ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Napisi u tisku da je Alojzije Stepinac vodio tajne dnevnike nekorektni su i zlobni, piše u najnovijem listopadskom broju glasnika "Blaženi Alojzije Stepinac" postulator msgr. Juraj Batelja.
ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Napisi u tisku da je Alojzije
Stepinac vodio tajne dnevnike nekorektni su i zlobni, piše u
najnovijem listopadskom broju glasnika "Blaženi Alojzije
Stepinac" postulator msgr. Juraj Batelja. #L#
Ljetos se u nekim novinama često moglo pročitati napise o "tajnim
Stepinčevim dnevnicima", "tajnim Stepinčevim pismima", a moglo se
pročitati da je ministrica pravosuđa zatražila od Srbije i Crne
Gore povrat "tajnih Stepinčevih dnevnika".
Po Bateljinim riječima takvo pisanje "sigurno bi bilo osuđeno u
demokratskim prilikama javnog života ili bi bilo podvrgnuto barem
dokaznom postupku". No to je teško očekivati u društvu, kako tvrdi,
koje još nije odbolovalo porođajne muke i preobrazbu iz "narodne
demokracije", diktature i bratskih diktatorskih zagrljaja.
"Poznato je da je on za svog upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom,
iz obveze prema službi, vodio svojevrsni dnevnik - bilješke - o
događajima koji su se odnosili na njegovu djelatnost ili život
Crkve", piše Batelja. Dodaje kako je Zagrebačkoj nadbiskupiji i
hrvatskom narodu ostavio pet svezaka dnevnika u kojima je
zabilježio djelovanje zagrebačkog nadbiskupa.
Pritom napominje kako drugih dnevnika nadbiskup Stepinac nije
vodio, stoga je uzaludno svako spominjanje te riječi "tajni" u
takvu kontekstu. Istodobno tvrdi da nije pisao ni tajna pisma, kako
je isticano prilikom smrti biskupa Kosa u početku srpnja.
Batelja, međutim pita, zašto su ti dnevnici nadbiskupa Stepinca
bili oduzeti Zagrebačkoj nadbiskupiji, zbog čega su nošeni čak na
vojni poligon pokraj Slunja, tko je dopustio njihovo filmiranje,
zašto nije napravljen zapisnik o oduzetoj imovini i t.d.
Dnevnike je bivši predsjednik države Franjo Tuđman "presložene,
ponovno uvezene i nanovo ukoričene" 1992. vratio Zagrebačkoj
nadbiskupiji i uručio ondašnjem nadbiskupu kardinalu Franji
Kuhariću, podsjeća Batelja, dodajući kako ih je uvezao Hrvatski
državni arhiv u Zagrebu.
Ističe kako se nameće pitanje zbog čega su ostale prazne stranice
što slijede nakon 30. rujna 1941. pa do 3. siječnja 1943., kojim
nadnevkom počinje peti svezak. "Jesu li one takve bile u izvornom
izgledu toga sveska dnevnika, ili su ostavljene prazne ili
opljačkane zbog moguće manipulacije?", pita Batelja.
Podsjeća kako nadbiskup Stepinac svjedoči da je diktatorska ruka
osim spomenutih dnevnika pokrala i dio cvrkvenog arhiva, stoga
javno pita gdje se danas nalazi taj arhiv.
Smatra da bi u ime povijesne istine trebalo već jednom skinuti
"sedam pečata" s arhiva Međunarodnoga crvenog križa u Ženevi u
kojem su sačuvani dokumenti o djelovanju i pomoći zagrebačkog
nadbiskupa Alojzija Stepinca i Židovima i Srbima i svim ljudima
koji su bili u nekoj nevolji.
"Kad se razotkrije ta tajna, onda će i Stepinčev lik svjetlije
zasjati, vjerujemo i u savjesti i odgovornosti pojedinih hrvatskih
novinara, koji tajnovitost tako rado povezuju uz ime 'nasvjetlijeg
lika Crkve u Hrvata' (papa Ivan Pavao II.) bl. Alojzija Stepinca",
piše u tekstu "Bjelodanost, a ne tajna!" msgr. Juraj Batelja.
(Hina) mc