BRDO KOD KRANJA, 13. listopada (Hina) - Na Brdu kod Kranja završen je u ponedjeljak popodne sastanak država Jadransko-jonske inicijative na kojemu je bilo riječi o više projekata zaštite mora i obale u tom prostoru, a hrvatsko je
izaslanstvo u zaključcima uspjelo ublažiti stajalište o neprihvatljivosti jednostranih poteza u ekološkoj zaštiti Jadrana, na čemu je osobito inzistirala Slovenija.
BRDO KOD KRANJA, 13. listopada (Hina) - Na Brdu kod Kranja završen
je u ponedjeljak popodne sastanak država Jadransko-jonske
inicijative na kojemu je bilo riječi o više projekata zaštite mora i
obale u tom prostoru, a hrvatsko je izaslanstvo u zaključcima
uspjelo ublažiti stajalište o neprihvatljivosti jednostranih
poteza u ekološkoj zaštiti Jadrana, na čemu je osobito inzistirala
Slovenija.#L#
Slovenski ministar za okoliš i prostor Janez Kopač na konferenciji
za novinare nakon sastanka potvrdio je da se na samom sastanku nije
raspravljalo o proglašenju hrvatskog zaštićenog pojasa u Jadranu,
ali je ponovio da je za Sloveniju takav pojas neprihvatljiv kao
jednostrani potez, te da je ekološku zaštitu mora i priobalja
moguće voditi samo aktivnošću svih zemalja u jadransko-jonskom
prostoru.
"Jadransko more je tako malo i zatvoreno da se njegova voda zamijeni
jednom u 120 godina i mogli bismo mu reći i slano jezero. Slovenija
se protivi jednostranim potezima jer se ekološka zaštita može
provoditi samo koordiniranim zajedničkim akcijama, a svaka
jednostrana akcija u tom smislu može imati negativne ekološke
posljedice", rekao je Kopač na pitanje novinara kako Slovenija
gleda na proglašenje hrvatske zaštitne zone u Jadranu, s odgodom
primjene od godine dana. Također je rekao da nije upoznat sa
navodnim stajalištem Italije da stavi "ad acta" pitanje hrvatske
ekološko-ribolovne zone u Jadranu i dodao kako Slovenija i Italija
i dalje usklađuju svoje akcije o tome u okviru Europske unije.
Slovenski ministar rekao je da je i Hrvatska pristala na izradu
studije o mogućim štetnim posljedicama balastnih voda prije
gradnje naftnog terminala u Omišlju jer bi se mogući negativni
učinci balastnih voda pokazali za sve jadranske države. Naime,
procijenio je Kopač, balastne vode moguće je ispuštati samo na
mjestima gdje je morsko dno duboko najmanje 120 metara, pa je i to
dokaz da ekološke mjere moraju biti zajedničke.
(Hina) fl br