DNEVNI PREGLED, UTORAK, 14. 10. 2003.

ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Regija/Europa ============= Le Monde/Pariz - Europa privlači Balkan Početkom listopada Richard Holbrooke, pokrovitelj Daytonskih sporazuma i Bernard Kouchner, visoki predstavnik UN-a na Kosovu od 1999. do 2001., posjetili su Sarajevo, Beograd i Prištinu, mjesta na Balkanu, gdje su donedavno obojica imala važnu ulogu, analizira "Le Monde". Francusko-američki dvojac, koji je u najmanju je ruku neobičan za sadašnje napete prekoatlantske veze, mogao je u Beogradu, gdje su se prilike uvelike promijenile, utvrditi da se Srbi slažu u jednom: budućnost SCG je u Europskoj uniji koja je jamac povezivanja sa Zapadom, nakon razdoblja Titove vladavine i pogubnog ludila Miloševićeva desetljeća, piše list. Sugovornicima s Kosova koji svoju budućnost ne zamišljaju u "velikoj Albaniji", već u europskom prostoru, Holbrooke i Kouchner u biti su rekli: nema ni neovisnosti ni Europe ne budete li poštovali prava Srba, dodaje list. Istu privlačnost Europa ima i za Bosnu i Hercegovinu, ističe "Le Monde", napominjući da je institucijska shema proizašla iz rata i iz Daytonskih sporazuma jako zamršena i da se ta zemlja općenito okreće Zapadu, što ju tjera da ojača središnju vladu. BiH mora izabrati između europske logike i nacionalističko-etničke dinamike, a partnerstvo koje priželjkuje s NATO-om potiče ju na stvaranje zajedničke vojske, dok ju pridruživanje EU-u obvezuje na ujedinjenje carinskog i poreznog sustava. RFE/Prag - Ulazak u EU i gospodarstvo neće riješiti pitanja prošlosti BiH Povodom skorog objavljivanja prijevoda knjige "Bosna: živo sjećanje" u Bosni i Hercegovini, u njoj se istražuju događaji u Prijedoru od 1992. godine, Radio Slobodna Europa objavljuje razgovor s francuskom novinarkom Isabelle Wesselingh, koja je jedan od autora knjige. Wesselingh u razgovoru za ostaju ističe da je glavna teza knjige "nužnost sučeljavanja s vlastitom prošlošću, kakva god ona stvarno bila". "Spomenuli smo u knjizi tri europska primjera koja pokazuju kako su i druge zemlje prolazile kroz slične probleme i kako Bosna nije izuzetak kada je riječ o zločinima počinjenih zbog interesa određene skupine ljudi. U Španjolskoj, primjerice, desetljećima prevladava mišljenje da ne treba govoriti o građanskom ratu i da će to biti dovoljno da dvije strane normalno žive jedna uz drugu. Sad se takvo stajalište želi nametnuti i Bosni, pa i od strane međunarodne zajednice koja poručuje: obnovimo gospodarstvo, zaboravimo prošlost i u Bosni će biti dobro", primjećuje Wesselingh. "No po primjeru Španjolske vidi se da je i ona bila usmjeravana prema europskoj integraciji kao načinu nadilaženja teškoća neprocesuirane prošlosti. Međutim u posljednjih nekoliko godina Španjolci ponovo pričaju o svojoj povijesti jer su rane duboke i nezaliječene. Iskopavaju se masovne grobnice, traga se za 30 tisuća ljudi nestalih u građanskom ratu, baš kao i u Bosni. Izdaju se nove knjige, vode se rasprave, neki od bivših čelnika preuzeli su odgovornost za događaje u vrijeme Frankova režima. Dakle tvrditi da će se prošlost u Bosni zaboraviti kroz obnovu gospodarstva i ulazak u Europsku uniju najobičnija je iluzija", kaže za RFE Isabelle Wesselingh. RFE/Prag - Caracciolo o zbivanjima u regiji Radio Slobodna Europa u utorak prenosi razgovor s Luciom Caracciolom, direktorom rimskog časopisa za geostrateška pitanja Limes, koji za postaju komentira aktualna zbivanja u zemljama bivše Jugoslavije. U pogledu odluke Zagreba da proglasi ekskluzivnu zonu u Jadranu, Caracciolo primjećuje da "situacija nije povoljna za Italiju i da ga treba proučiti zajedno sa zainteresiranim zemljama, uključujući Sloveniju", prenosi RFE. "Režim koji bi značio podjelu u Jadranu 50 : 50 između nas i Hrvata, posebno u konfliktnoj situaciji između Hrvatske i Slovenije i kada još nije definiran okvir odnosa s drugim zemljama, uključujući Srbiju i Crnu Goru, takav režim nikome ne bi koristio", kaže Caracciolo. Glede dogovora da NATO prepusti odgovornost za mir u Bosni i Hercegovini Europskoj uniji, koji je u BiH dočeka s rezervama, kako navodi postaja, Caracciolo kaže da u slučaju Bosne i Hercegovine "nije riječ o smjeni straže" jer će se američko prisustvo zadržati i jasno je da "bez SAD-a međunarodni angažman gubi na kredibilitetu", prenosi postaja. "Siguran sam da je zabrinutost u Bosni potpuno legitimna. Imamo iskustva da se nije nalazilo dobro rješenje kada su Europljani bili prepušteni sebi ili kada su u poduhvat kretali sami", kaže Caracciolo. Na pitanje novinara postaje o približavanju Washingtona i Beograda Caracciolo ocjenjuje da su njihovi odnosi "oduvijek bili bliski", te da je "Miloševićevo doba više bilo izuzetak nego pravilo". "Normalno stanje se vraća, Srbi su uvijek bili proamerički orijentirani i raspoloženi prozapadno. Ne možemo govoriti o osovini. Riječ je o srpsko-crnogorskim resursima koji se stavljaju na raspolaganje Amerikancima, primjerice u slučaju slanja vojnika u Afganistan. Ima neke ironije u činjenici da bi Milošević bio veliki američki saveznik u slučaju da se 11. rujan dogodio ranije", kaže Caracciolo. TAZ/Berlin - Problem Kosova treba riješiti na nekonvencionalan način Problem Kosova valja riješiti na nekonvencionalan način koji će osigurati Prištini visok stupanj autonomije i istodobno održati veze s Beogradom, ističe u razgovoru za Die Tageszeitung bivši jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. Pitanje statusa Kosova trebalo bi biti riješeno institucionalnim promjenama u okviru postojećih granica, naglašava Koštunica. Kosovo se ne može promatrati izolirano budući da bi promjena njegova statusa "neposredno utjecala na susjednu Makedoniju". Zato bi trebalo težiti rješenju "koje isključuje povlačenje novih granica, ističe Koštunica. "Regija zapadnog Balkana trebala bi biti postupno priključena EU- u, što bi pitanje granica učinilo nevažnim", drži on, napominjući da bi "u međuvremenu trebalo pronaći nekonvencionalni institucionalni aranžman poput onih koji su već primijenjeni u Bosni i Hercegovini i Makedoniji". "Trebalo bi pronaći novu formulu koja će Kosovu omogućiti visoki stupanj autonomije i istodobno ga povezivati s Beogradom", zaključuje srpski političar, ističući da je uvjet za takvo rješenje "poštivanje ljudskih i manjinskih prava na Kosovu". FT/London - Razgovori o Kosovu obilježeni velikom napetošću Bečki bi razgovori mogli pripremiti teren za konačno političko rješenje za Kosovo, potaknuti strana ulaganja i moguće članstvo Srbije i Crne Gore u Europskoj uniji, procjenjuje The Financial Times (po BBC-ju). Prijelazni upravitelj UN za Kosovo Harri Holkeri ne želi da se na razgovorima dotakne osjetljivo pitanje budućnosti pokrajine, već sugerira da se sudionici koncentriraju na pitanja poput energije, transporta, nestalih osoba i izbjeglica, podsjeća FT. Holkeri se nada da će jačanje povjerenja između dvije strane u budućnosti omogućiti i raspravu o ključnim pitanjima, ističe list. No, podsjeća The Financial Times, razgovore u Beču prati tako velika napetost da će ukoliko se svi sudionici pojave i ostanu za stolom do kraja dana, civilni upravitelj Kosova to vjerojatno smatrati velikim uspjehom. FAZ/Frankfurt - Kosovskim Albancima važniji izbori od dijaloga sa Srbima "Predsjednik kosovsko-albanske vlade Rexhepi nije svojem protivniku Živkoviću mogao napraviti veću uslugu nego otkazati sudjelovanje na srpsko-kosovskom sastanku na vrhu u Beču", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u utorak. List ocjenjuje da se Srbi, radi Rexhepijeve odluke, doimaju odgovornijima. "Rexhepi je time ponajprije povrijedio politički ugled EU-a i NATO-a. To neće proći bez posljedica za kosovske Albance. Za Rexhepija i nekadašnjeg pobunjeničkog vođu koji stoji iza njega, Hashima Thacija, očito su važniji izbori koji će se iduće godine održati na Kosovu. Neće ih dobiti netko na koga sumnjaju da je u dobrim odnosima sa Srbima. Osim toga sa stajališta kosovskih Albanaca treba raščistiti još jedno pitanje: ono o trenutku njihove konačne samostalnosti od Srbije. A o tomu bi albanski vođe najradije izravno pregovarali s Washingtonom", zaključuje list. Vijesti/Podgorica - Istraga o švercu cigareta iz Crne Gore gotova do prosinca Sudska istraga koja se u Italiji vodi o krijumčarenju cigareta iz Crne Gore u talijansku pokrajinu Puglia bit će gotova do početka prosinca, rekao je za podgoričke Vijesti istražni sudac Giuseppe Scelsi te naglasio i da su te nezakonite aktivnosti drastično smanjene. Na listu osoba pod istragom zbog krijumčarenja cigareta iz Crne Gore u Pugliu prošle je godine Scelsi stavio i crnogorskog premijera Mila Đukanovića o čemu je izvijestila talijanska agencija ANSA pozivajući se na izvore bliske tužiteljstvu u Bariju, a sam je Đukanović zanijekao svaku upletenost u krijumčarenje ocjenjujući da je riječ o političkim pritiscima da Crna Gora odustane od stvaranja države, prenosi podgorički list. "Scelsi je potvrdio da je saslušao vlasnika hrvatskog tjednika Nacional koji je više puta pisao o krijumčarenju cigareta iz Crne Gore u Pugliu, ali je zanijekao da su novinski članci bili osnova za pokretanje sudskog procesa", pišu Vijesti te navode da je istraga o prekojadranskom krijumčarenju duhana započela prije više godina sa svjedočenjem uhićenih pripadnika mafije i mafijaških pokajnika. Le Figaro/Pariz - Susret ministara vanjskih poslova u Luxemburgu Jučer su se u Luxembourgu sastali ministri vanjskih poslova EU-a koji su raspravljali o dvama pitanjima: o sastavu Europskog povjerenstva i o ulozi budućeg europskog ministra vanjskih poslova, piše "Le Figaro". Šesnaest od dvadeset pet vlada traži "prošireno" Povjerenstvo s jednim povjerenikom po državi članici s pravom glasa o svim pitanjima, među kojima je deset zemalja iz srednje i istočne Europe koje će ući u Uniju 1. svibnja sljedeće godine i šest sadašnjih "malih" članica: Finska, Švedska, Danska, Grčka, Irska i Austrija, izvješćuje list. Ta se skupina protivi zemljama "osnivačima" Unije - Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i zemljama Beneluxa - kojima se pridružuju Velika Britanija i Portugal, koje i dalje podupiru rad Konventa i službeno zagovaraju Povjerenstvo smanjeno na 15 članova s pravom glasa, ali ne odbacuju mogućnost popuštanja pred pritiskom "malih" i "novih" zemalja u tom središnjem pitanju, dodaje list. Žrtvujući buduće Povjerenstvo na oltar proširenja, vlade velikih zemalja žele izolirati Španjolsku i Poljsku kojih veliki apetiti ugrožavaju uspjeh pregovora, upozorava list, dodajući da se o Giscardovu prijedlogu neće ozbiljno raspravljati prije bruxelleskog summita u četvrtak. Die Presse/Beč - Mali u EU-u ne moraju se bojati dominacije velikih "U nacrtu ustava kojeg je izradio Konvent EU-a ne vidim ni jednu točku koja je nepovoljna za male zemlje", kaže u razgovoru za bečki Die Presse francuska ministrica za europska pitanja Noelle Lenoir. "Razumijem strahove malih država ali držim da su neutemeljeni" kaže francuska ministrica u razgovoru za Die Presse, te izražava uvjerenje da ne postoji opasnost dominacije velikih država nad malima. Francuska će zajedno s Njemačkom i u EU-u s 25 država imati važnu ulogu, piše list no ministrica ističe da "ne postoji ekskluzivnost u odnosu Pariz-Berlin". "On je svima otvoren. Svi će članovi u Europskoj uniji imati svoju ulogu", kaže Lenoir za Die Presse. "Referendum o novom ustavu EU-a, o čemu razmišlja sve više europskih država, ministrica Lenoir drži nepotrebnim za Francusku, iako bi po njezinu mišljenju ishod zacijelo bio pozitivan", navodi list. Le Monde/Pariz - Francuska traži pravnu zaštitu kulturne raznolikosti U Parizu se od 12. do 17. listopada održava opća konferencija UNESCO-a na kojoj bi trebao biti postignut konsenzus o konvenciji o očuvanju kulturne raznolikosti koja otežava pregovore u Svjetskoj trgovačkoj organizaciji, piše "Le Monde". Sjedinjene Države protive se tom prijedlogu i misle da se i na kulturu trebaju primijeniti pravila tržišne liberalizacije, ističe list. Zamisao, za koju SAD kaže da je loša, predviđa da deklaracija o kulturnoj raznolikosti iz 2001. postane pravno obvezujuća, što bi državama omogućilo da pomoću subvencija štite određene sektore na području kulture, dodaje list. Tu zamisao zagovaraju Francuska i Kanada, kao primjeri kulturno otvorenih zemalja, kojima je suprotstavljen SAD: da bi se u to uvjerili, dovoljno je usporediti što ljubiteljima filma nude Pariz i Montreal, a što New York i Los Angeles, upozorava list. Kulturnom identitetu ne prijeti globalizacija, već nesrazmjerna trgovina, zaključuje list i ističe da prijedlog konvencije treba poduprijeti, što god o tomu mislio Hollywood. SZ/Muenchen - Chirac i Schroeder omalovažavaju pakt o stabilnosti eura Francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder odnose se prema Paktu o stabilnosti eura kao prema neugodnoj prepreci namijenjenoj državnicima koji sanjaju o uzvišenim ciljevima, primjećuje Sueddeutsche Zeitung. Chirac i Schroeder zahtijevaju od Povjerenstva EU-a "fleksibilno" tumačenje spomenutog pakta, čime na jasan i omalovažavajući način poručuju Bruxellesu da više uopće ne mare za kriterije navedene u dokumentu koji bi trebao jamčiti sigurnost europske valute, upozorava SZ. Kada je riječ o Francuskoj, takav je stav zapravo bio i očekivan ali Njemačka je svojedobno ustrajala na poštivanju Pakta kako bi smirila bojazni vlastitih građana od nove valute, podsjeća muenchenski list. Berlinu će se vjerojatno osvetiti žrtvovanje zajedničke monetarne politike na oltaru dobrosusjedskih odnosa a male članice EU-a imaju priliku gledati kako veliki po potrebi skaču sami sebi u usta, ističe SZ. CSM/Boston - Svjetski ekonomski rast razlog je za optimizam "Tri najvažnija svjetska gospodarska pogona u značajnom su porastu, što je podudarnost koja se nije vidjela 20 godina", piše Christian Science Monitor u utorak. Burze prate taj trend i končano pružaju razlog za zadovoljstvo svjetskim ulagačima, piše list i napominje da, iako je prerano ovaj razvoj proglasiti bumom, izgleda kako je politika vlada i središnjih banaka u Sjedinjenim Državama, Japanu i Europi počela donositi plodove. "Taj rast mogu, prema novim studijama, održati gospodarske reforme", navodi list. "Najgore je iza nas", kaže londonski ekonomist Richard Reid komentirajući japansku recesiju i talijanski i njemački pad rasta proizvodnje. Ove godine svjetski rast je 2 posto, dok bi iduće trebao biti još bolji, oko 3 posto, predviđa ekonomist Nariman Behravesh, prenosi list. Dok se Zapad i Japan oporavljaju, nastavak visokog rasta proizvodnje predviđa se u drugim regijama, Aziji bez Japana, istočnoj i srednjoj Europi, a oporavit će se Argentina, Brazil i gospodarstva čitave Južne Amerike, nastavlja list. "U Europi, gospodarski pokazatelji značajno se razlikuju od zemlje do zemlje. Zajedničko tržište trebalo bi regulirati nedostatke prouzročeno glomaznim birokracijama, i to je posao koji predstoji Europljanima. Najperspektivnije zemlje su Finska i Irska, a Njemačka i Francuska, kao najjača gospodarstva, moraju poduzeti ozbiljne reforme državnih aparata, od zaštite nezaposlenih do mirovinskih fondova", procjena je lista. Tema dana: Međunarodna zajednica i stanje na Bliskom istoku =========================================================== Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - EU se mora snažnije angažirati na Bliskom istoku Na Bliskom i Srednjem istoku prijeti požar velikih razmjera a ministri vanjskih poslova članica EU-a reagiraju na opasnost poput vatrogasaca koji promatraju požar razmišljajući treba li ga uopće gasiti i ako treba - kojim sredstvima, komentira Neue Osnabruecker Zeitung (po DW-u). Europska unija će UN-u vjerojatno ponuditi 200 milijuna eura za obnovu Iraka, što je simboličan iznos koji jedva može pomoći a istodobno iznova očituje podijeljenost EU-a u vanjskopolitičkim pitanjima, primjećuje NOZ. Protivnice iračkoga rata Francuska i Njemačka najradije ne bi ništa platile što nije nikakva novost ali "prvi puta njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer priznaje da su berlinske blagajne prazne i da ne omogućuju nikakav veći angažman", ističe list. I u palestinsko-izraelskom sukobu EU ne govori istim jezikom pa Italija zagovara izolaciju Arafata dok Berlin ustraje na palestinskome predsjedniku, bilježi NOZ. Na kraju je ponovno uspostavljen jalovi kompromis: Izrael mora okončati "neprimjerenu" primjenu sile, a Palestinci moraju prestati s terorizmom, što će zastražiti Sharona i Arafata podjednako kao i prijetnja "ruke u vis ili ćemo zaplakati", zaključuje list". Corriere della Sera/Milano - Rasprava o nazočnosti talijanskih vojnika u Iraku Dvostruko političko pokriće, UN-ovo i NATO-ovo, nazočnosti talijanskih postrojba u Afganistanu trebalo bi biti dovoljno da otkloni možebitne rasprave u talijanskoj politici, no nazočnost tri tisuće talijanskih vojnika u Iraku mnogo je proturječnija a poznata sporenja u međunarodnoj zajednici odjek nalaze i u talijanskoj politici, piše Corriere della Sera. Politička raspravu o sudjelovanju talijanskih postrojba u međunarodnim snagama u Iraku sada je pojačana i pretpostavkama produljenja njihove misije za još šest mjeseci, konstatira list ali i primjećuje da bi "dobra vijest, koja bi mogla ublažiti žestinu unutarnjih talijanskih sukoba, mogla doći upravo iz Staklene palače UN-a". "Nakon tko zna kojeg po redu natezanja s Francuskom, Njemačkom i Rusijom, SAD je sada voljan glasovati za rezoluciju koja bi uz veću ulogu UN-a predviđala i razradu do 15. prosinca preciznog kalendara za novi ustav i opće izbore u Iraku", piše list. Ako će se u Vijeću sigurnosti postići dogovor o novoj rezoluciji produljenje talijanske vojne nazočnosti moglo bi u parlamentu biti manje sporno barem za jedan dio talijanske ljevice, predviđa list. The Guardian/London - UN mora dobiti široke političke ovlasti u Iraku Vjerojatno jedino rješenje za okončanje nasilja protiv koalicijskih snaga u Iraku bila bi što žurnija predaja odgovornosti za sigurnost u ruke samih Iračana, piše The Guardian (po BBC-ju). Samo ako Ujedinjeni narodi istodobno dobiju široke političke ovlasti, bit će uspostavljen "jedini realni temelj za nove akcije Vijeća sigurnosti", upozorava list. "Jasno je da se politika prema Iraku mora mijenjati da bi se promijenio raširen stav koji onemogućuje svaku akciju, a to je da je Irak američko-britanski politički projekt", zaključuje The Guardiana. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Odgovornost u Iraku treba predati UN-u "Turske su pomoćne postrojbe u okupiranoj susjednoj zemlji, blago rečeno, dobrodošle poput zubobolje, a ni vladini vijećnici koje su odabrali Amerikanci, ne žele okupacijske postrojbe iz susjednih zemalja", piše Frankfurter Rundschau od utorka. List ocjenjuje kako se Vijeće očito želi distancirati od svojih pomagača, što je posljedica pritiska iz širih iračkih slojeva. Neke članove Vijeća napušta navodna vlastita baza, "dio odlazi u političku rezignaciju, a dio radikalnim populistima oko Muktade al Sadra", piše Frankfurter Rundschau. "Vrijeme pogoduje radikaliziranju. Iračka vlast, kada završi rasprodaja zemlje, vodi u ustanak. Da bi se to spriječilo, postoji samo jedan put s ograničenim jamstvom: predaja odgovornosti UN-u i samouprava u najskorije vrijeme", zaključuje frankfurtski dnevnik. LAT/Los Angeles - SAD bi uštedio ako bi u Iraku ugovore za obnovu davao Iračanima Predsjednik Bush nestrpljivo čeka da američki Kongres odobri 87 milijardi dolara za vojne i potrebe obnove u Iraku, no potrebno je raspraviti o tome kako se misli raspolagati novcem, piše u ponedjeljak Los Angeles Times sugerirajući da bi na poslovima obnove trebalo angažirati poglavito same Iračane. Povjerenje administracije u američke tvrtke, glede obnove Iraka, pogrešno je, jer sami Iračani počesto mogu obaviti posao jeftinije i brže, drži list i navodi primjer sa sjevera Iraka: američki inženjeri proračunali su da bi obnova jedne elektrane koštala 15 milijuna dolara, dok su lokalni irački stručnjaci izjavili da istu elektranu, iako je ne bi doveli u stanje "za pokazivanje", mogu podići i pokrenuti za 80 tisuća dolara. Privremena vlada pod američkim nadzorom identificirala je 115 projekata za koje je potrebna financijska pomoć, no samo ih 25 predviđa zapošljavanje Iračana, a neki članovi ovog vladajućeg tijela zaključili su da SAD prekomjerno troši na projekte koje bi mogli voditi Iračani. "S nacionalnim deficitom od najmanje 500 milijardi dolara Bijela kuća ne bi trebala pretpostavljati interese korporacijskih prijatelja poput Halliburtona interesima poreznih obveznika", zaključuje list. La Stampa/Torino - U Iraku se događa građanski rat kojeg vodi stranka Baath Obzirom na broj atentata i žrtava u Iraku može se steći dojam da se "za Sjedinjene Države doista radi o novom Vijetnamu" no, dok se tamo znalo da iza Vijetnama stoji SSSR, još ne možemo znati tko stoji iza događaja u Iraku, piše u utorak torinska La Stampa. Upada u oči da iračka gerila izjednačava sve svoje neprijatelje, piše list, Amerikance, UN i sve Iračane koji su na neki način uključeni u obnovu zemlju ili se ne protive sadašnjoj vladi, bez obzira jesu li šijiti, suniti, kršćani ili Kurdi, ističe list. "Stječe se, dakle, dojam da se ne radi toliko o općoj pobuni protiv stranaca koliko o građanskom ratu kojeg je potaknula strana nazočnost, a u čijim se prvim redovima nalazi Sadamova stranka Baath koja se bori protiv svega i svih kako bi ponovno osvojila izgubljenu vlast", ocjenjuje La Stampa. Upitno je bi li se mir vratio u Iraka ako bi Amerikanci otišli ili najavili datum predaje vlasti mjesnim tijelima i ne može se podcijeniti rizik da bi bez snažne vlasti u Bagdadu izbili pokolji u cijeloj zemlji, piše list i predviđa da će biti potrebno mnogo vremena prije no što se u Iraku uspostavi mir i stabilnost. Der Standard/Beč - Radikalni irački šiiti i suniti udruženi u borbi protiv SAD-a? Nakon prvog većeg sukoba šiita i američkih oružanih snaga opravdana je bojazan da se bliži kraju pokusni rok koji su irački šiiti odobrili Amerikancima, upozorava austrijski Der Standard. Nova, navodno šiitska skupina koja je u Iraku zaprijetila smrću članovima upravnog vijeća i američkim okupacijskim snagama prava je zagonetka, konstatira bečki list. Mnogi stručnjaci smatraju da nova skupina - usprkos svom nazivu "Brigade svetog rata imama Ali bin Abi Taleba" - nije čisto šiitska - čini se da radikalni suniti žele zabiti još jedan klin u ionako složeni odnos između SAD-a i vjerski orijentiranih iračkih šiita, prenosi Der Standard. Moguće je i da samo ime skupine funkcionira kao signal da su se radikalni suniti i radikalni šiiti udružili u borbi protiv okupatora, pri čemu bi dobra vijest bila da se vjersko orijentirani šiitski mainstream drži podalje od oružane borbe. Loša je pak vijest što se teror usprkos tome širi iz "sunitskog trokuta" na šiitska područja, dodaje Der Standard. Liberation/Pariz - Protektorati su danas u modi Protektorati su danas u modi, ali se međunarodna zajednica pod zastavom UN-a upleće samo u zemljama kojima nedostaju financijske i ljudske mogućnosti da stanu na vlastite noge, ili da zaustave pokolj i etnički rat na svom području, piše "Liberation". "Pravo upletanja" je moralna nužnost, ali i dalekosežan politički čin jer se protivi načelu nacionalnog suvereniteta i može biti prijetnja neovisnosti čitavih nacija budući da su se njime služili i mnogi tirani kako bi sakrili svoje zločine, upozorava list. Protektorat je, dakle, oružje kojim treba jako oprezno rukovati i od kojeg ne treba očekivati čuda, upozorava list, dodajući da on češće zamrzava sukobe nego što ih doista rješava, čemu je primjer i Kosovo. Bilo kako bilo, protektorat ne može biti stvar jedne sile ili koalicije sila, kao što je sadašnji američki protektorat nad Irakom, inače bi mogao sličiti na običnu stranu okupaciju, a ne može biti ni lijek za sva zla na planetu, premda neki na Haitiju, u Somaliji, Liberiji i Kongu sanjaju o njemu kao o svojevrsnom raju, zaključuje list. Le Temps/Ženeva - Švicarska mora poduprijeti novu bliskoistočnu inicijativu Premda su njegovi izgledi da preživi vrlo mali, a njegovi temelji krhki, svi žele vjerovati da će novi mirovni plan kojeg je izradilo pedesetak Izraelaca i Palestinaca dobre volje, odoljeti grubim naletima vlade Ariela Sharona i terorističkim bombama, piše švicarski "Le Temps". Samo postojanje tog plana koji, doduše, obvezuje osobe trenutno bez političke odgovornosti, ulijeva nadu, ističe list, dodajući da Švicarska, napose Ženeva s velikim zanimanjem prati taj proces koji je prije dvije godine započeo osobnim susretima na obali Ženevskog jezera. Premda se čini kako je švicarska diplomacija, nekada aktivna na Bliskom istoku, odustala od bilo kakvih ambicija, samozatajna i stalna švicarska potpora toj neslužbenoj inicijativi dokazuje da se još uvijek njeguje baština velikih diplomata poput Oliviera Longa, švicarskog posrednika između Francuske i alžirskog pokreta otpora, podsjeća list. Pred švicarskom je ministricom vanjskih poslova teška zadaća: osigurati inicijativi potporu vlada, poglavito američke, koja joj je prijeko potrebna da bi mogla opstati i razvijati se, zaključuje list. The Independent/London - Novi pristup bliskoistočnom problemu Hoće li tajni plan na kojem su zajednički radili izraelski oporbeni političari i intelektualci i bivši palestinski ministri osigurati novi put prema miru na Bliskom istoku, pita The Independent (po BBC- ju). Prvi puta u tri godine samoubilačkih napada i ubojstva ugledne su osobe među Palestincima i Izraelcima digle svoj glas i ustvrdile da postoji i drugi način, primjećuje list. Palestinski predsjednik Jaser Arafat i premijer Ahmed Kureia dali su svoj blagoslov prijedlozima ali ih je izraelska vlada odbacila. Izraelski premijer Sharon ustvrdio je da oni samo ulijevaju lažnu nadu - usprkos vlastitim svojedobnim izjavama da na palestinskoj strani nema nikoga s kim bi mogao pregovarati, bilježi list. "Isto bi Palestinci mogli kazati za Izrael", zaključuje The Independent. LAT/Los Angeles - Izraelsko igranje nuklearnim oružjem SAD dugo jednim okom "žmiri" na dvosmislenu politiku Izraela oko nuklearnog oružja, no otvoreno očitovanje viših američkih i izraelskih dužnosnika da Izrael raspolaže s američkim projektilima modificiranim tako da mogu nositi nuklearne glave na podmornicama predstavlja "opasan korak", piše Los Angeles Times. "Riječ je o prijetećem potezu sračunatom na zastrašivanje susjeda. No to neće odvratiti zemlje poput Irana da razvijaju vlastito oružje; to će ih samo ohrabriti da nastave", piše list. Izraelski monopol na nuklearno oružje u regiji bio je ključ njegove sigurnosti, nastavlja list, no sad je očito zabrinut da bi njegove zemaljske rakete mogle postati ranjive ako Iran napadne prvi. "Kao odgovor na tu prijetnju, Izrael stvara stratešku trijadu - zemaljsko-zračno-morske nuklearne projektile, jer ako bi neprijatelj i onemogućio rakete stacionirane na tlu u iznenadnom napadu, pomorski projektili vjerojatno bi izbjegli uništenju", piše list. Izrael se ima pravo braniti, no njegovo "vitlanje sabljom" potkopava američke i europske napore u obuzdavanju iranskih nuklearnih ambicija, dok američko ignoriranje izraelskog nuklearnog oružja, i istovremeno blokiranje iranskih napora da ga se domogne, ne iritira samo Teheran, već i Siriju, Egipat i Saudijsku Arabiju, ocjenjuje list. "Bushova administracija morala bi prisiliti sukobljene strane u palestinsko-izraelskom sporu na mirovne razgovore, a jednako tako i staviti Izraelu do znanja da je interes Amerike, napose u svjetlu okupacije Iraka, popuštanje na Bliskom istoku, a ne pojačavanje konflikta koji bi mogli dovesti do kaosa", zaključuje list. SZ/Muenchen - Iran mora predočiti svoj atomski program "Međunarodna organizacija za atomsku energiju dala je Iranu vremena do kraja listopada da otvoreno predoči svoj atomski program" čime je stavila iransku vladu pod pritisak a SAD i Europljane primorava na odluku o politici prema Iranu, piše Sueddeutsche Zeitung od utorka. Iranska se vlada našla pod velikim pritiskom da definira svoj odnos prema Zapadu dok su s druge strane SAD i Europljani prisiljeni donijeti ozbiljnu odluku o odlučnoj politici koja bi istodobno umanjila eskalaciju, piše list i podsjeća da Iran želi postati nuklearna sila a Europa i SAD moraju odlučiti kako će na to reagirati. "Za razliku od navodnog kemijskog oružja Sadama Huseina, nuklearno naoružanje Irana ozbiljna je opasnost i za Europu. Iran je desetljećima uvozio raketnu tehnologiju i nosive sustave (ponajprije iz Sjeverne Koreje i Kine), bojeve glave koje mogu dosegnuti do Europe. Osim toga Teheran razvija i satelitski program. Oni koji mogu lansirati satelite u svemir, mogu ispaliti i interkontinentalne rakete, sa ciljem u SAD-u", ocjenjuje list i dodaje da je u najvećoj opasnosti Izrael koji je svakako na dometu iranskih raketa. "Iran mora dopustiti kontrolu svojeg naoružanja i za to ga treba nagraditi gospodarskom pomoći i čvršćim diplomatskim vezama. Krizu moraju nadzirati međunarodne organizacije a ne Washington. Nova primjedba iz kategorije 'osovine zla' dovela bi do nesavladive eskalacije", zaključuje list. (Hina) akoz