HR-VLADA-ZATVORENA SJEDNICA-Vlada SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADEHina- Financijski servis Početkom iduće godine Nacionalno vijeće za konkurentnost predočit će Vladi mjere za unapređenje konkurentnost Hrvatske,
najavio je predsjednik Vijeća Željko Čović, nakon zajedničke, zatvorene sjednice Vlade i Vijeća. Vijeće je identificiralo osam razvojnih projekta i u siječnju, veljači 2004. predložit će mjere koje mogu podići konkurentnost, izjavio je Čović novinarima u Vili Prekrižje. Ti se projekti, kaže, odnose na obrazovanje, pravnu državu sukladnu europskim standardima, razvoj inovativnosti i novih tehnologija, regionalni razvoj, važnost srednjeg i malog poduzetništva, na pitanje troškovne i cjenovne konkuretnosti. Premijer Ivica Račan suglasan je da treba postići konsenzus oko širih i dalekosežnijih strateških ciljeva. Moramo definirati šire i dalekosežnije ciljeve koji će nas okupiti i motivirati, rekao je premijer, poručujući da bi najlošije što bi se Hrvatskoj moglo dogoditi da sada, kad imamo Hrvatsku, ne zna kud sa sobom. Nacionalno vijeće za konkurentnost započelo je s radom u veljači prošle godine, a sredinom rujna ove godine predstavilo je i prvo
SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE
Hina- Financijski servis
Početkom iduće godine Nacionalno vijeće za konkurentnost predočit
će Vladi mjere za unapređenje konkurentnost Hrvatske, najavio je
predsjednik Vijeća Željko Čović, nakon zajedničke, zatvorene
sjednice Vlade i Vijeća.
Vijeće je identificiralo osam razvojnih projekta i u siječnju,
veljači 2004. predložit će mjere koje mogu podići konkurentnost,
izjavio je Čović novinarima u Vili Prekrižje.
Ti se projekti, kaže, odnose na obrazovanje, pravnu državu sukladnu
europskim standardima, razvoj inovativnosti i novih tehnologija,
regionalni razvoj, važnost srednjeg i malog poduzetništva, na
pitanje troškovne i cjenovne konkuretnosti.
Premijer Ivica Račan suglasan je da treba postići konsenzus oko
širih i dalekosežnijih strateških ciljeva.
Moramo definirati šire i dalekosežnije ciljeve koji će nas okupiti
i motivirati, rekao je premijer, poručujući da bi najlošije što bi
se Hrvatskoj moglo dogoditi da sada, kad imamo Hrvatsku, ne zna kud
sa sobom.
Nacionalno vijeće za konkurentnost započelo je s radom u veljači
prošle godine, a sredinom rujna ove godine predstavilo je i prvo
hrvatsko izvješće o konkurentnosti.
Na ljestvici globalne konkurentnosti, koja obuhvaća 80 zemalja,
Hrvatska zauzima 58 mjesto. To je bitno lošije u odnosu na neke
tranzicijske zemlje, npr. Sloveniju i Mađarsku, a bolje od Bugarske
i Rumunjske.
Vijeće konkurentske prednosti Hrvatske vidi u jednostavnom
poreznom sustavu, makroekonomskoj stabilnosti, konsolidiranom
bankarskom sustavu, jednostavnom osnivanju poduzeća itd.
Lista pak hrvatskih slabosti znatno je šira, a među njima se
spominju visoki troškovi poslovanja i ukupnog poreznog
opterećenja, visok javni dug, neučinkovita javna uprava i
pravosuđe, slabe veze između istraživačkih institucija i
gospodarstva, tehnološko zaostajanje i sl.
Vlada je na današnjoj zatvorenoj sjednici donijela odluku o namjeni
zaduženja u visini od 760 milijuna kuna po plasmanu obveznica
Republike Hrvatske na domaćem tržištu kapitala.
Sukladno Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna za 2003., a
procjenjujući da će se tako ostvariti povoljniji uvjeti
zaduživanja, Vlada je za dio ukupnog deficita financiranja
iskazanog u Financijskom planu Hrvatskih autocesta d.o.o.
plasirala obveznice Republike Hrvatske na domaćem tržištu kapitala
u iznosu od 760 milijuna kuna.
Sredstva koja će Hrvatskim autocestama biti odobrena koristit će se
za financiranje izgradnje autocesta Bosiljevo-Split, Zagreb-
Goričan i Rupa-Rijeka, u okviru planiranih investicijskih ulaganja
u 2003.
Državno jamstvo Vlada je dala Hrvatskim autocestama za kreditno
zaduženje kod grupe banaka (Deutsche Bank AG, Singapore Branch, The
Bank of Tokyo-Mitsubishi Ltd., Mizuho Corporate Bank Ltd.) uz
osiguranje Nippon Export and Investment Insurance.
Kredit iznosi 250 milijuna eura, a koristit će se za financiranje
radova na projektu autoceste Bosiljevo-Split, za dovršenje dionica
od Zadra II do Prgometa u ukupnoj dužini od 86,34 km, čije se
puštanje u promet planira do lipnja 2005.
Vlada je s zatvorene sjednice Hrvatskom saboru u drugo čitanje
uputila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
preuzimanju dioničkih društava.
Zakonom se predlaže urediti povećanje praga za nastanak obveze
objavljivanja ponude za preuzimanje dioničkih društava s 25 na 30
posto, rješavanje pitanja dodjele dionica pojedinih društava
radnicima tih društava, brisanje odredbe koja bitno ograničava
mogućnost ugovaranja prodaje i prijenosa dionica i koja uvodi
pravnu nesigurnost, uskraćivanje prava glasa samo iz novostečenih
dionica koje pripadaju ponuditelju te novostečenih dionica osoba
koje s njim zajednički djeluju, izbjegavanje eventualne
zlouporabe, odnosno manipulacije cijenom, u situaciji kad se
očekuje preuzimanje nekog javnog dioničkog društva.
Vlada je prihvatila i Konačno izvješće o izvršenju Zakona o naplati
dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina, doprinosa i državnih
jamstava. Zaduženo je Ministarstvo financija - Porezna uprava da,
prema dužnicima koji svoje obveze utvrđene ugovorom o nagodbi po
Zakonu o naplati dospjelih, a nenaplaćenih poreza, carina i
državnih jamstava ne podmiruju, pokrene postupke sukladno
odredbama Zakona o platnom prometu i Stečajnog zakona.
Porezna uprava je zadužena da s dužnicima čiji su prijedlozi za
nagodbu prihvaćeni, a još imaju dug iz 2001. i 2002. i ako ga ne
namire najkasnije do 31. prosinca 2003., raskine ugovor o nagodbi i
pokrene odgovarajuće postupke.
Ministarstvo financija će u suradnji s Ministarstvom gospodarstva,
Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvom turizma,
Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvom
pomorstva, prometa i veza te drugim nadležnim državnim tijelima
(HZMO, HZZO, HZZ, HFP, DAB i HBOR) u roku od 15 dana izraditi i Vladi
dostaviti kriterije i moguće varijante rješenja za trgovačka
društva za koja nije postignuta nagodba o naplati potraživanja, a
koja zapošljavaju veći broj radnika, imaju veći regionalni značaj i
veće izglede za nastavak poslovanja.
Vlada je prihvatila Nacrt sporazuma između Vlade Republike
Hrvatske i Hrvatske udruge poslodavaca o načinu podjele troškova
rada Instituta za razvoj managementa u dijelu prostora trgovačkog
društva Kumrovec d.o.o.
Vlada je izvještena o provedbi obveza iz Sporazuma o stabilizaciji
i pridruživanju između Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih
država članica.
Članovi Vlade pregledali su izvršavanje mjera utvrđenih Planom
provedbe Sporazuma za razdoblje lipanj-prosinac 2003., priopćio je
vladin Ured za odnose s javnošću.
Na zatvorenoj sjednici Vlada je donijela Odluku u svezi s izmjenama
programa CARDS za 2001. kojom se prihvaća Odluka Europske komisije
o provedbi Sporazuma o financiranju Programa CARDS za 2001. kojom
se krajnji datum za sklapanje Ugovora za projekte ugovorene
Sporazumom produljuje s 31. prosinca 2003. na 31. prosinca 2004.
godine, a krajnji rok za izvršenje svih plaćanja u okviru
sklopljenih ugovora s 31. prosinca 2004. na 31. prosinca 2005.
Ujedno se prihvaća i odluka Europske komisije o zamjeni Projekta
tehničke podrške pri obnovi energetske infrastrukture u
Ernestinovu u sklopu Programa CARDS za 2001. Prihvaćen je i
regionalni program CARDS 2003. i potpisivanje pisma dodjele
programa.