DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 06. 10. 2003.

ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Slovencima iz Rima obiteljska slika a Zagrebu vraćena pljuska Za Sloveniju ima sve više povijesnih događaja za slike poput one iz Rima s konferencije među vladama, piše ljubljansko Delo od ponedjeljka. Slovenci su u Rimu nastupili ravnopravno kad su se veliki i manje veliki počeli prepirati o ustavu koji će uistinu biti povijesni, "kad bude prihvaćen", piše Delo. "I Slovenci su poput drugih rekli da su konstruktivni, da su optimisti i spremni na kompromise, ali ne i prikloniti se nekomu po svaku cijenu", ističe list. "Još je nešto bilo prilično povijesno u Rimu krajem tjedna. Pljuska koju su nam pokušali zadati jugoistočni, balkanski susjedi učinila se nekako porazdijeljena i na druge. U Europi se ne radi tako, rečeno je u Rimu. Balkan, ovaj put utjelovljen u službenom Zagrebu, opet je dobio svoju staru, možda otrcanu ali uistinu ipak povijesnu dimenziju na europskoj sceni", piše Delo. Regija/Europa ============= TAZ/Berlin - EU treba dugoročnu političku strategiju za Balkan EU je napravio dobar potez preuzimanjem vojne odgovornosti na Balkanu ali nedostaje dugoročna politička strategija za tu regiju koja i dalje obiluje sigurnosnim rizicima, upozorava berlinski Die Tageszeitung. Vanjska politika EU-a na Balkanu trenutno je ograničena na konfuzna nastojanja Javiera Solane koji je sa svojim projektom zajedničke države Srbije-Crne Gore-Kosova stvorio više problema no što ih je riješio, konstatira TAZ. U Bruxellesu dobro znaju da "prošireni EU u dogledno vrijeme neće moći primiti države južno od Hrvatske", ističe list. Zato zahtjevi za reformama u ekonomskom i administrativnom sustavu zemalja u regiji moraju biti popraćeni isticanjem jasnog cilja - "pristup možda ne, ali bar financijska i strukturna pomoć", sugerira TAZ, upozoravajući da će u protivnom "ionako uzdrmane" reformatorske snage na tom području biti ostavljene na cjedilu. Europi nedostaje dugoročna politička strategija koja će nadilaziti okvire neodređene perspektive integracije u EU. Stoga ne čudi što SAD svojom dosljednijom politikom prema Balkanu lako koristi europske slabosti za promicanje vlastitih interesa, zaključuje berlinski list. VOA/Washington - Dayton se može mijenjati samo uz pristanak sve tri strane Treba razdvojiti ono što je Holbrooke obvezan reći kao diplomat od onoga što se može pročitati između redaka, komentira za VOA-u profesor povijesti srednje Europe na američkom sveučilištu Purdue Charles Ingrao govor veleposlanika Richarda Holbrookea pred parlamentom BIH. "Držim da je kao diplomat rekao sve kako treba; ukazao je na četiri glavna propusta u Daytonskom sporazumu koje treba popraviti", tumači Ingrao. Ogradivši se da nije stručnjak za međunarodno pravo pa ne može reći je li Dayton moguće mijenjati bez američkog odobrenja, on ističe da bi u političkom smislu ukidanje Daytonskog sporazuma izazvalo pobunu - "bar među bosanskim Srbima ali moguće i među bosanskim Hrvatima", upozorava on. Zato je sigurnije da se to napravi uz pristanak sve tri strane, dodaje Ingrao. "S obzirom na pravac kojim BiH ide, jako sporo, mislim da to nije nemoguće", spekulirajući s mogućim rokom od pet do 10 godina. Ingraoa je zatekla Holbrookeova izjava da se NATO našao na putu formiranja jedinstvene vojske u BiH ali je ponudio objašnjenje: "Snage NATO-a nisu baš voljne olako se staviti u situaciju koja bi se pokazala totalno nerješivom", tumači on, dodajući da je zato zapadni savez želio kompromis koji će sve tri strane učiniti relativno zadovojnima", prenosi VOA njegove riječi. Oslobođenje/Sarajevo - Privatizacija telekomunikacija BiH pod pokroviteljstvom OHR-a "Sudjeluje li i takozvana međunarodna zajednica u sustavnoj pljački u BiH, postoji li pogodba između OHR-a i domaćih vlasti i ima li BiH društvo (kad već nema država) pameti i hrabrosti da se svemu tome suprotstavi", tri su ključna pitanja na koja je nužno odgovoriti da bi BiH "krenula iz kaosa", piše sarajevsko Oslobođenje u vezi s najavama privatizacija telekomunikacijskog sektora u BiH. "Da se ne radi o teorijskim pitanjima opominje 'slučaj BH Telekom'. Pada u oči istovremena akcija Ureda visokog predstavnika u oba entiteta (tri operatora). Nalazi OHR-a svode se na ocjenu o izuzetno lošem, pa i nezakonitom poslovanju BH Telekoma, HPT Mostar i Telekoma RS. Ukratko, nesposobnost i lopovluk. (Samo se o Eronetu šuti. Čudno.)", stoji u komentaru Oslobođenja. Oslobođenje nadalje predviđa scenarij po kojem će uslijediti "dovođenje poslušnih kadrova baze SDA, HDZ-a i nezaobilazne SBiH, te SDS-a i PDP-a u republici Srpskoj. Oni će pripremiti privatizaciju (telekoma u BiH), daleko ispod tržišne cijene za račun 'poznatog kupca', tj. kapitala kojeg protežira Ured visokog predstavnika! Eto, tako. Gdje je istina? Netko sigurno laže i netko pokušava zloupotrijebiti (političke) moći radi financijske koristi. Ali, tko? Interes(i), a ne ideologija, kapital, a ne univerzalne vrijednosti, određuju sadašnjost i budućnost BiH". VOA/Washington - Bit će teško Miloševiću dokazati genocid U suđenju Slobodana Miloševića bit će posebno teško dokazati optužbu za genocid u Srebrenici, komentira za VOA-u u petak analitičarka washingtonske Koalicije za međunarodnu pravdu Judith Armatta. Armatta obrazlaže svoju ocjenu napomenom da valja podastrti "vrlo konkretne dokaze da je netko imao svjesnu namjeru uništiti, u potpunosti ili djelomično, određenu populaciju; dakle cilj mora biti uništenje, a ne protjerivanje ili uklanjanje", podsjeća Armatta. "Trenutno nema čvrstih dokaza ni za to da je Milošević izravno odgovoran za Srebrenicu odnosno da je izdao zapovijed Karadžiću i Mladiću i da je stajao iza pozorno razrađenog plana da se uništi cijela bošnjačka populacija u BiH ili jedan njen dio", ističe u razgovoru za VOA-u Judith Armatta. Ona primjećuje da po mišljenju glavne tužiteljice ICTY-ja suradnja Beograda nije bila dovoljna niti primjerena - što vrijedi čak i za slučaj Slobodana Miloševića za koji nisu predani svi potrebni dokumenti. Najvažnije je pak što tužiteljstvo ICTY-a vjeruje da se određeni optuženici koji su već odavno trebali biti u Den Haagu još uvijek nalaze na teritoriju SCG-a, ističe Armatta: "Srpskoj bih vladi preporučila da odmah ispuni svoje odgovornosti i svoja obećanja i da učini sve što je potrebno kako bi te optuženike dovela pred haaški sud. Kada to i učini, i sama će država moći početi napredovaati i kretati se k boljoj budućnosti. O tome zavisi i ispunjenje srpskih nada da budu sastavni dio međunarodne zajednice", upozorava u razgovoru za VOA-u Judith Armatta. RDW/Koeln - Srbija se još nije oslobodila Miloševićeva zloduha Tri godine nakon svrgavanja Slobodana Miloševića proces razračunavanja s njegovom strahovladom još je uvijek na samom početku, komentira u petak Deutsche Welle. Usprkos političkom porazu i suđenju pred ICTY-om, Miloševićevo nasljeđe i dalje je prisutno u Srbiji koja se "vrlo polako i vrlo teško oslobađa svoje tamne sjene - korupcije, kriminala, trulog gospodarstva, visoke nezaposlenosti i nerazjašnjenih teritorijalnih odnosa - prije svega na Kosovu i u Crnoj Gori", ističe DW. Povjerenje građana u državu potpuno je uništeno a depresija koju je izazvala Miloševićeva vladavina iskrivila je predodžbe o ljudima i događajima, što najbolje pokazuje slučaj ubijenog premijera Zorana Đinđića, u početku žestoko kritiziranog a nakon smrti nekritički slavljenog. Najveći je ipak Miloševićev utjecaj na način razmišljanja, dodaje DW: "U glavama mnogih Srba duboko su se ukorijenile Miloševićeve apsurdne teorije o svjetskoj zavjeri protiv Srbije i njegov tupi protuamerikanizam". Vrlo se malo ljudi u Srbiji bavi analizom Miloševićevih ratnih zločina - i malo je onih koji se od tih zločina eksplicitno distanciraju, naglašava DW. Većina Srba potiskuje iz svijesti činjenicu da su mnogi među njima pljeskali ratovima na području bivše Jugoslavije, podsjeća postaja. The Daily Telegraph/London - SAD "zažmirio" na zločinačke aktivnosti budućih suboraca Srpski vojnici borit će se u Afganistanu rame uz rame s američkima, piše The Daily Telegraph (po BBC-ju). Amerikanci su prihvatili ponudu Beograda da pošalje tisuću vojnika u Afganistan, ne vodeći računa o tome da će sama mogućnost slanja tisuću veterana iz ratova protiv muslimana u Bosni i na Kosovu naljutiti čitav arapski svijet, napominje list. Iako to javno ne priznaju, američki su časnici žurno prihvatili iznenadnu ponudu beogradskih kolega da srpski vojnici sudjeluju u borbenim operacijama protiv Al Kaide i talibana, piše DT. Jedini je problem bio predloženi zapovjednik Goran Radosavljević, čije su postrojbe tijekom sukoba na Kosovu optužene za ratne zločine nad albanskim civilima, napominje list. "Ipak, političke dileme iščezle su pri suočavanju s hitnom potrebom za pojačanjima u Afganistanu i vjerojatnošću da će se srpski vojnici ipak prikazati u najboljem izdanju", zaključuje The Daily Telegraph. RDW/Berlin - Zemlje EU-a dogovaraju načine nadzora useljavanja u Uniju Sastavljanjem popisa sigurnih trećih zemalja ministri unutarnjih poslova članica Europske unije namjeravaju ubrzati postupak oko dodjele odnosno odbijanja azila, prenosi postaja Deutsche Welle u petak. Ministri su postigli dogovor o načelu uvrštavanja u planirane europske odredbe popis sigurnih zemalja podrijetla tražitelja azila, prenosi postaja i napominje da se gotovo sve zemlje slažu oko kriterija sastavljana popisa zemalja a jedino Veliko Britanija traži utvrđivanje sigurnosti zemalja po regijama i skupinama stanovništva. "Tako Britanci smatraju da je Kosovo za Albance sigurno ali ne i za Srbe", nastavlja postaja. U prilogu postaje navodi se i da je "vijeće ministara unutarnjih poslova zatražilo je od Europskog povjerenstva izradu studije o europskom useljavanju". "Ministri su približili svoja stajališta oko uvrštavanja biometričnih podataka ? fotografija i otisaka prstiju ? u europske vize i dokumente o dozvoli boravka. Ovi podaci bi se čitali elektronskim putem i bili bi pohranjeni u zajedničkoj banci podataka. Kasnije bi se otisci prstiju i fotografije ubilježile i u putovnice svih europskih građana, međutim o tome ministri još nisu donijeli službenu odluku", kaže se na kraju teksta. Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Putin režirao predsjedničke izbore u Čečeniji Ruski predsjednik Vladimir Putin poklanja republici Čečeniji normalan život ili ono što pdo time podrazumijeva, komentira Neue Osnabruecker Zeitung pobjedu Putinova štićenika Ahmada Kadirova na predsjedničkih izborima u Čečeniji (po DW-u). Pobjeda Ahmada Kadirova bila je izvan svake sumnje a kada ruski predsjednik Putin nešto zapovijedi, "ništa se ne prepušta nekakvom demokratskom natezanju", zaključuje NOZ. Budući da moskovske postrojbe u Čečeniji čine 20 posto birača, nije bio nikakav problem prijeći granicu od 30 postotnog odaziva da bi se priznala valjanost izbora, a svi kandidati koji su mogli ugroziti nepopularnog Kadirova bili su ocrnjeni u javnosti ili zabranjeni, smatra list. "Ova izborna farsa nije označila nikakvu promjenu u Putinovoj ekstremnoj politici nasilja", konstatira NOZ, dodajući da su izbori zapravo trebali poništiti legitimitet predsjednika Aslana Mashadova, kojeg su građani izabrali 1996. g. Tema dana: Konferencija među vladama u Rimu =========================================== Die Welt/Berlin - Političko cjenjkanje na način EU-a U Rimu je započela konferencija 25 vlada EU-a koja bi trebala donijeti prvi europski ustav, no, "19 država zahtijeva dodatne pregovore a šest država utemeljitelja EU-a žele tek uredničku kozmetiku nacrta ustava", piše berlinski Die Welt od ponedjeljka. Die Welt primjećuje da je u rimu 15 šefova vlada starih država EU-a ravnodušno promatralo razilaženja, jer znaju da će se na kraju na "velikoj tržnici isposlovati kompromisna formula". "No ovaj put bi igra ipak mogla teći drukčije, jer deset novih još ne znaju pravila tog političkog cjenjkanja - ili ih ne žele prihvatiti", upozorava Die Welt. "Na kraju će, vjerojatno brže nego što se očekuje, deset zemalja koje pristupaju EU-u vjerojatno shvatiti logiku europske tržnice koja se stalno vraća na isto pitanje: koliko neka država može podizati cijenu da bi promijenila svoje mišljenje bez da se pri tomu politički diskreditira. U međuvremenu novi će prodrmati bruxellesku trgovinu kojoj su se stari tako udobno prilagodili", zaključuje berlinski dnevnik. Der Standard/Beč - U Rimu su svi čuvali nacionalne interese U Rimu se nastojalo očuvati nacionalne interese, no kako bi se spriječila buduća paraliza Unije potrebno je jačati Povjerenstvo i parlament u Strasbourgu, piše bečki Der Standard povodom konferencije među vladama u Rimu. Devetnaest država bilo je jedinstveno protiv šest "velikih", u stavu da "svaka zemlja mora u buduće među ostalim, imati mogućnost da u Bruxelles pošalje vlastitog povjerenika", piše list. Svim prijedlozima iznesenim u Rimu zajedničko je da se "radi o očuvanju nacionalnih interesa u doba kad proširena unija mora očuvati novu ravnotežu moći", ocjenjuje se u komentaru. "Problem je pri tomu što niti Komisija EU-a niti parlament u Strasbourgu nisu bitno ojačani. A upravo bi se za to trebalo boriti", piše list. "Velike se države načelno lakše politički prilagođavaju, ali samo učinkovite institucije štite male i istodobno otvaraju put u globalno jaku uniju. Borba velikih protiv malih odvraća pozornost od toga, sitničava je. Glavna opasnost ostaje: paralizirana unija kad jednoga dana naraste na više od 30 država članica", ocjenjuje der Standard. Liberation/Pariz - Ustav mora donijeti ustavotvorna skupština Premda se svi slažu da prijedlog europskog ustava predstavlja najbolju moguću nagodbu, ne trebamo ga prihvatiti iz nekoliko razloga, za "Liberation" piše sveučilišni profesor Dominique Rousseau. Prvo, ustav treba donositi skupština koju biraju građani u tu svrhu, što omogućuje da se prije izrade ustava organizira predizborna utrka, dakle javna raspra o različitim prijedlozima koje nude političke stranke, udruge, sindikati, nevladine organizacije i drugi, dok sa sadašnjim prijedlogom šute birači i šuti demokracija, upozorava autor. Drugo, ovaj prijedlog postavlja liberalno načelo za jedino pravno načelo na kojemu se temelji legitimnost javnih politika i zahtijeva od europskih građana i njihovih zastupnika da svoje zakone prilagode načelu tržišnog gospodarstva, dok se drugi politički izbori u europskoj izgradnji isključuju, dodaje profesor. Treće, prijedlog zamršuje, umjesto da pojednostavni, europski sustav, budući da EU ima tri "glave": predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Povjerenstva i ministra vanjskih poslova kojeg imenuje Vijeće uz odobrenje predsjednika Povjerenstva, napominje autor. Zato je došlo vrijeme da kažemo 'dosta' nagodbama između država i da kroz izbor ustavotvorne skupštine ili preobrazbe Europskog parlamenta, nakon izbora u 2004., u ustavotvornu skupštinu, izradimo ustav koji će napokon odraziti i potvrditi suverenitet građana Europe, zaključuje profesor Rousseau. Avvenire/Milano - Među Europljanima nema nerješivih sporova Neslaganja koja su Europljani iskazali glede prijedloga ustava ne trebaju zavarati i natjerati na malodušje jer je "europski duh uvijek na kraju spasio izgradnju Europe", piše milanski Avvenire od nedjelje. Prvi razlog za optimizam milanski list nalazi uspoređujući "izrazito pristojne prijetnje Jose Marie Aznara" u pitanju mehanizama glasovanja s nepopustljivošću koju je Margaret Thatcher osamdesetih godina iskazivala u europskim pregovorima pa i za "šaku velške cvjetače". Drugi je razlog upravo europski duh koji se ukazuje "na fine i nepredvidljive načine pri svakom povijesnom zaokretu sudbina starog kontinenta". "Snaga Europe je upravo to: vojni i politički patuljak, zna postati div kada treba zacrtati svoj institucionalni obris. Možda je to nasljeđe tragičnog iskustva dva građanska rata (inače zvanih svjetskim ratovima). I plod želje za kohezijom i napretkom koja u pravom trenutku nikada nije izostala. Radi toga prepirke na početku konferencije među vladama mnogo ne zabrinjavaju", zaključuje list. Tema dana: Sukob na Bliskom istoku ================================== FT/London - Izrael riskira širenje sukoba u regiji Izrael je spreman riskirati širenje sukoba u regiji u vlastitom ratu protiv terorizma, primjećuje The Financial Times (po BBC- ju). Akcija protiv navodnog palestinskog logora u Siriji odražava teškoće s kojima se Izrael suočava kada je u pitanju poduzimanje zabranjenih mjera protiv Jasera Arafata, tumači list. Naime, izraelski premijer Ariel Sharon strahuje da bi protjerivanje ili likvidacija palestinskog čelnika izazvali ozbiljne političke posljedice za Izrael, dodaje FT. Što se pak tiče napada na palestinski logor za obuku u Siriji, izraelski premijer ocijenio je da se Washington neće protiviti tom potezu budući da SAD prijeti Damasku gospodarskim sankcijama zbog navodne suradnje s terorističkim organizacijama, skicira londonski list pozadinu izraelske vojne akcije. Le Figaro/Pariz - Napad na Siriju - uvod u eskalaciju nasilja na Bliskom istoku? Izraelski napad na vojni logor nedaleko od Damaska potvrđuje da su nove strateške prilike, nastale nakon svrgavanja Sadama Huseina, puno povoljnije za Izrael, piše "Le Figaro". Uzevši Siriju za metu - na tridesetu obljetnicu Kippurskog rata - Ariel Sharon ide u korak s američkim saveznicima koji trenutno ne podvrgavaju Damask pritisku samo zato što Bagdad zaokuplja njihovu pažnju, ističe list. Zračnim napadom na Siriju premijer Sharon skrenuo je pozornost s teškog stanja u kojemu se našao izraelsko-palestinski sukob zbog nemogućnosti pronalaženja bilo kakvog diplomatskog rješenja, dodaje list. Sučeljen sa sve većim brojem samoubilačkih atentata, Sharon je morao reagirati na spektakularan način, zaključuje list i upozorava da bi zastrašivanje koje provodi izraelsko zrakoplovstvo moglo biti korak prema Bliskom istoku na kojemu neće biti zapreka širenju nasilja. Reuters/London - Izraelski napad označava novu fazu odmazde Izraelski napad duboko na teritoriju Sirije označava novu fazu odmazde, prenosi Reuters mišljenje Farida al-Khazena, profesora politologije na Američkom sveučilištu u Bejrutu. Ništa više ne može odvratiti Izrael od napada na sirijske ciljeve odnosno na palestinske ciljeve u Siriji, upozorava profesor al- Khazen, podsjećajui da se nitko vojno ne suprotstavlja Jeruzalemu koji će zato ponovno posegnuti za novom politikom u slučaju opetovanog napada na izraelske ciljeve. Budući da je premoć u vojnom odnosu snaga na strani Izraela, isključena je mogućnost sirijske vojne odmazde pa je diplomacija jedino oruđe kojim se kralj Asad može suprotstaviti sve većim izazovima iz južnog i istočnog susjedstva, napominje agencija. No, Sirija neće napustiti protuizraelske palestinske skupine, ističe u razgovoru za agenciju utjecajni sirijski politički analitičar koji zrcali stavove sirijske vlade Imad al-Shuaibi. Napadom na Siriju Izrael želi signalizirati da se bori protiv istih neprijatelja kao i SAD, tumači politolog Walid Moubarak. "Izraelci pokušavaju povezati svoju strategiju s američkom strategijom borbe protiv terorizma i jačanja pritiska na Siriju", prenosi Reuters njegovu ocjenu. AFP/Pariz - Izrael upozorava Siriju Umjesto da napadne Jasera Arafata, Izrael je, nakon novog palestinskog atentata, iskoristio povoljne međunarodne prilike i udario na Siriju, siguran da mu Amerikanci neće uskratiti pomoć i da nema pogibli od širenja sukoba u regiji, analizira AFP. Izveden gotovo točno trideset godina od početka Kippurskog rata, zračni napad na logor za vojnu obuku nedaleko od Damaska kojeg najviše rabi Islamski džihad, pokret koji je preuzeo odgovornost za samoubilački atentat u Haifi, svakako označava novu fazu u borbi koju izraelska država vodi protiv palestinskih oružanih skupina, piše agencija. Prema mišljenju analitičara Marka Hellera, kako prenosi agencija, izraelska je vlada isprva htjela protjerati g. Arafata koji je ukopan u svom glavnom stožeru u Ramali, ali je odustala, budući da "i dalje prevladava" ocjena "nekih u vladi i u sigurnosnim službama" da bi takav potez bio loš za Izrael. Službeni predstavnik Ariela Sharona Raanan Gissin izjavio je da je napad na logor u Srbiji bio "upozorenje" režimu u Damasku koji navodno skriva i podupire jedanaest palestinskih oružanih skupina, napomenuvši da bi Izrael mogao ponovno napasti bude li Sirija i dalje podupirala "terorizam", dodaje agencija. Rheinische Post/Duesseldorf - Izrael širi rat protiv terorizma izvan svojih granica Kao odgovor na napad u Haifi, Izrael je odlučio prenijeti borbu protiv terorizma izvan svojih granica, piše u osvrtu na najnoviju eskalaciju nasilja na Bliskom istoku Rheinische Post iz Duesseldorfa (po DW-u). Taj novi aspekt borbe vrlo je opasan jer ne vodi računa o političkim rješenjima pa prijeti požar koji Sharon neće moći ugasiti, upozorava duesseldorfski list. "Arapi se osjećaju izazvani, a posvuda se mogu naći oni koji simpatiziraju Palestince, što se već smatra potporom terorizmu. U rješavanje problema Bliskog istoka mora se uključiti organizacija Ujedinjenih naroda - u protivnom, prijeti velika katastrofa", upozorava "Rheinische Post". DPA/Hamburg - Izrael je prekoračio crvenu crtu Izrael je napadom na cilj na sirijskom teritoriju prekoračio nevidljivu crvenu crtu - i zorno predočio arapskom svijetu njegovu trenutnu slabost, konstatira njemačka agencija DPA. Usprkos sirijskom sazivanju sjednice Vijeća sigurnosti UN-a i arapskim očitovanjima solidarnosti, reakcija na izraelski napad neće nadići razinu verbalnih salvi, prenosi agencija mišljenje arapskih promatrača. Izraelsko vodstvo šokiralo je Arape - iako su svjesni da se u razdoblju nakon njihova jedinog vojnog uspjeha nad izraelskim snagama - vojna i međunarodno-politička ravnoteža promijenila na štetu arapskog svijeta. Sirijski predsjednik pokušava u vlastitoj javnosti posredovati dojam snage ali aktualno kršenje izraelskog suvereniteta ozbiljno ga je uzdrmalo. Sirijska oporba priželjkuje napad na izraelske vojne položaje i drži da je izravna meta napada bila upravo Sirija - da je Izrael uistinu htio kazniti Islamski džihad, odgovoran na napad u Haifi, meta njegova napada bila bi Gaza ili logor te organizacije u Libanonu, prenosi DPA pisanje saudijskog lista "ArabNews". U Egiptu pak nitko nije bio iznenađen izraelskim napadom - smatra se da je Washington prijetnjama Siriji praktično signalizirao zeleno svjetlo za akciju zastrašivanja, navodi agencija. DPA/Hamburg - Suzdržana reakcija SAD-a na napad na Siriju "Izraelski napad na Siriju doveo je SAD u težak položaj, a Washington je za razliku od europskih država, napad osudio suzdržano i neobično kasno", piše agencija DPA u ponedjeljak. Izraelski napadi pojačat će napetosti između Izraelaca i Arapa i otežati američke napore u stabilizaciji Iraka, ocjenjuje agencija i navodi da se Washington pokušao distancirati od izraelskih zračnih napada izjavom da Bush nije bio unaprijed obaviješten. "Čini se da je svojom suzdržanom reakcijom na zračne napade američka vlada istodobno opet smekšala svoje držanje prema Izraelu. Prije nekoliko je dana Powell najavio oštriji postupak. U jednom interviewu od subote ministar je osudio izgradnju ograde u zapadnom Jordanu i upozorio Izrael na posljedice. No ta je oprezna kritika poslije krvavog samoubilačkog atentata u Haifi zanijemila", piše DPA. SZ/Muenchen - Izraelci i Palestinci su zaslijepljeni bijesom Najnoviji atentat u Haifi dokazuje da je "otrov nasilja jači od svih injekcija koje dolaze izvana", piše muenchenski Sueddeutsche Zeitung od ponedjeljka. "Taj otrov osljepljuje za posljedice vlastitog djelovanja i čini neosjetljivima na razum i pritisak", drži list i ocjenjuje da i odgovor Izraela nakon atentata, napad na Siriju, svjedoči o sve većem raspadanju vrijednosti i političke sposobnosti rasuđivanja. Premda Sirija ne slovi samo u Izraelu kao podupiratelj terorizma, "i vlada u Jeruzalemu svojom je reakcijom dokazala da ni ona više ne zna za granice kad se radi o osveti. Tako postupa samo onaj tko više nije zainteresiran za ograničavanje sukoba", drži list. "Mirovne planove i itinerere opet treba odložiti. Na pomirbu dvojice slijepih, od bijesa slijepih protivnika za sada ne treba ni pomišljati. Bilo bi već puno postignuto kad se borba Izraelaca i Palestinaca ne bi dalje širila. Dva ratna poprišta, u Svetoj zemlji i u zemlji na dvije rijeke, teško može podnijeti ionako nestabilna regija", zaključuje list. Haaretz/Tel Aviv - Jedino rješenje je povratak mirovnom planu Bombaški napad u Haifi, koji se dogodio nakon ograđivanja palestinskih teritorija i obavještajnih upozorenja o pripremama terorističkih skupina, upozorava da ne postoji čarobno sigurnosno rješenje protiv samoubilačkih napada, piše izraelski dnevnik Haaretz u nedjelju. Bespomoćnost izraelskog političkog čelništva u borbi protiv terorizma nakon samoubilačkih napada u Jeruzalemu i Tzrifinu rezultirala je odlukom da se "riješe" palestinskog vođe Arafata, no vlada ne bi smjela iskoristiti šok i bijes nakon napada u Haifi da bi provela "tu glupu odluku", nastavlja list. "Političari bi morali ozbiljno uzeti u obzir procjene sigurnosnih službi da bi nakon uklanjanja Arafata sve terorističke grupe ostale potpuno izvan svake kontrole, piše list. Predstavljanje nove palestinske vlade pod predsjedanjem Ahmeda Querija daje priliku vodstvima obje strane da se vrate razumu i ispune svoje obveze prema svojim nacijama. Uz pomoć međunarodne zajednice, predvođene američkim predsjednikom Bushom, moraju se vratiti mirovnom planu i otkloniti vjerske ekstremiste i one žedne krvi", zaključuje list. La Repubblica/Rim - Bush ne može biti vjerodostojan posrednik na Bliskom istoku George Bush je, kako bi Europi i svijetu učinio prihvatljivom intervenciju u Iraku obećao da će svrgavanje režima u Bagdadu omogućiti postizanje mira između Izraelaca i Arapa, no nakon šest mjeseci bez Sadama Huseina na Bliskom istoku se terorizam nastavlja a rat sada prelazi i preko granica Sirije, piše La Repubblica u ponedjeljak. Događaji u Izraelu i Siriji predstavljaju eskalaciju glede koje Washington može samo ponavljati "istrošene riječi, osude koju se već čule tisuće puta i neuvjerljive govore", piše list i ocjenjuje da na Bliskom istoku više nitko ne vjeruje u mirovni proces jer "protagonisti krvave igre znaju da je Bush zarobljenik vlastite zamke ideološkog crno-bijelog gledanja", te da "uvijek mora odobravati izraelske odmazde jer su one samo manja verzija onoga što je Washington učinio nakon 11. rujna". "Američka je hipersila nemoćna jer nema ni vojne ni političke snage pred izbore ponoviti u Siriji ili Iranu ono što čini u Iraku. No poglavito je nemoćna stoga jer je 'Bushova doktrina' interveniranja bilo gdje i protiv svakoga tko izgleda kao prijetnja samo globalna verzija Sharonove doktrine, što Washingtonu onemogućuje kod svih dobiti jednaku vjerodostojnost koja je preduvjet vršenja pritisaka za mir", piše list. Reakcije Bijele kuće na posljednje događaje pokazuju da je ova administracija osuđena "kretati se unutar retoričkog i operativnog kaveza u kojeg ju je uhvatila pribjegavanjem sili i odbijanjem politike", zaključuje list. CSM/Boston - Potrebna je čvršća ruka Amerike na Bliskom istoku Posljednji događaji na Bliskom istoku pokazuju kako Bushova administracija u rješavanju bliskoistočne "rubikove kocke" nije bila "dovoljno hrabra ili dovoljno pametna, tako da će Sjedinjene Države možda platiti daleko veću cijenu od one u poslijeratnom Iraku", piše Christian Science Monitor. Od svih bojišta predsjednika Busha u ratu protiv terorizma, onaj na kojem strmoglavo juri prema propasti je njegova misija za okončanje izraelsko - palestinskog sukoba, sukoba koji uredno potiče antiamerički terorizam, nastavlja list. Za novo rasplamsavanje sukoba svoj dio krivice nosi i Bush, jer nije izvršio jači pritiska na Izrael, niti je zaustavio gradnju zida na Zapadnoj obali, ili barem u palestinskim područjima, piše list. "Pokolj civila u Haifi ne može se opravdati, a restoran Maxim, gdje je palestinska žena aktivirala bombu, primjer je arapsko židovskog suživota. Ni napad u Siriji nije prvi put da Izrael prelazi svoje granice kako bi se obranio. Nakon američkog preventivnog rata u Iraku to sugerira smanjivanje suzdržanosti u takvim intervencijama koje narušavaju suverenitet. Bliski istok treba jači, uporniji i bolji upliv Amerike", zaključuje list. AFP/Pariz - Damask bira diplomaciju Suočena s prijetnjom američkih sankcija, okružena neprijateljskim zemljama i zemljama pod američkim utjecajem, i vojno oslabljena, Sirija je odlučila poduzeti diplomatske protumjere kako bi odgovorila na izraelski zračni napad na svom području, analizira AFP. No sirijska žalba u UN-ovu Vijeću sigurnosti nema baš najbolje izglede, budući da SAD nije sklon donošenju rezolucije kojom se osuđuje "izraelska agresija" i da Washington i Damask nisu u najboljim odnosima, ističe agencija. Na sjednici Vijeća sigurnosti koja je žurno sazvana u ponedjeljak, američki veleposlanik John Negroponte nije mogao biti jasniji, rekavši da njegova zemlja ne zna što bi s "novom rezolucijom o Bliskom istoku" i, što je još gore, da je Sirija bila "na pogrješnoj strani u borbi protiv terorizma", dodaje AFP. Ipak, žalba bi trebala pružiti priliku Siriji da pokaže kako međunarodna zajednica nije solidarna sa SAD-om u času kada se suočava s teškoćama pri usvajanju nove rezolucije o Iraku, prenosi agencija mišljenje iz Damaska. Reakcije arapskih zemalja, Francuske i Velike Britanije koje su osudile izraelski napad i pozvale na "poštovanje međunarodnog prava", otvara Siriji malo širi manevarski prostor u času kada joj prijete američke sankcije, podsjeća agencija. (Hina) akoz