DNEVNI PREGLED, PETAK, 10. 10. 2003.

suđe-Nemiri/sukobi/ratovi ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Hrvatska ======== Le Soir/Bruxelles - Slučaj Gotovina zagorčava život Zagrebu Sa stopom rasta koja premašuje pet posto, Hrvatska, država "srednje, balkanske i sredozemne" Europe, bolje ispunjava gospodarske zahtjeve za ulazak u EU od Rumunjske i Bugarske koje su kandidati za ulazak 2007, piše belgijski "Le Soir". No, Hrvatska je u posebnom položaju jer neće moći ući u europski klub sve dok ne riješi slučaj generala Ante Gotovine kojeg međunarodni sud sa sjedištem u Den Haagu traži zbog pokolja nad hrvatskim Srbima, dodaje list. Premda je premijer Račan odbacio optužbe glavne tužiteljice da visoki hrvatski dužnosnici štite generala, kazavši kako nema "nikakvih znakova, a još manje dokaza da je optuženik na teritoriju Hrvatske" te da se Gotovina skriva na području EU-a, pa je stoga "zatražio pomoć zemalja Europske unije i njihovih obavještajnih služba", ni Washington ni Carla del Ponte nisu sigurni u njegove argumente, zaključuje list. The Independent/London - Gotovinina sudbina - najteža prepreka na putu Hrvatske u EU Tvrdnja hrvatskog premijera Ivice Račana da ne može uhititi generala Antu Gotovinu jer to "nije u njegovoj moći" teško će zadovoljiti zemlje koje smatraju da Hrvatska ne surađuje dovoljno s ICTY-om", procjenjuje The Independent. Sudbina generala Gotovine najteža je prepreka na putu Hrvatske u EU, konstatira list, napominjući da pitanje ratnih zločina ostaje najtežom ostavštinom ratova na Balkanu. Hrvatska bilježi znatan napredak u procesu povratka izbjeglica a i njezina je ekonomija jača od ekonomija nekoliko zemalja koje će pristupiti EU-u sljedeće godine, ističe londonski list. No, ta zemlja još uvijek nosi teške ožiljke ratova iz 90-ih godina i nacionalizma bivšeg predsjednika Franje Tuđmana, napominje The Independent. Reuters/London - Sve slabiji izgledi da će se Ante Gotovina predati "Hrvatska je u petak rekla da se smanjuju izgledi da će se predati optuženi general, koji je treći najtraženiji bjegunac pred UN-ovim sudom za ratne zločine i velika prepreka nadama Zagreba za pristup Europskoj uniji", izvješćuje Reuters u petak.#L# "'Vlada želi da se general Ante Gotovina sam preda no izgledi za to su sve slabiji', kazao je, bez dodatnih obrazloženja, predsjednik vlade Ivica Račan", prenosi agencija. "Izvor blizak vladi, Reutersu je kazao da je vlada pokušala ostvariti 'neizravne kontakte s Gotovinom ovoga ljeta kako bi raspravili uvjete možebitne predaje no očito ništa nije dogovoreno. A to je, kako vrijeme prolazi, sve manje vjerojatno'", piše agencija. Hrvatska se nada početi pregovore o pridruživanju EU-u 2004. godine, no "lokalni promatrači su nedavno izrazili sumnju u ostvarivanje zacrtanog vremenskog plana jer pregovori djelomice ovise i suradnji sa sudom u Haagu i napretku u povratku srpskih izbjeglica", piše agencija. Reuters navodi da je Carla del Ponte u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a kazala da Hrvatska, uz Srbiju i bosanske Srbe i Hrvate, nije ostvarila punu suradnju sa sudom u pogledu predaje ratnih zločinaca i dokumentacije. "No izvor u Europskoj komisiji kazao je da se vremenski plan još uvijek može ostvariti. 'To nije kraj svijeta niti velika katastrofa', rekao je o izvješću Del Ponteove", piše agencija. Le Monde/Pariz - Carla del Ponte u UN-ovu vijeću sigurnosti U izvješću koje je 9. listopada podnijela UN-ovu Vijeću sigurnosti, glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte ponovno je upozorila na nesuradnju srbijanskih vlasti i na nedovoljnu suradnju Hrvatske, piše "Le Monde" od subote. Govor Carle del Ponte koji se u Zagrebu očekivao sa zanimanjem, mogao bi utjecati na prijam Hrvatske u Europsku uniju koja suradnju s međunarodnim sudom postavlja kao jedan od uvjeta toj zemlji, podsjeća list. Ipak, gospođa Del Ponte ocijenila je da hrvatska vlada, osim slučaja Gotovina, "ozbiljno i stručno radi na većini zahtjeva suda", prenosi list. Hrvatska se prije dvije godine pokušala žaliti na optužnicu protiv generala Gotovine tvrdeći da se temelji na pogrješnom tumačenju prošlosti i da akcija "Oluja" iz 1995. nije imala "političke, rasne i vjerske pobude" i da tako glavna tužiteljica prihvaća "omiljenu tezu najpoznatijeg zatočenika ICTY-ja, samog Slobodana Miloševića", dodaje list. Regija/Europa ============= Oslobođenje/Sarajevo - Balkanski političari vuku za nos Carlu del Ponte Carlu del Ponte balkanski političari "vuku za nos kad god im se za to pruži prilika", no izgleda da ona to sasvim dobro podnosi, piše sarajevsko Oslobođenje u komentaru posjeta Carle del Ponte Zagrebu i Beogradu. "Balkanske turneje Carle del Ponte odvijaju se po istom obrascu: u Beograd i Zagreb stiže ljuta, sa 'posljednjim upozorenjem' u svom koferčiću, a iz tamošnjih političkih kabineta izlazi nasmijana", piše list. "Konfuzija i neodlučnost nisu vrline koje izazivaju poštovanje. Glavna tužiteljica Haaškog suda sve više gubi vjerodostojnost u očima javnosti. Tvrdila je da zna gdje se krije Radovan Karadžić, a onda je odjednom njegovu adresu izgubila. Nekoliko puta je vlastima u Beogradu odavala Mladićevo prebivalište, ali bi se onda, kao kakva naivčina, zadovoljila licemjernim odgovorom da ga je policija tražila na toj adresi, ali da ga tamo nema", piše list. Carla del Ponte je ovog ponedjeljka "uspješno izvela još jedan kolut nazad", nastavlja list. Kako je, izgleda, odbačena verzija prema kojoj general Gotovina boravi u nekom hercegovačkom samostanu, "gdje s fratrima pije misno vino i sluša pjesme Marka Perkovića Thompsona", tužiteljica je došla u Zagreb premijeru Račanu "energično priopćiti da se njegov bivši general nalazi u Hrvatskoj. Ali, kad joj je Račan nešto šapnuo na uho, njeno lice se naglo razvedrilo: Pa da, Gotovina nije u Hrvatskoj, on je u jednoj od zemalja Europske unije, i naš je Ivica, što se toga tiče, potpuno čist. A idu izbori u Hrvatskoj i ne treba mu stavljati kamen o vrat", piše Oslobođenje. "Razočarana u sve na koje se u svojoj povijesnoj ulozi oslanjala, a naročito na američku administraciju, Carla del Ponte se odlučila za novu taktiku. Ona se sastoji u ganutljivim pozivima ratnim zločincima da se sami predaju i tako sebi, ako ništa drugo, pribave orden viteštva. Krenula je od Gotovine i pozvala generala da odmah dragovoljno pođe u Haag, 'ako je blizak svojoj domovini i ako mu je na srcu njezin boljitak'. Teško, međutim, da takav poziv može dirnuti srce bivšeg legionara", piše Oslobođenje. Oslobođenje/Sarajevo - Rusija otplaćuje dug Njemačkoj koncesijom na koridor Vc? "Uz dobru volju" Njemačke, Rusija bi mogla uložiti 10 posto svog duga prema tog državi u financiranje dijela koridora VC koji prolazi kroz BiH, prenosi "Oslobođenje" prijedlog jedne ruske banke. Posredstvom bh. veleposlanika u Moskvi Gordana Milinovića direktor "Vnještorg banke" A. A. Poilhin proslijedio je prije deset dana Vijeću ministara BiH ponudu za financiranje gradnje dijela autoceste Budimpešta-Ploče, ističe list, napominjući da je tu informaciju ovog tjedna potvrdio i bh. ministar transporta i komunikacija Petar Dokić. U ponudi koju citira "Oslobođenje" ruski bankari podsjećaju na dogovor članica Pariškog kluba da svaka zemlja može bez usuglašavanja s ostalim članicama koristiti 10 posto duga za ulaganje, prenosi list. Njemačka je spremna na političku i gospodarsku suradnju s BiH pa bi 10 posto ruskog duga prema Njemačkoj, odnosno dvije milijarde dolara, moglo biti usmjereno u financiranje projekta na koridoru VC, navodi "Oslobođenje" prijedlog ruskih bankara. "Iako to nije precizirano u spomenutom prijedlogu, vjerojatno se misli na na dobru volju Njemačke da prihvati ponudu Ruske federacije za otpis desetine ili većeg dijela duga, da bi, zauzvrat, Njemačka uz dodatna ulaganja (ukupna vrijednost auto- ceste je pet milijardi KM) dobila pravo na koncesiju na kordor VC", tumači list. "Kroz nekoliko nejasnih ili nedorečenih prijedloga" ruski bankari pokušavaju objasniti da je posrijedi uzajamno koristan posao, ističući da bi Rusija istodobno bila spremna na ovaj način otplatiti i 200 milijuna dolara klirinškog duga prema BiH, čija je stvarna vrijednost 125 milijuna dolara, napominje "Oslobođenje". Upozorivši da je posrijedi "možda tek jedan od scenarija", list ističe da drugi scenarij "počiva na mogućoj ponudi Njemačkoj da za navedeni iznos sudjeluje u kupovini elektroenergetskih objekata u BiH ili bh. struje, dok bi pravo na korištenje auto-ceste dobila BiH". Politika/Beograd - Ivanić o liberalizaciji trgovine i tužbi protiv SRJ Sporazum o slobodnoj trgovini između BiH i SCG-a provodi se bez teškoća, dok sporazum s Hrvatskom BiH još nije potpisan jer nije riješeno pitanje imovinskih, odnosno stanarskih, prava Srba koji su napustili Hrvatsku na čemu insistira BiH, kazao je u razgovoru za beogradsku Politiku ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić koji je u Beogradu boravio na regionalnoj konferenciji o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi. Ivanić na pitanje novinara lista o teškoćama pri sklapanju bilateralnih sporazuma o liberalizaciji trgovine između osam zemalja regije kaže: "Sporazum o slobodnoj trgovini sa SCG-om bez problema provodi, kao i ostali, dok sporazum s Hrvatskom još nismo potpisali, mada je većina drugih stvari usuglašena, jer je ostalo neriješeno pitanje imovinskih (stanarskih) prava Srba koji su napustili Hrvatsku". "Mi, naime, smatramo da je i to sastavni dio ovog sporazuma, dok se Hrvatska s tim ne slaže. BiH ima puno razloga da insistira na svom stavu: veliki je broj izbjeglica u našoj zemlji i jak je pritisak koji oni čine. Dakle, potpisat ćemo sporazum čim se riješi pitanje imovine građana izbjeglih iz Hrvatske, ali moram reći da to ne opterećuje naše odnose", ocjenjuje Ivanić. Politika u pitanju o tužbi BiH protiv SRJ za agresiju pred haaškim sudom ocjenjuje da ona predstavlja "tamni oblak" u inače dobrim odnosima dvije zemlje, te postavlja pitanje hoće li ona biti odbačena, povučena ili će se na njoj ustrajati. Ivanić odgovara kako je "istina da u tužbu nisu bile uključene zajedničke daytonske institucije BiH, Predsjedništvo, Vijeće ministara ili Parlamentarna skupština, niti one stoje iza nje budući da o njoj nikad nisu razgovarale niti je neki državni organ unutar BiH u pogledu toga nešto poduzeo". "Sud u Haagu se proglasio nadležnim i ušao u proces na temelju zahtjeva koji je podnesen za vrijeme rata u Bosni kada nije postojala daytonska BiH. Tužbu je podiglo tadašnje Predsjedništvo koje je jedna strana u zajedničkoj državi osporavala i koje je bilo i samo predmet sukoba, a iza te tužbe danas stoje predstavnici samo jednog konstitutivnog naroda u BiH, bošnjačkog", nastavlja Ivanić i ocjenjuje da se ne može predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati, ali da bi to "kao i sva druga otvorena pitanja trebalo rješavati međusobnim dogovorom, a ne tužbama". Politika/Beograd - Tihić i SDA protiv Ivanića "Položaj Ivanića ne dozvoljava mu da tvrdi da iza tužbe BiH pred haaškim sudom protiv SCG-a za navodnu agresiju i genocid stoje samo Bošnjaci", prenosi beogradska Politika reakciju člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića na tvrdnju ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića koji drži da je legitimitet tužbe sporan jer iza nje ne stoje predstavnici srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH-a, kao ni vlasti RS-a. Tihić tvrdi da Ivanićeva izjava "odudara od službenog stajališta institucija BiH" koje je zadnji puta utvrđeno na sjednici tročlanog Predsjedništva 8. rujna 1999. godine, a Ivanićevu izjavu osudila je i Tihićeva stranka SDA priopćenjem u kojem se kaže da je ministar vanjskih poslova "stao na stranu strane države i političkih sljedbenika Karadžića i Miloševića koji su i odgovorni za postojanje tužbe", navodi list. "Tihić prešućuje činjenicu da se tužba nikada nije našla na dnevnom redu parlamenta i Vijeća ministara što je inače bila obaveza prema Daytonskom sporazumu na čemu insistira Narodna skupština RS-a deklaracijom koja je nedavno usvojena u Banjaluci, te je i tom prilikom rekao da deklaracija nema pravne temelje jer je nisu prihvatili i bošnjački zastupnici, tvrdeći i tada da tužba ima legitimitet i pored činjenice da se s njom nikada nisu složili predstavnici srpskog naroda", komentira list. List piše i kako HDZ nije sklon tužbi, pozivajući se na izjavu za Politiku visokog dužnosnika stranke koji želi ostati anoniman. "Poznato je, kaže on, da nijedna strana u BiH, uključujući i SCG, 'nije čista jer su na sve strane činili zločini' manji ili veći, ali ipak zločini. Zbog toga, smatra on, 'treba sjesti i razgovarati' što isključuje tužba i svaka presuda, a ako do nje dođe samo će se pogoršati međusobni odnosi ovdašnjih naroda i susjednih državama", piše list. U članku se navodi i ocjena Richarda Holbrookea da "tužba nije rješenje i ne vodi razvitku dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje, pa ni izgradnji zdrave političke klime u BiH". The Wall Street Journal/New York - Srbija ne može imati i Kosovo i Europu Amerika i Europa upustile su se sredinom 90-ih u "hrabru ali zakašnjelu" akciju spašavanja jednog od najvećih strateških i političkih europskih problema: raspada Jugoslavije", pišu u zajedničkom članku za The Wall Street Journal bivši pregovarač u BiH Richard Holbrooke i visoki međunarodni predstavnik na Kosovu Bernard Kouchner (po VOA-i). Svijet se sučelio s "najstravičnijim zločinima nakon Holokausta" i sa stvarnom prijetnjom stabilnosti tog dijela Europe, tvrde autori, napominjući da je američko uplitanje u razrješenje krize bilo nužno ali "tragično i nepotrebno" sporo. Zahvaljujući intervenciji NATO-a Bosna i Hercegovina postala je "slobodna i neovisna a Kosovo tek slobodno", podsjećaju Kouchner i Holbrooke, izražavajući žaljenje što konačni status Kosova još nije riješen i što za razliku od BiH Kosovo vrlo sporo napreduje. BiH "dobro napreduje" iako se nosi s teškim teretom problema: slabim gospodarstvom, nezaposlenošću, "nedopustivo velikim" udjelom vladinog sektora u BDP-u, što korumpirane olitičke stranke koje nadziru javne sektore tumače kao zeleno svjetlo za krađu, dodaju dvojica političara. No, "prebrza" preobrazba Visokog predstavnika međunarodne zajednice u predstavnika isključivo EU-a mogla bi potaknuti američki Kongres da uskrati pomoć BiH i uputi ljudima u regiji "pogrešan signal" da su se Amerikanci sami odlučili povući s Balkana", upozoravaju Holbrooke i Kouchner. Što se tiče Kosova, nitko nije očekivao sporo napredovanje "budući da i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 poziva na 'stvarnu autonomiju'", ističu dvojica političara, poručujući Beogradu - u osvrtu na dosadašnje ohrabrujuće korake prema EU-u i na skori početak dijaloga s Prištinom - da "Srbija ne može imati oboje - i Kosovo i Europu". Liberation/Pariz - Proširenje će promijeniti narav europskog projekta Proširenje Europske unije na zemlje srednje i istočne Europe u potpunosti će promijeniti narav europskog projekta, piše za "Liberation" bivši ministar i bivši međunarodni tajnik Socijalističke stranke Henri Nallet. Prihvatit ćemo petnaest zemalja koje su dugo bile lišene identiteta i državnosti a u obrani se žele oslanjati samo na Sjedinjene Države. Te će države imati utjecaja i u Europskom vijeću, tražeći ponajprije vlastitu korist, upozorava Nallet. Kako federalna Europa predstavlja jedini oblik uprave koji omogućuje pružanje otpora divljoj globalizaciji, mislim da treba braniti prijedlog ustava o kojemu se raspravlja na međuvladinoj konferenciji, drži Nallet. Prijedlog predsjednika Konventa EU-a Giscarda D'Estainga ima svoje slabosti i nedostatke, tipične za projekt jako obilježen liberalnim zamislima, ali moguće su dopune i poboljšanja. Ipak, ne treba mijenjati bitne prijedloge jer u protivnom od njega neće ostati ništa - a riječ je o zacijelo zadnjem pokušaju spašavanja izvornog federalnog projekta, upozorava autor u "Liberationu". Le Monde/Pariz - Francuska želi uspostaviti proturaketni štit Francuska je pokrenula program uspostave proturaketnog štita koji ne bi trebao biti takmac američkom NMD-u (National Missile Defense) a kojemu se odlučila priključiti Italija, piše "Le Monde". Francuska želi imati pokretan proturaketni sustav koji će štititi njezine snage na terenu u operacijama izvan zemlje, sa čime su skopčane dvije inicijative: prva, pokrenuta koncem rujna, o proizvodnji prototipa radara za tzv. proširenu zračnu obranu koji će biti gotov 2010. i druga, koja se očekuje koncem ove godine, o kupnji preinačenih raketa zemlja-zrak kojih bi prva inačica bila operativna 2006., podsjeća list. Predviđa se da će Francuska i Italija koncem 2003. specijaliziranim tvrtkama (MBDA i Thales) službeno predati narudžbe za rakete SAMP (zemlja-zrak srednjeg dometa), i to dvanaest raketa za Francusku i šest za Italiju, koje će se početi isporučivati 2006., dodaje list. Prema mišljenju francuskih i talijanskih obavještajnih služba, "pojačanu prijetnju" predstavlja desetak zemalja u svijetu - većinom zapadnih - koje posjeduju više ili manje usavršene krstareće rakete a njihov broj postupno raste, napominje list. Avvenire/Milano - Petro-dolar i petro-euro Ruski predsjednik Vladimir Putin po prvi je put iznio mogućnost da se vrijednost ruske nafte izražava u eurima umjesto dolarima, što je izjava koja "ima snažne političke konotacije i neupitne financijske učinke", piše milanski Avvenire u petak. Bez obzira je li do toga došlo radi preslabog dolara ili zasluga eura, koji je konačno postao važan, piše list, značajno je što je Putin, kao predsjednik zemlje koja je drugi svjetski izvoznik nafte, prvi puta uzeo u obzir "mogućnost" utvrđivanja kotacija ruske nafte u eurima unatoč prakse da se na svjetskim tržištima cijena nafte utvrđuje u dolarima. Prijelaz Rusije s dolara na euro u svjetskoj trgovini naftom bila bi važna promjena u financijskim ravnotežama vezanim uz naftu i mogao bi se dodatno pozitivno odraziti na rastuću vrijednost europske valute u odnosu na američku, prenosi list mišljenja analitičara. Le Figaro/Pariz - Francuska raspravlja o izgradnji reaktora treće generacije Izjave visoke dužnosnice u francuskom ministarstvu industrije Nicole Fontaine u prilog izgradnji nuklearnog reaktora trećeg naraštaja EPR-a (European Pressurized Reactor) radi obnove francuskih nuklearnih centrala unijele su zbrku u vladu u Parizu, piše "Le Figaro". Zato je jučer premijer Jean-Pierre Raffarin morao ponovno progovoriti o toj temi, upozorivši da u svezi s time "nije donesena nikakva odluka", prenosi list. Izgradnja prototipa reaktora stoji tri milijarde eura i industrijalci će ga teško moći financirati bez pomoći države, upozorava "Le Figaro. Zahvaljujući dvostrukom plaštu, reaktor EPR je otporniji na vanjske udare, kao što su potresi i poplave, pa bi tako u slučaju terorističkog napada šteta za okoliš bila ograničena, što nije nevažno u prilikama nakon 11. rujna, podsjeća list. Tijekom raspre o različtim vrstama energije Nicole Fontaine je više puta opetovala da je nuklearna energija, koja čini 80 posto francuske proizvodnje električne energije i ne ispušta stakleničke plinove, najbolja saveznica Francuske u poštovanju protokola iz Kyota, prenosi list. NYT/New York - Turci u Iraku kao most između stanovništva i Amerikanaca Odluka turskog parlamenta o slanju 10 tisuća vojnika u Irak od mnogih u regiji i izvan nje dočekana je više kao problem nego kao rješenje, piše u New York Timesu dopisnik iz SAD-a turskog lista Sabah, Alsa Aydintasbas. Povijesne okolnosti ne idu u prilog turskoj odluci, budući da je turska vojska posljednji put u Iraku bila prije Prvog svjetskog rata u svojstvu Otomanskog osvajača, a na području Iraka bilo je "srce arapskog nacionalizma" i epicentar pobune, napominje autor. U prilog slanju turskih vojnika ide činjenica da su oni također sunitski muslimani iz iste regije, što znači da su vrlo prilagodljivi kulturalnim, uglavnom konzervativnim, stajalištima stanovništva, nastavlja Aydintasbas. "Turci mogu odigrati ulogu mosta između sunita i američkih vojnika", drži autor, a slanje turskih vojnika u mirovnu misiju popravit će i tursko-američko savezništvo, poljuljano u ožujku kad je Turska odbila sudjelovati u ratnim operacijama. "Turski vojnici imaju dobre rezultate u mirovnim misijama koje su u posljednje vrijeme vodile Sjedinjene Države u Somaliji, Afganistanu, na Kosovu i u Bosni. No unatoč tome, više od protivljenja turske javnosti ratu u Iraku, tursku vladu zabrinjava da je se doživi kao nepopularnog okupatora, ili čak kao 'američku žandarmeriju'", piše Aydintasbas. Turskoj odgovara prosperitetan Irak, iz ekonomskih razloga, a i radi smirivanja južne granice budući da će Irak prestati biti uporište za kurdske gerilce koji su često upadali u Tursku, nastavlja autor i navodi izjavu neimenovanog člana iračke privremene vlade koji je izjavio kako će 'dolazak Turaka biti dobar za Irak, a loš za kurdske nacionaliste'". Tema dana: Sastanak Schroeder-Putin =================================== Berliner Zeitung - Na Uralu su se donosile odluke o gospodarstvu a ne o politici Susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i njemačkog kancelara Gerharda Schroedera protekao je u prijateljskom raspoloženju zato što se o otvorenim pitanjima razgovaralo iza zatvorenih vrata, drži Berliner Zeitung (po Deutsche Welleu). Otvorenih je pitanja bilo puno - od Čečenije, preko utjecaja ruske obavještajne službe na gospodarstvo do pritisaka na nezavisne ruske medije, napominje berlinski list. No, sporne su teme najvjerojatnije ostavljene na razmatranje stručnjacima i raznim povjerenstvima, čime je olakšana savjest čelnicima a posao je prebačen na diplomate niže razine, nagađa BZ. Na kraju krajeva, u Jekaterinburgu se i nisu donosile odluke o svjetskoj politici nego o gospodarstvu", zaključuje Berliner Zeitung. Frankfurter Rundschau - Zajednički interesi osigurali uspjeh rusko-njemačkog summita Dobro raspoloženje i izraženi zajednički interesi omogućili su njemačkom kancelaru Gerhardu Schroederu i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu postizanje sitnih dogovora koji su razglašeni na sva zvona, piše Frankfurter Rundschau. Rješavanje rusko-njemačkih pitanja u duhu muškog prijateljstva spada u tradiciju bilateralnih odnosa - njemački kancelar i ruski predsjednik postigli su dogovor o ostvarivim rješenjima, što je u skladu s mentalitetom ta dva državnika, konstatira FR. Pritom valja napomenuti da postignuti dogovori nisu čak ni nevažni - kada je riječ o gospodarstvu, njihovo je značenje veće i učvršćuje suradnju strateških razmjera, tumači list, dodajući da napomena ruskog predsjednika da bi euro za Rusiju bio prihvatljiv financijski instrument obračuna u trgovini naftom uklapa se u često prizivano načelo multipolarnosti. To ipak nije ddovoljno, upozorava FR - "da bi odnosi između dva najveća europska naroda ostali stabilni i prijateljski, nužno je približavanje na razini građanskog društva, koje u Rusiji, nažalost, još ne postoji. Na tome valja raditi", zaključuje frankfurtski list. RDW/Koeln - Berlin i Moskva oduševljeni mogućnostima gospodarske suradnje Široka lepeza mogućnosti njemačko-ruske gospodarske suradnje izazvala je pravu euforiju na sastanku njemačkog kancelara Gerharda Schroedera i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Uralu pa je Čečenija jedva spomenuta, napominje u četvrtak Deutsche Welle. U prvoj polovici 2003. rusko gospodarstvo bilježilo je rast od sedam posto koji je državni proračun napunio deviznim rezervama u visni 60 milijardi dolara pa Rusija bez teškoća otplaćuje svoje dugove u inozemstvu, uključujući i one prema Njemačkoj, ističe DW. Očekuje se da će tijekom 2003. inozemna ulaganja u rusko gospodarstvo nadmašiti osam milijardi eura, čime će Rusija preteći sve zemlje-kandidate za ulazak u EU, napominje postaja. Jedan od uzroka procvata ruskog gospodarstva jest izvoz zemnog plina i nafte pa ne čudi što njemački poduzetnici žele osigurati dio profita od gospodarskog zamaha na istoku, zaboravljajući na "nesigurne pravne uvjete" poslovanja i na korupciju", dodaje DW. To se uklapa u opću sliku dobre političke suradnje Berlina i Moskve, uključujući i pitanje Iraka, gdje Schroeder i Putin priželjkuju utjecajnu ulogu UN-a i ustaju na dosadašnjim stavovima pa bi se SAD sljedećeg tjedna mogao suočiti s teškoćama pri predlaganju novog nacrta rezolucije UN-a, prognozira postaja. Die Welt/Beč - Rusi čekaju povoljnije ponude Njemački kancelar Gerhard Schroeder vjerojatno je pod dojmom krize u njemačkom gospodarstvu vrlo rado posjetio Rusiju čije se gospodarstvo pak razvija velikom brzinom, komentira Die Welt (po Deutsche Welleu). Njemački gospodarstvenici slijedili su kancelara, žaleći se istodobno u pola glasa da se započeti projekti u Rusiji presporo kreću, ističe berlinski list. Iza brojnih "bombastičnih vijesti o potpisanim ugovorima" kriju se projekti koji su se pripremali mjesecima i još uvijek su daleko od realizacije", otkriva list, dodajući da pritom ni američki koncerni ne stoje prekriženih ruku". Rusi promatraju taj angažman s odobravanjem - "ne žuri im se kao što im se nekoć žurilo" da sklapaju poslove s njemačkim poduzetnicima jer su unatoč prijateljskim osjećajima postali vrlo svjesni prednosti koju im donosi matična država s velikim rezervama nafte i plina, tumači Die Welt. Tema dana: Kriza palestinske vlade ================================== SZ/Muenchen - Kriza palestinske vlade blokira mirovni proces na Bliskom istoku Čini se da u carstvu Jasera Arafata funkcionira još samo infrastruktura terora, ocjenjuje Sueddeutsche Zeitung. Sam Arafat je bolestan i toliko se žestoko posvadio s novoizabranim premijerom Ahmedom Kureiem da je ovaj očigledno ponudio ostavku, tumači list. Jezgru svih političkih sukoba čini bezuvjeta Arafatova volja da u svojim rukama zadrži sve političke konce na područjima pod palestinskom samoupravom - izazivajući sukobe čak i među svojim pouzdanicima, navodi SZ. Arafatov nagovještaj o formiranju izvanredne vlade koja bi upravljala putem dekreta naišao je na otpor parlamenta, što blokira proces formiranja palestinske vlade ali i cjelokupnu provedbu mirovnog plana za Bliski istok, upozorava muenchenski list. Avvenire/Milano - Bliskoistočni je problem Arafat Nakon Abu Mazena sada je i Abu Ala iskusio Arafatove vještine u vođenju zakulisnih političkih igara, još i prije no što je uspio odrediti svoju vladu "koja je njegova bila više u namjerama i nacrtima nego po ljudima", s obzirom da su gotovo svi predloženi ministri članovi pokreta Al Fatah kojeg vodi Arafat", piše milanski Avvenire u petak. Yaser Arafat želi u vladu uvesti još osoba koje uživaju njegovo povjerenje jer se boji da će objava izvanrednog stanja, koju traži Abu Ala, narušiti odnose s Hamasom i Islamskim džihadom, piše list i nastavlja: "Već je postalo očito da je sam Arafat postao problem po sebi. Stari vođa još uvijek raspolaže s velikom moći stavljanja ograničenja no njegove sposobnosti predlaganja rješenja su ništavne. Drugim riječima: može pokvariti mnoge stvari, ali više ne zna izgraditi niti jednu". Kao i svi problemi riješit će se i problem Arafata, no pri tome se ne treba povoditi za vojnim planovima Sharonove vlade "koji riskiraju proizvesti više štete nego koristi", piše list i upozorava da će u slučaju izraelskog atentata Arafat postati simbol za cijeli arapski svijet, a ne samo teroristima, dok ga izgon ne bi spriječio da i dalje utječe na događaje u Palestini. U nastalim okolnostima primjećuje se odsutnost snažnije akcije Europske unije, a poglavito zemalja Arapske lige "koje nikada nisu spremne preuzeti prave odgovornosti u palestinskoj dvojbi, i koje su sklone na SAD prebaciti ulogu negativca a ulogu pozitivnih likova odigrati financiranjima i prikrivenim suučesništvima", zaključuje list. Der Standard/Beč - Arafatov apsolutizam otvara novu perspektivu Pravi "Terminator" ne stoluje u Kaliforniji već u zapadnom Jordanu - palestinski predsjednik Jaser Arafat grčevito prijanja uz svoj položaj, konstatira bečki Der Standard. Kaotična sjednica kabineta u Ramali pokazuje da stari Arafat ne želi ukinuti izvanredno stanje koje mu osigurava apsolutnu vlast nad svim palestinskim institucijama, ističe list. Nakon ostavke najnovijeg u nizu dugogodišnjih Arafatovih istomišljenika, palestinskog premijera Kureija, sasvim je jasno da palestinski predsjednik ne može napraviti ništa konstruktivno ali je njegova moć još uvijek dovoljna da uništi eventualni novi politički početak, tvrdi Der Standard. No, kaos u Ramali otvorio je i novu perspektivu - palestinski parlament odbio je glasati o povjerenju vladi sve dok Arafat ne ukine izvanredno stanje. Dakle, Arafatov apsolutizam utro je put novom početku palestinske demokratske oporbe koja je istodobno najbolji mogući partner Kvarteta na Bliskom istoku, zaključuje austrijski list. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Ni marioneta Kurei ne želi više plesati kako Arafat svira Podnošenje ostavke najnovijeg palestinskog premijera Ahmeda Kureia izraz je političkog neuspjeha nakon sukoba s Jaserom Arafatom oko budućeg odnosa prema palestinskim terorističkim skupinama, smatra Neue Osnabruecker Zeitung (po DW-u). Tko će uopće plesati kako Arafat svira ako to ne želi činiti ni njegova vlastita marioneta, pita NOZ, podsjećajući da je Kurei otkazao suradnju s Arafatom netom nakon polaganja svečane zakletve. Prije nekoliko tjedana Arafat je trijumfirao nakon pobjede nad bivšim premijerom Abbasom koji je želio provesti mirovni plan, a sada mu poslušnost otkazuje podanik, ističe list. Poput svog prethodnika, i Kurei se s Arafatom sukobio oko pitanja treba li se boriti protiv terorista ili ih poduprijeti, tumači NOZ. Bivši palestinski premijer Abbas htio je u borbu protiv Hamasa i Džihada uključiti policiju i tako stvoriti osnovne uvjete za provođenje mirovnog plana, zbog čega je morao otići. Njegov nasljednik nije htio ići tako daleko ali nije mogao ni prekriženih ruku gledati kako teroristi uništavaju i zadnje izglede za uspostavu mira, tumači list. "Za Arafata je čak i to bilo previše", zaključuje NOZ, ocjenjujući da blokada vlade u Rammalahu ukazuje da su u međuvremenu fanatici na palestinskim područjima toliko ojačali da su reformske snage u odnosu prema njima danas nemoćne. (Hina) akoz