PEKING, listopada (Hina/AFP) - Kina, treća zemlja koja će poslati posadu u svemir, sama je izabrala ime za svoje "svemirske letače" te tako nije morala birati između američke varijante "astronauta" i sovjetsko-ruske verzije
"kozmonauta".
PEKING, listopada (Hina/AFP) - Kina, treća zemlja koja će poslati
posadu u svemir, sama je izabrala ime za svoje "svemirske letače" te
tako nije morala birati između američke varijante "astronauta" i
sovjetsko-ruske verzije "kozmonauta". #L#
Xie Guangxuan, ravnatelj Kineskog odjela za izgradnju raketa,
izjavio je da će 15. listopada Kina lansirati prvu letjelicu s
posadom koja bi trebala provesti 90 minuta u zemljinoj orbiti,
objavila je kineska internet stranica Sina.com.
"Taikonaut" je termin sačinjen od kineskog naziva za svemir
"taikong" ili "velika praznina", kojem se dodaje sufiks iz drugih
jezika koji se već koristio za posjetitelje zvijezda i svemira.
Na kineskome sukifs koji se koristi je onaj za ljudsko biće:
taikonaut je dakle "čovjek iz velike praznine" (taikongren).
"Yuhangyuan" je termin kojeg koriste znanstvenici svemirskog
progama, ali i tisak, a doslovce znači "onaj koji plovi po
svemiru".
Svemirski brod Shenzhou V koji bi u srijedu trebao odvesti prvog
Kineza u svemir poboljšana je verzija ruskog Sojuza, lansiranog u
svemir prije 36 godina.
Shenzhou znači "nebeski brod", a ime kineske svemirske letjelice
izabrao je bivši predsjednik Jiang Zemin. Brod se sastoji od tri
modula, od kojih jedan ima vrata koji kineskim taikonautima
omogućava izlazak u svemir. Na Shenzhouu maksimalno mogu boraviti
tri člana posade.
Prvi Shenzhou bio je lansiran 19. studenoga 1999. godine, a nakon
njega Kina je lansirala još tri letjelice bez posade u svemir.
Otac kineskog svemirskog probrama Qian Xuesen (91) pratit će
lansiranje prvih Kineza u svemir u direktnom prijenosu kineske
televizije. Qian Xuesen, koji živi povučeno u dobro čuvanom stanu u
Pekingu, počasni je predsjednik Kineskog društva za svemirska
istraživanja i pravi heroj u Kini. Amerikanci ga smatraju
kontroverznom figurom, čak i špijunom.
Qian je studirao u SAD-u, a nakon studija postao je pukovnik
američkih zrakoplovnih snaga. On se nakon što su komunisti preuzeli
vlast vratio u Kinu, a 1956. Mao Tse Tung zadužio ga je za svemirska
istraživanja, te za izradu kineskih raketa.
(Hina) nab rb