SAUDIJCI SE UPOZNAJU S DEMOKRACIJOM: REFORME, PROSVJEDI I UHIĆENJA

RIJAD, 16. listopada (Hina/Reuters/dpa) - Saudijska Arabija tek je krenula prvim, nesigurnim koracima prema liberalizaciji i demokratizaciji društva, a već je uvidjela kako je to vrlo teško i bolno iskustvo, smatraju analitičari.#L# U ponedjeljak je ta apsolutistička monarhija objavila namjeru organiziranja prvih općinskih izbora i time iskazala prve znake popuštanja pred sve snažnijim zahtjevima za reformom. Samo dan poslije više je od 200 Saudijaca u nezapamćenom izrazu javnog prosvjeda, ispred zgrade u kojoj se održavao prvi forum za zaštitu ljudskih prava u povijesti Saudijske Arabije, iskazalo nezadovoljstvo pomanjkanjem reformi. Takvi prosvjedi u zemljama poput Egipta, Jordana ili Libanona ne bi bili ni zabilježeni, ali u zemlji u kojoj obitelj al-Saud apsolutistički vlada od 1932. i u kojoj se demokracija desetljećima smatrala lošim nasljeđem dekadentnog Zapada, predstavljaju pravu malu revoluciju. Ne obazirući se na zabranu javnih okupljanja i prosvjeda, Saudijci - većinom mlađi od 30 godina - pozvali su vlasti na provedbu drastičnih reformi, prekid progona reformista i obračun s rastućim problemima siromaštva i nezaposlenosti. Time su se odazvali na poziv "Pokreta za islamsku reformu", čije je sjedište u Londonu, nezadovoljnog najavama da će na općinskim izborima smjeti sudjelovati samo muškarci iznad 30 godina starosti i da će se tako izabrati samo polovina zastupnika, dok će preostale imenovati vlast. Policija je prosvjednike raspršila pucajući u zrak, a uhićeno je između 50 i 150 osoba, navode razni izvori. "Dok god nema slobode mišljenja i okupljanja, ti izbori ne znače ništa", rekao je glasnogovornik pokreta Saad al-Fekki. "Ljudi pogrešno razmišljaju ako su vjerovali da će im vlada dragovoljno omogućiti ustavne promjene amo zato što je nekoliko intelektualaca potpisalo peticije", rekao je bivši sveučilišni profesor Abdullah al-Hamed, koji je završio u zatvoru zbog potpisivanja prve peticije početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. "Ovo što se dogodilo je dobar znak. Do promjena ne može doći ako ljudi koji žele reformu ne završe u zatvoru", izjavio je. Ministar untarnjih poslova Naif ibn Abdelaziz odmah je pokušao umanjiti važnost demonstracija, ocijenivši ih skupom zavedenih mladih ljudi koji žele jačanje prava žena. On je sudjelovao na konferenciji o ljudskim pravima ispred čije je zgrade održan prosvjed, i već u govoru pred sudionicima dao je do znanja da kraljevska obitelj ne namjerava odustati od svojih načela vladavine, rekavši kako su optužbe o kršenju ljudskih prava u njegovoj zemlji potpuno neutemeljene. U Saudijskoj Arabiji na snazi je šerijatski zakon, prema kojem su javna odrubljivanja glave, premlaćivanja i odsijecanja ruku lopovima potpuno legalan oblik kažnjavanja. Veliki muftija šeik Abdelaziz ibn Abdullah Al al-Sheikh, iz vjerske obitelji koja naraštajima blisko surađuje s kraljevskom obitelji, rekao je da prosvjednici nisu reformisti, već anarhisti. Takvo stajalište visokog vjerskog autoriteta u Saudijskoj Arabiji ne treba čuditi, jer bi u slučaju slabljenja centralne vlasti sadašnjeg kralja Fahda i prijestolonasljednika Abdulaha bila ugrožena i moć islamskog svećenstva. A vlast se nalazi pod jakim pritiscima s nekoliko strana. S jedne su liberalni reformisti, a s druge islamski fundamentalisti i pripadnici terorističkih organizacija poput al-Qaide, koji vladu kritiziraju zbog otklona od "čistog učenja" islama i partnerstva s Amerikancima. Saudijska Arabija ne smije zanemariti ni pritiske izvana, osobito svojeg najutjecajnijeg saveznika Sjedinjenih Država, koje sustavno pozivaju na reforme u toj zemlji od terorističkih napada 11. rujna 2001. Vahabističku interpretaciju islama - koja je službena saudijska religija - Washington smatra izvorom militantnog fundamentalizma, a to uvjerenje samo pojačava činjenica da je 15 od 19 terorista koji su sudjelovali u napadima na SAD 11. rujna bilo iz Saudijske Arabije. Zapadni analitičari ukazuju i na vjerojatnost kako posljednji napadi na strane ciljeve unutar saudijskog kraljevstva pokazuju na nužnost hitne promjene politike u Rijadu kako bi se stalo na kraj islamskim ekstremistima. Al-Hamed smatra kako bi Saudijce u potpunosti zadovoljili tek koraci prema ustavnoj monarhiji, izabranim parlamentom i neovisnim sudstvom, poput ostalih zaljevskih zemalja u kojima su već počele postupne reforme. "Država bi morala najaviti program političkih reformi, čak i ako se njihova primjena predviđa za budućnost", kaže Hamed. Vlada je već poduzela neke korake, poput većih medijskih sloboda ili ukidanja školskih programa koji su zagovarali mržnju prema kršćanima i židovima, a pojačala je i progon militanata, uhitivši više od 200 osoba osumnjičenih za pripadnost al-Qaidi. (Hina) dam dj