SKV: SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 13. listopada (Hina) LUXEMBOURG - Glavna haška tužiteljica najavila je u ponedjeljak u Luxembourgu nekoliko novih optužnica za hrvatske građane iduće godine, a nakon njezina govora nizozemski ministar vanjskih poslova rekao kako "ne vidi nikakvog razloga" da se nastavi proces ratifikacije Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju između Hrvatske i EU-a. "Još jedan ključni test hrvatske volje da u potpunosti ispunjava svoje međunarodne obveze bit će kako će vlasti reagirati na nekoliko novih optužnica koje namjeravam objaviti sljedeće godine", rekla je del Ponte ministrima vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu. Njezin govor pred Vijećem ministara EU-a bio je oštriji od govora izrečenog prošli tjedan pred Vijećem sigurnosti UN-a. "Nema nikakvih razloga da se dovrši proces ratifakcije SSP-a, jer je gospođa del Ponte imala vrlo mračno izviješće o hrvatskoj suradnji", izjavio je pak ninozemski šef diplomacije Jaap de Hop Scheffer na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka u Luxembourgu. LUXEMBOURG - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte ponovila je u ponedjeljak, nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova Europske unije u Luxembourgu, kako vjeruje da je odbjegli general Ante Gotovina u Hrvatskoj. Na konferenciji za novinare izrazila je zadovoljstvo što su Sjedinjene Države najavile nagradu za Gotovinino uhićenje. Prema njezinim informacijama Gotovina se "uglavnom nalazi u Hrvatskoj, a ostalo vrijeme je bio na jahti, ali uvijek u hrvatskim vodama, na vrlo ugodnim praznicima, a znamo i ime vlasnika jahte", rekla je a na upit što će preporučiti Vijeću EU-a ako do proljeća Gotovina ne bude u Haagu, opgovorila je da se "drži podalje od politike", ali da će uvijek isticati činjenicu da nije uhićen jer je to međunarodna obveza. LJUBLJANA - Izaslanstvo RH zadovoljno je zaključcima s današnjeg sastanka zemalja Jadransko-jonske inicijative (JJI) održanog na Brdu kod Kranja, u Sloveniji koja ove godine predsjedava JJI, rekao je Roko Andričević, pomoćnik ministra za okoliš i prostorno uređenje RH. U zaključcima je izbjegnuta osuda odluke Hrvatskog sabora o proglašenju zone u Jadranu, no ministri i šefovi izaslanstva podržali su implementaciju jadranskog akcijskog plana, zacrtanog u Zadru, koji već rezultira nekim uspjesima. Sve te mjere odnose se na multidisciplinarnu i multisektorsku zaštitu mora i priobalja u skladu sa svjetskim summitom o održivom razvoju u Johannesburgu 2002. Zemlje sudionice sastanka (izostala je Albanija koja se opravdala zbog nedolaska svojih predstavnika) u zaključcima su se složile da je zbog specifičnosti i krhke ekološke ravnoteže u Jadranskom i Jonskom moru potrebna "aktivna suradnja" kao uvjet za održivi razvoj i tog morsko-obalnog područja. Pozvale su na "multilateralni dijalog s ciljem zaštite i upravljanja zajedničkih ekosistema". LJUBLJANA - Slovenski ministar Janez Kopač iznio je na sastanaku ministara okoliša JJI u Brdu kod Kranja ideju da zemlje Jadransko- jonske inicijative podrže prijedlog da se cijeli Jadran zbog međusobne blizine teritorijalnih mora različitih država na njegovoj obali, tretira kao "jedinstveno vodeno tijelo (vodeni korpus)" u skladu s europskom direktivom o vodama. U tom će smislu, naglasio je, Italija i Slovenija u Europskoj uniji pokrenuti inicijativu o formiranju posebnog jadranskog fonda usmjerenog u financiranje implementiranja odredaba europske direktive o vodama na Jadransko more. Kopač je naglasio da su u Jadranu potrebni multilateralni i multidisciplinarni pristupi ekološkoj zaštiti a ne, kako je rekao, jednostrani potezi koji ekološkom sustavu poput Jadranskog mogu škoditi. LJUBLJANA - Na skorašnjoj konferenciji o održivom ribarenju u Sredozemlju u organizaciji Europske komisije u Veneciji potkraj studenoga Slovenija će osuditi unilateralne poteze, izjavio je u ponedjeljak slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. "U našem je interesu da Hrvatska prihvati europske standarde na svim područjima i u tome ćemo je podupirati. No, za rješavanje problematike u odnosima s Hrvatskom bit će potrebno mnogo vremena i tolerancije", izjavio je Rupel. ZAGREB/BRUXELLES - Hrvatska je u ponedjeljak u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, po drugi put od ulaska u Akcijski plan za članstvo u NATO-u, predstavila svoj Godišnji nacionalni program koji će se provoditi do jeseni 2004. godine, priopćila je Misija RH pri NATO- u. Izaslanstvo je obrazložilo hrvatski plan i njegovu provedbu na sastanku s pomoćnikom glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja Guentherom Altenburgom i predstavnicima svih 19 članica NATO-a. Prema priopćenju hrvatske Misije, ovogodišnji nacionalni program jednoglasno je ocijenjen kvalitetnim, stručnim i profesionalnim. Jednom od najvažnijih aktivnosti smatra se sudjelovanje hrvatskog voda vojne policije u sklopu misije ISAF u Afganistanu, što RH svrstava među države koje aktivno doprinose stabilizaciji i međunarodnoj sigurnosti. MOSTAR - Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije počelo je, uz odobrenje haškog tribunala, istragu o logoru "Heliodrom" gdje su u vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba bili zatvoreni mostarski, odnosno hercegovački Bošnjaci, potvrdili su u ponedjeljak izvori tužiteljstva koji su željeli ostati anonimni. Pokrenute su istrage protiv trojice dužnosnika, odnosno čuvara logora "Heliodrom": Ante Buhovca, Miroslava Marjanovića i Marija Milićevića, za koje se sumnja da su počinili ratni zločin protiv zarobljenih civila. "Heliodrom" i logor "Dretelj" (kod Čapljine) smatraju se tamnom mrljom u ponašanju HVO za vrijeme hrvatsko- bošnjačkih sukoba prije deset godina. SARAJEVO - Vijeće ministara Bosne i Hercegovine razmatralo je u ponedjeljak u Sarajevu moguće izmjene ranije potpisanog sporazuma s Republikom Hrvatskom o slobodnom tranzitu prema luci Ploče i kroz Neum te zaključilo kako je potrebno da se hrvatska strana očituje o rokovima u kojima je moguće osigurati stupanje ovog sporazuma na snagu, stoji u priopćenju obavljenom nakon sjednice održane iza zatvorneih vrata. LUXEMBOURG - Europska je unija pristala u ponedjeljak na skromnu donaciju za obnovu Iraka dok je Britanija obećala poduzimanje novih napora za zaključivanje sporazuma UN-a o budućnosti te zemlje prije donatorske konferencije koja će se održati u Madridu idućeg tjedna. Ministri vanjskih poslova, nesložni oko pitanaj koliko ulagati u poslijeratnu obnovu nestabilne zemlje, odredili su doprinos od 200 milijuna eura iz proračuna EU-a za 2003-04. U zajedničkoj izjavi su pozvali na realni rok za predaju vlasti iračkom narodu i dodali odredbu o "snažnoj i bitnoj ulozi UN-a", što je poziv SAD-u da se odrekne dijela svoj kontrole nad Irakom. LUXEMBOURG - Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a u ponedjeljak su pozvali Izrael da "prekine nasilne akcije čiji su rezultat civilne žrtve među Palestincima" i osudili izgradnju sigurnosne linije koju je poduzela židovska država na Zapadnoj obali, izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Dominique de Villepin. "Očekujemo od izraelske vlade da prekine neprijateljske operacije u kojima stradavaju palestinski civili kao rezultat nepoštivanja obveza međunarodnog humanitarnog prava", rekao je De Villepin na konferenciji za novinare. JERUZALEM - Nacrt mirovnog sporazuma, koji je sastavila izraelska oporba zajedno s Palestincima, naišao je u ponedjeljak na oštre kritike u Izraelu - bivši premijer nazvao ga je "obmanjujućim", a ministar pravosuđa "propalim sporazumom". Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je za dnevnik Jerusalem Post da već postoji međunarodni mirovni plan, takozvane "smjernice", i da stoga "nije od koristi navoditi ljude na pomisao da bi moglo biti još nešto". Takozvani "ženevski sporazum" što su ga sastavile skupine na čelu s bivšim izraelskim ministrom pravosuđa Yossijem Beilinom i bivšim palestinskim ministrom informiranja Yasserom Abedom Rabbom, predviđa da se Izrael povuče na granice važeće prije Šestodnevnog rata 1967., s izuzetkom manjih teritorijalnih zamjena. PUTRAJAYA (Malezija) - Ministri vanjskih poslova islamskih zemalja otvorili su u ponedjeljak sastanak u Putrajayi (Malezija) pozivom SAD-u da utvrdi kalendar povlačenja iz Iraka i da se osudi Izrael. Sastanak šefova diplomacije Organizacije islamske konferencije (OIC), koja okuplja 57 zemalja, priprema je summita šefova država članica te organizacije koji počinje u četvrtak. Malezijski ministar vanjskih poslova Syed Hamid Albar rekao je da je potrebno "što je prije moguće okončati stranu okupaciju Iraka". On je također ocijenio da "flagrantnu agresiju na Siriju, članicu OCI- ja, treba najoštrije osuditi i smatrati opasnom provokacijom". Osudio je i izraelske upade na palestinska područja te je pozvao Izrael da odustane od svojih planova protjerivanja ili ubijanja palestinskog čelnika Jasera Arafata, ocijenivši da bi to predstavljalo "jasan čin državnog terorizma". TIKRIT - Američke vojne snage uhitile su sjeverno od Bagdada 34 osobe, osumnjičene za sudjelovanje u napadima na američke vojnike, izjavio je u ponedjeljak američki vojni glasnogovornik. U napadu na jednu zgradu u mjestu Balad, 75 km sjeverno od Bagdada uhićeno je 18 Iračana, a u odvojenom napadu 230 km sjeverno od Bagdada vojnici su uhitili 16 osoba, među kojima i jednog dužnosnika bivšeg režima. PEKING - Kina je u ponedjeljak pozvala EU da ukine zabranu na prodaju oružja nametnutu nakon 1989. kada se dogodio pokolj prodemokratski orijentiranih prosvjednika na trgu Tiananmen. EU bi trebala "ukloniti barijere za veću bilateralnu suradnju na području obrambene industrije i tehnologije", objavila je Kina u svom prvom strateškom dokumentu o odnosima s Unijom. MOSKVA - Rusija je u ponedjeljak do 2005. godine odgodila planove za pokretanje nuklearnog reaktora u Iranu, priopćivši da su razlog za odgodu tehnički problemi, a ne američka zabrinutost zbog suradnje Rusije i Irana na području nuklearne energije. Izvor blizak ruskom ministarstvu za atomsku energiju rekao je da planovi Moskve da Iranu pomogne u izgradnji nuklearne elektrane i dalje ostaju nepromijenjeni unatoč optužbama Washingtona da Teheran želi razvijati nuklearno oružje pod krinkom civilnog programa. TEHERAN - Iranci uskoro namjeravaju ubrzati ritam suradnje s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), no potreban im je novi rok da bi uspjeli zadovoljiti sve zahtjeve agencije, kazao je u ponedjeljak novinarima iranski predstavnik u IAEA Ali Akbar Salehi. Direktor UN-ove Agencije Mohamed El-Baradei prošli se tjedan žalio na prespori ritam suradnje s Iranom. TEHERAN - Iranska je vlada u ponedjeljak objavila upozorenje Izraelu zbog izvješća, koja su se pojavila u njemačkim listovima, o tome da izraelska vlada traži način kako napasti iranska nuklearna postrojenja. "Navikli smo na ovakvu glupu retoriku Izraela i razmatramo mogućnost da na to ne odgovaramo, ali Izrael zna da je bolje da se ne petlja s nama", rekao je glasnogovornik iranske vlade Abdulah Ramezanzadeh. Prema pisanju njemačkog lista "Der Speigel", izraelske obavještajne službe su prije dva mjeseca naredile istraživanje načina kako uništiti polovicu od desetak nuklearnih postrojenja u Iranu. PRIŠTINA - Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Harri Holkeri, predsjednik Kosova Ibrahim Rugova i predsjednik kosovskoga parlamenta Nexhat Daci otputovali su u ponedjeljak poslijepodne u Beč, gdje će sutra sudjelovati u prvim poslijeratnim službenim razgovorima o praktičnim pitanjima s predstavnicima Beograda. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. štedi snagu i riječi, ustvrdili su u ponedjeljak novinari koji su prisustvovali audijenciji održanoj u Vatikanu u čast predsjednika Republike Urugvaj, Jorgea Battle Ibaneza. Nakon petnaestominutnog privatnog razgovora s urugvajskim predsjednikom, Papa je u privatnoj knjižnici primio deset članova urugvajskog izaslanstva. 83-godišnji Papa nije bio u dobroj formi i u drugome dijelu audijencije nije govorio. Nagađa se da Parkinsonova bolest od koje Papa već godinama pati, napreduje i odražava se posebno na njegovu moć govora. (Hina) rt