ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Šijiti, oko 60 posto iračkog stanovništva, za vladavine Sadama Huseina bili su građani drugoga reda pa su stoga ulazak Amerikanaca i svrgavanje Sadama doživjeli kao oslobođenje, "no gotovo pola godine
kasnije, u Bagdadu se prvi put naoružana šijitska milicija sudarila s američkim postrojbama", piše agencija DPA.
ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Šijiti, oko 60 posto iračkog
stanovništva, za vladavine Sadama Huseina bili su građani drugoga
reda pa su stoga ulazak Amerikanaca i svrgavanje Sadama doživjeli
kao oslobođenje, "no gotovo pola godine kasnije, u Bagdadu se prvi
put naoružana šijitska milicija sudarila s američkim postrojbama",
piše agencija DPA.#L#
"Među šijitskim klericima u Iraku, od kojih su se neki vratili iz
izgnanstva u Iranu, od ulaska Amerikanaca rasplamsala se borba za
vlast. To je i borba za budućnost Iraka, za njezino obilježje više
ili manje islamske države", ocjenjuje DPA. S jedne je strane
Vrhovno vijeće islamske revolucije u Iraku koje se odlučilo za
suradnju s okupacijskim silama a suprotni pol čini pokret
radikalnog propovjednika Muktada el Sadra koji kategorički odbija
suradnju s okupatorima, izvješćuje agencija i pretpostavlja da je
sukob El Sadrovog pokreta s Amerikancima tek na početku. "Nisu nas
oslobodili Amerikanci, nego Bog", prenosi DPA izjavu El Sadrovog
sljedbenika.
(Hina) rpet akoz