s njime jer Papa smatra da bi Crkva počinila grijeh ako bi ženama koje žele prekinuti trudnoću ostavila mogućnost izbora, sa čime se njemački biskupi ne slažu ali su naposljetku pokleknuli, prenosi postaja. "Ali ti sukobi jasno pokazuju da mnogi njemački biskupi u pitanjima morala i seksualnosti žele modernijeg Papu, kao i mnogi vjernici", drži postaja. Newsday/New York - Tri znakovita trenutka pontifikata U osvrtu na četvrt stoljeća papinstva Ivana Pavla Drugog, kojeg objavljuje Newsday od srijede, profesor povijesti na newyorškom St. Joseph's College-u Seth Armus ukazuje na tri najznakovitija trenutka pontifikata Karola Wojtyle. Prvi je takav trenutak, po Armusu, Papin posjet Nikaragvi 1983. kad su Ortegini Sandinisti mislili kako će moći njime politički manipulirati, "zamijenivši njegov humanizam za socijalizam", no Papa mu je kazao da "zašuti i prestane obeščašćivati Svetu službu". Drugi trenutak zbio se 10 godina kasnije na Svjetskom danu mladih u Coloradu kada je "kazao okupljenima da je Amerika previše materijalistička i sebična i, što je najvažnije, da će sva velika dostignuća ove nacije biti besmislena ako se nastavi s dozvoljavanjem pobačaja", nastavlja autor, a treći primjer je Papin osobni iskorak prema Židovima i molitva za oprost u Yad Vashemu, židovskom memorijalnom centru. Armus piše kako "ta tri primjera sadrže osnovnu kontradikciju pontifikata Ivana Pavla Drugog. Premda po nagonu političan, odupro se političkom svrstavanju. On je vođa s jakim slobodarskim nagonom slobodi, no nepovjerljiv je prema pokretima baziranim na čovjeku i, napokon, iako je duboko po sebi europski intelektualac, neprestano je pomicao Rimokatoličku prema njenim ekstatičnim i srednjovjekovnim korijenima". "Papino složeno i nadareno vodstvo preusmjerilo je Katoličku crkvu i, na bolje ili gore, njegova vizija će je sada voditi. Uzdigao je dostojanstvo svakog ljudskog života i odolio površnosti čašću, neustrašivošću i rafiniranošću kakvu vjerojatno nećemo tako skoro vidjeti", zaključuje Seth Armus. Le Temps/Ženeva - Došlo je vrijeme za demokratsku reformu božanskog prava Nije li došlo vrijeme za demokratsku reformu božanskog prava, pita švicarski "Le Temps", zamjerajući sadašnjem Papi apsolutističke značajke njegova pontifikata, navodno nespojive s vremenom u kojemu većina katolika živi u demokratskom društvu. To pitanje nije zabranjena tema u času kada Ivan Pavao II. obilježava obljetnicu svog izbora i kada se među katolicima sve češće čuju pozivi Papi da se povuče budući da je star, bolestan i nesposoban da vodi Crkvu, a Rimska kurija uzurpira sve ovlasti i uništava ono što je Papa strpljivo gradio, ocjenjuje list. Sadašnje ja papinstvo monarhija božanskog prava, a Crkva zbog strogog moralnog nauka nema velik utjecaj u svijetu, dok se njezini vjernici udaljuju od nje i traže tolerantnije religije, kao što je budizam, drži list. Povrh toga, trebalo bi razmisliti o vremenskom ograničenju papinske službe, što bi spriječilo "okamenjivanje" Crkve i vratilo papinstvu malo dostojanstva, zaključuje "Le Temps". Tema dana: Atentat na konvoj američkih diplomata u pojasu Gaze ============================================================= FAZ/Frankfurt - Bliski istok misli da si Izraelci mogu dozvoliti sve Uvriježeno je stajalište na Bliskom istoku da si Izrael zahvaljujući stalnoj neobjektivnoj potpori Amerikanaca može dozvoliti sve, komentira novi napad na Amerikance u pojasu Gaze Frankfurter Allgemeine Zeitung (po DW-u). U analizi uzroka terorističkih napada FAZ upozorava da na Bliskom istoku korijene terorizma - ako ih je uopće moguće objasniti - ne treba tražiti samo u jednostranoj politici SAD a u prvom ih redu tim argumentom ne treba opravdavati, napominje frankfurtski list. No, nedvosmislena američka potpora Izraelu samo će dodatno učvrstiti vrlo rašireno uvjerenje u bliskoistočnoj regiji da si "Izrael kao regionalna sila može dopustiti sve budući da Amerikanci stalno sprečavaju njegovu osudu na međunarodnoj pozornici", upozorava Frankfurter Allgemeine Zeitung. CSM/Boston - Nejasni palestinski motivi Ne izgleda vjerojatno da su atentatori na američki diplomatski konvoj u pojasu Gaze, kako se nagađa, djelovali samo u znak odgovora na veto koji je SAD stavio na osudu izraelske izgradnje "sigurnosnog zida" u Vijeću sigurnosti, jer je napad pomno isplaniran, piše Christian Science Monitor. Teško je zamisliti kakav bi mogao biti motiv Palestinaca za napad, osim zadržavanja statusa quo, premda su nezadovoljni time što je Bushova administracija u posljednje vrijeme oslabila svoj angažman u mirovnom procesu i što izgleda da je odlučila podržati svojeg glavnog saveznika, Izrael, piše list. List prenosi ocjenu "zapadnog dužnosnika koji je želio ostati anoniman" koji kaže da "tko god da je htio da se SAD distancira i podrži izraelskog predsjednika vlade, Ariela Sharona, to je sve što je trebao učiniti". "Bushova administracija je često mijenjala pravac u rješavanju izraelsko-palestinskog sukoba", a mnogim Palestincima izgleda neshvatljivo da SAD može kritizirati izraelski zid, a istovremeno ne podržati rezoluciju UN-a o tom pitanju, nastavlja list i prenosi ocjenu Hatema Abdela Khadera, člana palestinskog parlamenta koji kaže da "američko stajalište spram bliskoistočnog problema ne izgleda uravnoteženo, ali smatramo da je Amerika važna za mirovni proces". Der Standard/Beč - Teroristički napad najviše šteti samim Palestincima Nema dokaza da postoji veza između terorističkog napada na američki diplomatski konvoj u pojasu Gaze i američke blokade rezolucije kojom je Vijeće sigurnosti UN-a trebalo osuditi izraelsku gradnju zida na okupiranim palestinskim područjima, upozorava austrijski Der Standard. Nije vjerojatno da bi palestinski teroristi u tako kratkom roku reagirali na spomenuti događaj u Vijeću sigurnosti, koji je uz ostalo puka rutina, upozorava list, podsjećajući da su palestinske ekstremističke organizacije poput Hamasa, Džihada zaprepašteno odbacile bilo kakvu povezanost s napadom. Iz tog se čina može iščitati samo pokušaj dodatne destabilizacije stanja na palestinskim pokušajima, produbljivanja krize u odnosima SAD-a i palestinskih reformskih snaga, odnosno između spomenutih snaga i Jasera Arafata, zaključuje Der Standard. Naime, reformisti bi mogli ući u sastav nove palestinske vlade koja bi bila dobar sugovornik za SAD i Izrael, podsjeća list. Die Welt/Berlin - Atentatori uništili zadnji ostatak mirovnog procesa Palestinski su atentatori znali da napadaju Amerikance i bez obzira jesu li ubijeni agenti CIA-e, službenici sigurnosti ili promatrači, presudno je njihovo državljanstvo i zbog toga će sukob postajati sve sličniji otvorenom ratu, piše berlinski Die Welt od četvrtka. "Američka javnost zbog ubijenih se zemljaka osjeća žrtvom u sukobu kojeg je Washington uvijek nastojao smiriti", piše list i ističe da će sada i Amerikanci i Izrael pomno pratiti što poduzimaju Arafatove službe. "Arafat i njegov, ne baš sposoban, krizni stožer morat će poduzeti radikalne mjere protiv terorista u vlastitim redovima, pronaći krivce i izručiti ih, da bi uopće ostali u igri. U njihovom je interesu da Amerikanci sudjeluju u istrazi i da se počinitelje uskoro pronađe. Washington je sve američke državljane pozvao da napuste pojas Gaze, što govori o ozbiljnosti stanja. Moguće je da su atentatori u svojem ludilu bombardirali i ono zadnje što je preostalo od takozvanog mirovnog procesa", ocjenjuje list. La Repubblica/Rim - Napad na Amerikance je u Palestini novost "Mučna novost" u atentatu na američki diplomatski konvoj u pojasu Gaze je prvo izravno uključivanje američkih državljana u krvavu Intifadu između Arapa i Izraelaca, piše La Repubblica u četvrtak. Premda je takozvani globalni islamski terorizam SAD odredio za svoju prvu metu, palestinske su organizacije uvijek izbjegavale napasti američke ciljeve pošto su "u Sjedinjenim Državama vidjeli jedinu vojnu i političku silu, sigurno ne u brbljavoj i nemoćnoj Europi, sposobnu nadzirati Izrael i ostvariti san o njihovoj 'suverenoj državi'. Izravno uplesti američke žrtve i interese u beskonačni pokolj još je uvijek samoubilačka taktika", piše list. "Jaser Arafat dobro zna da svoj život i preživljavanje duguje samo vetu kojeg je Washington stavio na njegovo smaknuće od strane Izraelaca", dok su izvršitelji atentata, "možda po nalogu stranih vlada i moćnika odlučnih zaštititi sebe poticanjem protuameričkog terorizma", odlučili raskinuti taj "nepisani sporazum o nenapadanju s Amerikancima", ocjenjuje list. Atentat je očiti pokušaj širenja bojišnica i još dubljeg uvlačenja Washingtona u vrtlog nasilja između arapskog i zapadnog svijeta, zaključuje list. SAD je odbijajući razdvojiti palestinsko pitanje od iračkog i rata protiv globalnog terorizma "ponudio mogućnosti onima koji planiraju najgore", a mit o "oslobođenom Iraku kao čarobnom ključu mira na cijelom Bliskom istoku, ostaje ideološki mit kojeg na terenu opovrgavaju eksplozije i mrtvi", ocjenjuje list. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Terorizam zbližava Busha i Sharona Napad na američki konvoj u Gazi dao je eskalaciji na Bliskom istoku novu dimenziju, jer su Amerikanci i sami postali žrtve smrtonosne zasjede, piše Frankfurter Rundschau od četvrtka. Posljedice napada su predvidljive, Bush i Sharon bit će jedinstveni u svojoj borbi protiv terorizma, "zajedničko će ih iskustvo zbližiti", a "Palestinci se još manje mogu nadati razumijevanju Washingtona za njihov položaj", ocjenjuje list. "Sukob dvaju naroda internacionalizirao se na način koji je u suprotnosti s interesima svakog donekle razumnog autonomnog vodstva. U najboljem slučaju može nešto spasiti ako brzo ulovi počinitelje i njihove pomagače. To je nevjerojatno zbog anarhičnih odnosa u Arafatovoj zemlji. Neovisna je Palestina daleko", zaključuje Frankfurter Rundschau. Avvenire/Milano - Napad na Amerikance Palestincima ne koristi Atentat u Erezu na američki konvoj dodatno podiže već visoku bliskoistočnu temperaturu, no taj događaj i dodatno otežava palestinski položaj, ocjenjuje milanski Avvenire u četvrtak. U "zastoju, da se ne kaže propasti, itinerara bliskoistočnog mirovnog procesa, taj događaj otežava palestinski položaj, dovodeći dodatno u pitanje stvarne Arafatove namjere i moć u odnosu spram terorističkih organizacija, kao i nesigurnu budućnost Abu Ale", a izraelska vlada sada može opet upirati prstom na PLO, za kojeg tvrdi da ne može, ili čak ne želi, razbiti terorizam, piše list. Atentat u pojasu Gaze je prvi smrtonosni napad na Amerikance u tri godine Intifade, primjećuje list, a glede nagađanja da bi on mogao biti izravna posljedica veta SAD-a na osudu izgradnje izraelskog "obrambenog zida", Avvenire piše kako "dvoji da su palestinske skupine sposobne za tako preciznu i brzu reakciju, reakciju koja bi, poglavito, doista išla protiv njihovih interesa, dovodeći u rizik slabu potporu kakvu još uvijek uživaju u Bijeloj kući, posebice, u vezi s izgradnjom spornog zida". Handelsblatt/Duesseldorf - Američka vanjska politika našla se u slijepoj ulici Teroristički napad na Amerikance u pojasu Gaze pokazuje da se na Bliskom istoku američka vanjska politika našla u slijepoj ulici, konstatira duesseldorfski Handelsblatt (po DW-u). U najnovijem bombaškom napadu žrtve su bili Amerikanci - i to ne u Bagdadu već u pojasu Gaze, ističe duesseldorfski list, primjećujući da su tim potezom "teroristi jednostavno raščerečili politiku SAD-a, čiji je cilj bila uspostava mira na Bliskom istoku". "Bilo da je riječ o Palestini ili o Iraku, američka vanjska politika sama je sebe dovela u slijepu ulicu", zaključuje Handelsblatt. (Hina) akoz