SABOR RAZMOTRIO INTERPELACIJU O VLADINIM POSTUPCIMA U "SLUČAJU GOTOVINA"

ZAGREB, 16. listopada (Hina) - Potpredsjednik Vlade Goran Granić ocijenio je da u današnjoj saborskoj raspravi o Interpelaciji o Vladinim postupcima u "slučaju generala Ante Gotovine" nije rečeno ništa novo i da nisu izneseni novi argumenti, te je istaknuo kako Vlada ostaje pri stajalištu da odvjetničkom timu generala Gotovine ne može dati tražene dokumente dok se ne legitimiraju pri Haaškom sudu. #L# Interpelaciju je prije gotovo šest mjeseci predložilo 55 zastupnika na prijedlog Klub-a HSLS-a. Zastupnici su tada od Vlade zatražili da odvjetničkom timu generala Gotovine u roku od sedam dana podastre na uvid dokumentaciju koju je dostavila Haaškom sudu. Goran Granić je na saborskoj sjednici ponovio kako Vlada dokumentaciju ne može davati odvjetnicima koji nisu legitimirani i ne surađuju s Haaškim sudom. Na prigovor HSLS-ovca Joška Kontića da je dokumentacija iz Hrvatskoga državnog arhiva dana na uvid jednom optuženiku za ratne zločine u Ahmićima koji je u bijegu, potpredsjednik Granić je odgovorio da je riječ o dokumentima koji su, u vrijeme rata, izvučeni iz BiH i smješteni u Hrvatskoj. No, kako je kazao, nad njima Vlada nema ovlasti, nego odvjetnici optuženika koji su legitimirani u Haagu, te Haaško tužiteljstvo. Za to Vlada ne izdaje odobrenja, jer ta dokumentacija pripada BiH i njemu će biti vraćena, dodao je. Oporbeni klubovi u raspravi su upozorili na neodrživost optužnice protiv generala Gotovine, posebice dijelova u kojima se govori o etničkom čišćenju 200.000 Srba s područja tzv. krajine, o "prekomjernoj uporabi topništva u Kninu" i dijelova u kojima se spominju imena osoba navodno ubijenih u "Oluji"', za koje se naknadno dokazalo da su žive i da se nalaze u Srbiji. Oporbeni zastupnici isticali su da je optužnica protiv generala Gotovine pokušaj redefiniranja hrvatske povijesti te da u pitanje dovodi Domovinski rat i vojno-redarstvene operacije kojima je oslobođen okupirani teritorij Republike Hrvatske. Oporba je također ocijenila da je Vlada svojim nedjelovanjem skrivila takvo stajalište Haaškog suda, a kao jednu od pogrješaka vlasti navela je i Rezoluciju o suradnji s Haagom iz travnja 2001., kojom je Haagu priznata nadležnost nad osloboditeljskim akcijama "Bljeskom" i "Olujom". Nakon te rezolucije u Hrvatsku su počele stizati prve haaške optužnice vezane uz te vojno-redarstvene operacije, navodi oporba. Vladinu tvrdnju da je generalu Gotovini najviše štetilo što mu je bivša HDZ-ova Vlada 1998. onemogućila da dade iskaz pred haaškim istražiteljima oporba odbacuje kao neutemeljenu. Oporbeni zastupnici ističu da je i tada bila riječ o osporavanju nadležnosti Haaškog suda nad "Bljeskom" i "Olujom"', na čemu je, smatraju, trebala inzistirati i sadašnja vlast. Zastupnici su pak vladajuće koalicije odgovarali da je bivša (HDZ- ova) vlast Haagu izručila znatno više optuženika od sadašnje, koja je u Haag poslala samo Mladena Naletilića Tutu i Vinka Martinovića Štelu. Istaknuli su i veliku zaslugu Vlade u obrani generala Petra Stipetića, Rahima Ademija i Janka Bobetka, za što Vladi, smatraju, treba odati priznanje, umjesto da joj se spočitava udvorništvo prema Haaškom sudu. O razmotrenoj interpelaciji zastupnici će glasovati sutra, a sjednica je nastavljena raspravom o godišnjem izvješću Državnog odvjetništva. (Hina) ibob sp