ZAGREB, 6. listopada (Hina) - ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte potvrdila je u ponedjeljak u Zagrebu da je Hrvatska do sada ispunila sve zahtjeve Haškog suda za predaju dokumenata, no naglasila je da 'slučaj Gotovina'
i dalje ostaje velik problem za Hrvatsku i osobno ga pozvala da se preda Haagu u interesu svoje zemlje. "Mogu potvrditi da smo od Hrvatske primili sve dokumente koje smo tražili, iako je za neke trebalo više od 12 mjeseci, no sada može utvrditi da nam Hrvatska pomaže", kazala je Del Ponte nakon dvosatnog razgovora u Zagrebu s premijerom Ivicom Račanom i njegovim suradnicima. Kada je riječ o generalu Anti Gotovini, on po riječima Carle del Ponte, ostaje "velik problem za Hrvatsku", ali i dvostruka obveza za međunarodnu zajednicu da ga se privede i izruči Haagu, kako zbog obveze suradnje tako i zbog činjenice da je on naveden u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN iz kolovoza. Del Ponte je istaknula da bi se Gotovina, ako je uistinu privržen dobrobiti Hrvatske, sam trebao dobrovoljno predati i Del Ponte ga je sama pozvala da to učini.ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić i Carla del Ponte razgovarali su isključivo o generalu Anti Gotovini, izjavio je predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko, ne želeći govoriti o pojedinostima današnjeg Mesićeva sastanka s
ZAGREB, 6. listopada (Hina) -
ZAGREB - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte potvrdila je u
ponedjeljak u Zagrebu da je Hrvatska do sada ispunila sve zahtjeve
Haškog suda za predaju dokumenata, no naglasila je da 'slučaj
Gotovina' i dalje ostaje velik problem za Hrvatsku i osobno ga
pozvala da se preda Haagu u interesu svoje zemlje. "Mogu potvrditi
da smo od Hrvatske primili sve dokumente koje smo tražili, iako je
za neke trebalo više od 12 mjeseci, no sada može utvrditi da nam
Hrvatska pomaže", kazala je Del Ponte nakon dvosatnog razgovora u
Zagrebu s premijerom Ivicom Račanom i njegovim suradnicima. Kada je
riječ o generalu Anti Gotovini, on po riječima Carle del Ponte,
ostaje "velik problem za Hrvatsku", ali i dvostruka obveza za
međunarodnu zajednicu da ga se privede i izruči Haagu, kako zbog
obveze suradnje tako i zbog činjenice da je on naveden u Rezoluciji
Vijeća sigurnosti UN iz kolovoza. Del Ponte je istaknula da bi se
Gotovina, ako je uistinu privržen dobrobiti Hrvatske, sam trebao
dobrovoljno predati i Del Ponte ga je sama pozvala da to učini.
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić i Carla del Ponte
razgovarali su isključivo o generalu Anti Gotovini, izjavio je
predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Ivica Maštruko, ne
želeći govoriti o pojedinostima današnjeg Mesićeva sastanka s
haaškom tužiteljicom. "Razgovaralo se isključivo o generalu
Gotovini, o tome da se što prije sam preda ili da se privede u Haag",
izjavio je Maštruko nakon jednosatnog sastanka Mesića i Del Ponte u
Uredu Predsjednika. Mesić i Del Ponte nakon sastanka nisu željeli
novinarima davati izjave. Maštruko nije odgovorio na upit novinara
ustraje li Del Ponte i dalje na tvrdnji da se odbjegli general i
haški optuženik Gotovina nalazi u Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u
ponedjeljak da je Hrvatska učinila sve za rješenje slučaja
"Gotovina" i da je sada na potezu odbjegli general. "Suradnja s
Haagom ide dobro i Vlada tu nema što mijenjati. Na potezu je general
Gotovina", rekao je Mesić u emisiji Hrvatskog radija "S
Predsjednikom na kavi" nakon sastanka s glavnom haškom
tužiteljicom Carlom del Ponte. Po njegovim riječima, zadnji je
trenutak da general odluči o svojoj poziciji i odgovori na pitanja
koja zanimaju Haaški sud. "Ako pristane na odgovore pred sudom
poboljšat će svoju i poziciju Hrvatske, nego u slučaju da ga naša
ili bilo koja druga policija privede", ustvrdio je Mesić.
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić izjavio je danas da
odluka Hrvatskog sabora o proglašenju zaštićenog ribolovno-
ekološkog pojasa "ne šteti ni Italiji ni Sloveniji, a sigurno
koristi zaštiti Jadrana". "Razgovarati možemo, ali odlučivati mogu
samo oni koji na to imaju pravo po međunarodnim konvencijama",
rekao je Mesić, gostujući na Hrvatskom radiju. Ocijenio je da
proglašenje zaštićenog ribolovno-ekološkog pojasa neće usporiti
ulazak Hrvatske u Europsku uniju, no da bi moglo malo usporiti
ratificiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske
EU.
LJUBLJANA - Slovenski ministar poljoprivrede i šumarstva Franci
But ocijenio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je
odluka Hrvatskog sabora kojom je proglašena zaštićena ribolovno-
ekološka zona u Jadranu za Ljubljanu jednostrana i neprihvatljiva
odluka. Time su ugroženi naši interesi za slobodni ribolov u
međunarodnim vodama Jadrana i naši interesi na području ekologije,
izjavio je But, ocijenivši da je potez Hrvatske neeuropski i da je
ona time vjerojatno za nekoliko godina odgodila ulazak u Europsku
uniju. But je najavio da će u okviru EU-a razgovarati o tom
hrvatskom potezu i da će idućeg tjedna prilikom sastanka u
Luxembourgu, gdje se sastaju ministri poljoprivrede EU-a s
povjerenikom Europske komisije Franzom Fischlerom, pokušati
postići zajedničko stajalište prema odluci Hrvatske, te moguće
zajedničke mjere svih članica EU-a.
ZAGREB - Hrvatski veleposlanik u Italiji Drago Kraljević
razgovarao je u ponedjeljak s podtajnikom talijanskog Ministarstva
poljoprivrede i ribarstva Paolom Scarpom Bonazza Buorom povodom
pisanja talijanskog lista Il Piccola od subote pod nazivom "Italija
je spremna blokirati Hrvatskoj ulazak u EU", priopćilo je
Ministarstvo vanjskih poslova. Prema priopćenju, Scarpa je u
razgovoru s Kraljevićem naglasio da je novinaru Il Piccola iznio
stajališta Ministarstva poljoprivrede i ribarstva, te je prenio
stajalište talijanskih ribara. Nije bilo govora o bilo kakvim
mjerama u smislu zaustavljanja ratifikacije hrvatskog Sporazuma i
stabilizaciji i pridruživanju u talijanskom parlamentu, kaže se
dalje u priopćenju. Podtajnik Scarpa je osim toga naglasio da nije u
nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i ribarstva donositi
službeni stav o Odluci Hrvatskog sabora da proglasi ekološko-
ribolovni pojas, niti je osobno predlagao takvo nešto.
LJUBLJANA - Slovenski parlament ovog će mjeseca odlučivati o
promjenama pomorskog zakonika, ali još nije jasno hoće li u njemu
odrediti slovensko teritorijalno more i epikontinentalni pojas,
kako to kao reakciju na proglašenje hrvatskog zaštićenog pojasa u
Jadranu predlažu neki vladini i parlamentarni predstavnici. "Više
smo puta govorili o toj mogućnosti, zadnji put na zatvorenoj
sjednici odbora za vanjsku politiku u petak. Osobno se za to i
zalažem", izjavio je u ponedjeljak za slovenski radio Jelko Kacin,
predsjednik spomenutog odbora i zastupnik liberalnih demokrata
(LDS), stranke kojoj pripada i premijer Anton Rop.
LJUBLJANA - Slovenski ministar za europske poslove Janez Potočnik
reagirao je u ponedjeljak navčer na izjave da bi Slovenija kao
protumjeru na proširenje hrvatske jurisdikcije u Jadranu trebala
odmah pomorskim zakonikom proglasiti svoj epikontinentalni, ali i
gospodarski pojas u Jadranu, i naglasio da bi takav potez donio više
štete nego koristi. Te su prijedloge u ponedjeljak javno iznijeli
Miha Pogačnik, pravni savjetnik ministra vanjskih poslova i Janez
Janša, predsjednik slovenskih demokrata (SDS), najjače oporbene
stranke u parlamentu. "Osobno mislim da nam se s tim promjenama ne
žuri i da bi nam takav potez više štetio nego koristio", rekao je
Potočnik na konferenciji za novinare. "Na prenagljeni i
nekonstruktivni potez Hrvatske moramo odgovoriti promišljeno, a ne
zrcalno preslikavati hrvatske poteze", rekao je Potočnik, dodajući
da Slovenija na rješenju tog pitanja mora surađivati s Italijom i
Europskom unijom, te pričekati rezultate Venecijanske
konferencije o zaštiti Sredozemlja.
ZAGREB - Britanski veleposlanik u Zagrebu Nicholas Jarrold,
zatražen da komentira izvješće tjednika Nacional, potvrdio je u
ponedjeljak da je s novinarom tjednika Ivom Pukanićem razgovarao o
slučaju generala Ante Gotovine, ali se u izjavi nije očitovao na
tvrdnje tjednika da se ponudio kao posrednik između glavne haške
tužiteljice Carle del Ponte i umirovljenog hrvatskog generala.
Pukanić je u Nacionalu u ponedjeljak objavio da je krajem srpnja u
dva navrata razgovarao s veleposlanikom Jarroldom o Gotovini,
kojeg je Haški sud (ICTY) optužio za zločine protiv čovječnosti
počinjene tijekom i nakon operacije Oluja.
DEN HAAG/ZAGREB - Suđenje bivšem predsjedniku Srbije i SRJ
Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) nastavit će se u
utorak, nakon 20-dnevnog prekida zbog bolesti optuženog. Na
suđenju Miloševiću ubuduće će se održavati samo tri sjednice tjedno
- utorkom, srijedom i četvrtkom - kako bi se optuženom osigurala
četiri dana odmora svakoga tjedna, priopćio je ICTY. Raspravno
vijeće pod predsjedanjem suca Richarda Maya tu je odluku donijelo
na preporuku kardiologa koji su utvrdili da Milošević uz visoki
tlak pati i od iscrpljenosti te da mu prijeti srčani udar.
RIM - Predsjedništvo EU-a idući će tjedan, na zahtjev nekih
zemalja, otvoriti raspravu koja se odonosi na spominjanje
kršćanskih vrijednosti u ustavu proširene Europe, izjavio je u
ponedjeljak šef talijanske diplomacije Franco Frattini. "O tom će
se pitanju razgovarati idući tjedan i nema sumnje da će to biti
otvaranje Pandorine kutije", kazao je Frattini. Papa Ivan Pavao II
izrazio je želju da se u uvodnom dijelu budućeg europskog ustava
spomene kršćanstvo. "Najmanje jedanaest država slaže se s
prijedlogom o izmjeni teksta, na način koji je predložio Papa",
rekao je glasnogovornik Vatikana, Joaquin Navarro-Valls.
BRUXELLES - Europska unija u ponedjeljak je pozvala sve
bliskoistočne vlade da pokažu veliku suzdržanost nakon što su
izraelski zrakoplovi napali navodni palestinski logor za obuku
kraj Damaska. "Borba protiv terorizma, za koju se Europska unija
svesrdno zalaže, mora se provoditi u skladu s međunarodnim
zakonima", rekao je Javier Solana, visoki predstavnik EU-a za
vanjsku politiku i sigurnost. "U kriznome području poput Bliskoga
istoka osobito je važno da svi postupci vode stišavanju, a ne
povećavanju napetosti", rekao je Solana.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush izjavio je u
ponedjeljak, komentirajući izraelski zračni udar na bazu Islamskog
džihada unutar sirijskog teritorija, da Izrael "ima pravo na
obranu", ali i upozorio da treba izbjeći jačanje napetosti u
regiji. Bush je osudio ubojstvo 19 ljudi u samoubilačkom napadu
palestinskog Islamskog džihada u subotu u Haifi nakon koje je
Izrael odgovorio zračnim udarom na bazu te militantne skupine u
Siriji. Bush je dodao da Palestinske vlasti moraju učiniti više u
borbi protiv terorizma.
DŽEDA - Organizacija islamske konferencije u ponedjeljak je
osudila "neprihvatljiv napad" izraelskih zrakoplova na Siriju,
jednu od 57 članica te organizacije. "Taj napad predstavlja tešku
provokaciju i kršenje suverenosti Sirije, čija bi posljedica mogla
biti daljnje otežavanje situacije na Bliskom istoku i ugrožavanje
napora uloženih u uspostavljanje mira i sigurnosti" u regiji, kazao
je glavni tajnik Organizacije Abdel Aziz Belkaziz.
KFAR SHOUBA/JERUZALEM - Izraelski pogranični vojnici otvorili su u
ponedjeljak topničku vatru na rubne dijelove grada Kfar Shouba na
jugu Libanona, a zapucali su i na jednu cestu u tom području, kazali
su sigurnosni izvori i očevici. Izraelske granate pale su na
sjeverne rubove pograničnog grada Kfar Shoube, kazali su svjedoci.
Još nema podataka o žrtvama ni šteti. Libanonski sigurnosni izvori
kazali su također da su izraelski vojnici zapucali preko granice i
na cestu između sela Kfar Kile i Adayseha. Libanonski izvor
opovrgnuo je da su izraelski vojnici prethodno bili napadnuti, a
razlog za pucnjavu nije poznat.
JERIHON - Izvanredna palestinska vlada na čelu s premijerom Ahmadom
Koreijem sastat će se prvi put u utorak u Ramallahu, izjavio je u
ponedjeljak palestinski ministar bez portfelja Saeb Erekat. "Na
sastanku ćemo vidjeti što možemo učiniti u aktualnoj situaciji na
Zapadnoj obali i u pojasu Gaze", rekao je. Osnivanje vlade najavio
je u nedjelju navečer predsjednik Palestinske samouprave Jaser
Arafat koji je ujedno proglasio izvanredno stanje na palestinskim
teritorijima.
NEW YORK - Sjedinjene Države mogle bi biti suočene s dugotrajnim i
uzaludnim ratom u Iraku kao što se dogodilo bivšem Sovjetskom
Savezu u Afganistanu '80-ih godina, izjavio je ruski predsjednik
Vladimir Putin u intervjuu objavljenom u New York Timesu od
ponedjeljka. Putin je nazvao američku odluku da izvrši invaziju na
Irak "greškom". Ruski je čelnik također rekao novinarima da će
njegova zemlja razmotriti djelomično ublažavanje duga od 8
milijardi dolara koliko je posudila Iraku ako drugi veliki
zajmodavci u Pariškom klubu učine isto. Međutim, zasad je isključio
mogućnost slanja vojnika u Irak.
MOSKVA - Francuski premijer Jean-Pierre Raffarin u ponedjeljak je u
Moskvi izrazio zadovoljstvo zbog "političke težine osovine Moskva-
Berlin-Pariz" na međunarodnoj sceni te se, poput ruskog
predsjednika Vladimira Putina, zauzeo za jačanje francusko-ruske
gospodarske razmjene. Raffarin je izrazio želju za otvaranjem što
većeg broja francuskih tvrtki u Rusiji, a ruski je predsjednik
ocijenio kako razina ekonomskih odnosa i komercijalnih
bilateralnih odnosa nije zadovoljavajuća. No, dodao je kako
postoji određeni napredak te da je u posljednjih šest mjeseci
razmjena porasla za 33 posto.
ISLAMABAD - Pet je muškaraca, među kojima jedan sunitski član
pakistanskog parlamenta, ubijeno u ponedjeljak u Islamabadu,
izvijestila je pakistanska policija. Poginuli muškarci, među
kojima i mula Azam Tariq, bivši čelnik zabranjene sunitske
organizacije Sipah-e-Sahaba, ubijeni su na jugozapadnom ulasku u
glavni pakistanski grad, dok su automobilom prolazili pokraj
naplatnih kućica. Pojedinosti još nisu poznate.
SPIN BOLDAK - Bliski suradnik talibanskog vrhovnog vođe Mullaha
Omara ubijen je u sukobu u južnom Afganistanu, izjavio je u
ponedjeljak jedan afganistanski dužnosnik. Vijest o smrti Mullaha
Abdula Razzaqa Nafeesa, pripadnika 10-očlanog talibanskog vijeća
uspostavljenog u lipnju s ciljem jačanja svetog rata, došla je samo
nekoliko dana nakon što su talibani potvrdili da je ubijen njihov
najviši vojni zapovjednik u južnom Afganistanu Mullah Abdur
Rahim.
ZAGREB/STOCKHOLM - Nobelovu nagradu za medicinu za 2003. godinu
dobili su Amerikanac Paul Lauterbur i Britanac Peter Mansfield za
otkrića na području primjene magnetske rezonancije u medicini.
"Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu ostvarili su velik uspjeh u
istraživanju mogućnosti korištenja magnetske rezonancije za
prikazivanje različitih struktura što omogućuje bolju sliku
čovjekovih unutarnjih organa", ističe se u objašnjenju instituta
Karolinska koji dodjeljuje nagradu.
(Hina) dj dj