BRUXELLES, 15. listopada (Hina) - Međuvladina konferencija, koja treba usuglasiti budući europski ustav, sastat će se u četvrtak u Bruxellesu na razini šefova država ili vlada, po drugi put u manje od dva tjedna.
BRUXELLES, 15. listopada (Hina) - Međuvladina konferencija, koja
treba usuglasiti budući europski ustav, sastat će se u četvrtak u
Bruxellesu na razini šefova država ili vlada, po drugi put u manje
od dva tjedna.#L#
Šefovi država ili vlada 15 zemalja članica i 10 zemalja koje će
sljedeće godine ući u EU otvorili su Međuvladinu konferenciju 4.
listopada u Rimu.
Radna sjednica Međuvladine konferencije završit će u četvrtak
poslije podne, nakon čega će započeti redoviti jesenski summit EU-a
ili Europsko vijeće, koji će trajati do petka poslije
podne. Na Europskom vijeću sudjeluju samo šefovi država ili
vlada zemalja članica, dok njihovi kolege iz 10 budućih članica
imaju status promatrača.
Unutar 25 zemalja još uvijek su velike razlike u pogledu brojnih
institucionalnih promjena predloženih u nacrtu budućeg ustava,
koji je izradila Konvencija o budućnosti Europe na čelu s bivšim
francuskim predsjednikom Valeryem Giscardom d'Estaingom.
Najveće razlike su po pitanju veličine i sastava buduće Europske
komisije te raspodjele glasova kod odlučivanja kvalificiranom
većinom.
Većina se zemalja zauzima za to da svaka članica ima po jednog
povjerenika u Europskoj komisiji, čemu se protive veće zemlje koje
traže manju Komisiju kako bi mogla efikasnije djelovati.
Prema prijedlogu ustava, Komisija bi od 2009. godine trebala imati
15 povjerenika s pravom glasa, te još 10 članova bez prava glasa.
Predviđa se sustav rotacije povjerenika tako da dio članica u
određenom razdoblju ne bi imao punopravnog člana Komisije.
Poljska i Španjolska se najviše protive sadašnjem prijedlogu
raspodjele glasova prilikom odlučivanja kvalificiranom većinom u
Vijeću Europske unije. One traže da se zadrže odredbe iz Nice, koje
njima daju veću težinu nego što je mogu imati prema demografskom
kriteriju. Prema Sporazumu iz Nice, Španjolska i Poljka imaju po 27
glasova u Vijeću, dok dvostruko veća Njemačka ima samo
29.
Oko uvođenja nove funkcije - ministra vanjskih poslova EU-a -
postoji velika suglasnost. Jedino se Velika Britanija zauzima da se
nađe prikladniji izraz od "ministra", jer bi, prema Londonu, to
impliciralo da je EU država. Budući ministar vanjskih poslova
pokrivao bi dužnosti koje sada obnašaju visoki predstavnik za
vanjsku politiku Javier Solana i povjerenik Komisije za vanjske
poslove Chris Patten.
U drugom dijelu skupa, kada s radom počinje Europsko vijeće, glavne
teme će biti poticanje gospodarskog rasta i pitanje ilegalne
imigracije. Čelnici EU-a trebali bi na summitu službeno imenovati
novog predsjednika Europske središnje banke Jeana
Claudea Tricheta.
Talijanski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Silvio
Berlusconi u svom pismu čelnicima EU-a, poslanom uoči summita,
ističe da bi se trebalo razmotriti pitanje kako "pokrenuti
gospodarski rast i konkurentnost" te "pojedini aspekti zajedničke
politike prema imigraciji".
(Hina) sv br