DNEVNI PREGLED, PETAK, 03. 10. 2003.

ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Hrvatska ======== RFE/Prag - U Londonu ipak postignut napredak na putu u EU Razgovori hrvatskog premijera Ivice Račana s britanskim kolegom Tonyjem Blairom dali su "pozitivnih rezultata, ne možda onako velikih kako bi Zagreb želio, ali ipak značajnih", procjenjuje Julie Smith iz londonskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u razgovoru za Radio Slobodnu Europu (RFE). Postaja prenosi da Julie Smith godinama proučava EU i probleme širenja te je u nedavno objavljenoj knjizi pisala upravo o mogućim posljedicama prvog kruga proširenja u proljeće 2004. godine, a u istoj je knjizi posvetila poglavlje upravo europskim izgledima Hrvatske. Iako još uvijek postoji znatna doza zabrinutosti britanskih dužnosnika, u ovotjednim razgovorima Račana i Blaira došlo je do nekog sporazuma ili pomaka prema njemu, međutim "ako Gotovina nije u Hrvatskoj i ako vlada ne zna gdje je ne može ga uhititi, mora se vidjeti da Hrvatska nešto poduzima", ocjenjuje Smith. Izvješće glavne haaške tužiteljice ona smatra "izuzetno važnim, ali nije riječ o crno-bijeloj situaciji jer neće se sve temeljiti samo na njenom izvješću i njezinom posjetu Hrvatskoj idućeg ponedjeljka", "ali u najbližoj budućnosti njeno izvješće će biti odlučujuće za donošenje britanske inicijalne odluke", prenosi postaja. Osim slučaja Gotovine službeni London smatra da je proces pripreme Hrvatske za prijam u EU prošao vrlo dobro, "u gospodarskim reformama Hrvatska vrlo dobro napreduje, progres je ostvaren i u demokratskom razvoju", prenosi RFE riječi Julie Smith. Smith "europske izglede" Hrvatske ocjenjuje "dobrim" ali upozorava i na utjecaj sadašnjeg proširenja EU-a. "Sada se još ne zna kakav će utjecaj imati prvi krug proširenja Unije i primanje deset zemalja iduće godine. Pretpostavlja se da će situacija biti teška i zbog toga će biti usporeno daljnje proširenje. Zato će Hrvatska možda čekati nekoliko godina, nakon što bude prihvaćena za punopravnog kandidata, ali to ne znači da će njezin ulazak biti usporen u odnosu na Rumunjsku i Bugarsku", primjećuje ona. Hrvatska bi možda već 2007. mogla zajedno s Rumunjskom i Bugarskom biti primljena, ali vjerojatnije će to biti 2009., a "što kasnije budu primljene ove dvije zemlje to će lakše biti primljena i Hrvatsku u tom trenutku", zaključuje Smith. Dnevnik/Ljubljana - Predizborna kampanja i mišljenje EU-a o gospodarskom pojasu Ljubljanski Dnevnik od četvrtka piše o aktualnim političkim događanjima u Hrvatskoj, a najviše prostora posvećuje slovensko- hrvatskom sporu oko proglašenja gospodarskog pojasa na Jadranu. Nakon što je Europska komisija, "koja je gotovo u cijelosti dala za pravo Sloveniji", savjetovala Hrvatskoj da u vezi s proglašenjem gospodarskog pojasa razgovara sa svim zainteresiranim stranama, "hrvatski su mediji taj 'savjet' opravdano shvatili kao vanjskopolitičku pljusku domaćoj politici, čiji (uvijek pomalo natprosječan) diletantizam s približavanjem izbora postaje upravo nesnosan", piše list. "Unatoč tomu ne treba previše ozbiljno shvaćati mogućnost da bi Hrvatska iz unutarnjopolitičkih razloga izgovorila kakav povijesni 'ne' Bruxellesu i još prije izbora proglasila isključivi gospodarski pojas. Stoga je realnije očekivati proglašenje ili čak samo najavu proglašenja ribarske zone", ocjenjuje list. "Bi li to značilo pobjedu 'slovenske reprezentacije'? Ne veselite se prerano! Bitna je razlika između ribarskog i gospodarskog pojasa u tomu da prvi znači suvereno pravo vlasnika na iskorištavanje samo živog morskog bogatstva u pojasu, a potonji zahvaća i sve neživo morsko bogatstvo. I vidi vraga, Hrvatska po međunarodnom pravu ima i isključivo pravo iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, koji ni ne mora posebno proglašavati, a on je bio podijeljen s Italijom još u jugoslavensko doba. Budući da iskorištavanje epikontinentalnog pojasa znači izrabljivanje 'neživog bogatstva' (nafte i plina), zajedno s ribarskim pojasom dobivamo otprilike ono što nudi isključiv gospodarski pojas. 'Vani' ostaju samo neka ekonomska manje značajna prava i ekološka zaštita", pojašnjava Dnevnik. Budući da je Bruxelles savjetovao "dijalog i koordinaciju", Slovenija će zahtijevati izlaz na otvoreno more i pravo na besplatan ribolov u novom pojasu i to najmanje u jednakom opsegu kao do sada, a slično će vjerojatno tražiti i Italija, nastavlja list. "To bi tada bio nekakav zajednički ribolovni pojas od kojega Hrvatska ne bi imala nikakve materijalne koristi. I tako se može dogoditi da nam to vruće pitanje ostane u sjećanju ponajprije kao divovski predizborni balon", zaključuje list. Politika/Beograd - Hrvati i Srbi "braća po Nijemcima" Beogradska Politika u petak objavljuje reportažu svog novinara iz Zagreba koji je u Hrvatskoj boravio u sklopu posjeta izaslanstva sindikata djelatnika tog lista a na poziv Sindikata novinara Hrvatske. Politika prenosi dojmove novinara o političkom i gospodarskom trenutku Hrvatske, kao i susrete s njihovim sugrađanima po Zagrebu, između ostalih i s Draganom Sakanom, "beogradskim marketinškim guruom" koji je, kako stoji u članku, došao u Zagreb na poziv predsjednika Mesića. Na pitanje "kakvu marketinšku kampanju provodi Mesić pod stručnim nadzorom beogradskog stručnjaka" Sakan se samo "nasmijao i otišao", piše list. Irak bi, uz nogomet i možebitne transfere o kojima se spekulira, mogao postati nova "kopča povezivanja" Hrvatske i Srbije, primjećuje novinar lista, jer i hrvatski tisak, kao i srpski, piše o mogućem slanju postrojba u tu zemlju. "I tamošnji tisak bruji o pripremama osamdeset pripadnika Bojne za specijalne namjene koja se priprema u Delnicama i čeka uzbunu. Očekuje se da odluka o davanju uzbune hrvatskom kontingentu bude, naravno, političke naravi i vezana uz izborni 'timing'. Tako će se, sasvim je moguće, srpske i hrvatske postrojbe u pustinji Iraka boriti u istim dresovima protiv Sadamovih gerilaca. Možda se sretnemo u Afganistanu, gradeći temelje novog suživota jureći za talibanima?", stoji u članku. Autor reportaže, između ostaloga, piše kako Zagrebom "neprestano prolaze novi automobili" te primjećuje da "Hrvati masovno obolijevaju od potrošačke groznice što im omogućavaju strane banke nudeći im povoljne kredite za kola i stanove". "Hrvati su se zadužili pet milijarda eura kod stranih banaka. Što ako ostanu bez posla? Banka nastupa surovo, oduzima kola i stanove, a nesretnici se bude iz tranzicijske bajke. No ti slučajevi nisu masovni kako bi htjeli neki odavde to prikazati. Zagreb je daleko odmakao od nas. Novinari 'Jutarnjeg lista', recimo, žive u stanovima kupljenim na kredit, voze nove automobile, idu u shopping u Austriju. I još im zli bankari nisu zakucali na vrata. S obzirom na to da je njemački izdavački koncern WAZ vlasnik 50 posto 'Jutarnjeg lista' i 'Politike' otišli smo ispitati uzroke takvog blagostanja. Usput smo konstatirali još jednu zajedničku srpsko-hrvatsku točku. Postali smo braća po Nijemcima", završava članak. Politika/Bograd - Konavle i Herceg Novi rješavaju pitanje opskrbe vodom Odnosi između Herceg-Novog i općine Konavle počeli su "zatopljavati", kad je riječ o vodoopskrbi s Plata kod Dubrovnika, prenosi beogradska Politika ocjenu Zorana Šabanovića, direktora hercegnovskog vodovoda i potpredsjednika SO Herceg Novi. Cjevovod od Plata do Herceg-Novog dijelom, izgrađen 1981., dijelom prelazi preko teritorija Hrvatske, te je sklopljen ugovor o isporuci vode i s Konavlima, kaže Šabanović. "Čelnici lokalne samouprave u Konavlima govore da treba plaćati prolaz vode preko njihovog teritorija, što mi ne sporimo i prihvaćamo da razgovaramo o ugovoru za devastaciju zemljišta analogno međunarodnoj praksi", ističe Šabanović. Nevladine organizacije iz Podgorice angažirale su švicarskog stručnjaka Wernera Hirschbruenera koji je izradio tehnički izvještaj, kojeg su prihvatile sve tri strane, općine Trebinje, Konavla i Herceg-Novi, nastavlja Politika. "Suština izvještaja je, da pored toga što je Herceg Novi uplatio općini Konavle više od 6 milijuna eura za prolaz vode, Konavle nisu ništa uradile na održavanju cjevovoda. On je dosta propao, pa ako se nešto uskoro ne učini nećemo imati o čemu razgovarati, jer taj cjevovod Konavljani su izbušili na više od tri stotine mjesta da bi navodnjavali svoja zemljišta", kaže Šabanović i dodaje: "Dogovorili smo se s Konavljanima da mi preuzmemo tehničko održavanje cjevovoda. Kad se to dogodi onda će Herceg-Novi imati stabilnu vodoopskrbu". Regija/Europa ============= LAT/Los Angeles - Američke pouke iz Bosne Pouke iz Bosne trebaju Amerikance pripremiti da će u Iraku još godinama držati svoje snage, pa čak i ako druge države promijene stav i pošalju veći broj vojnika, piše Los Angeles Times od petka. Bosna je sporazumima stavljena pod međunarodni nadzor te još i sada strani dužnosnici nameću nove zakone i smjenjuju bosanske dužnosnike, znakovi napretka su malobrojni, stranih vojnika je u Bosni 12.000, uključujući i Amerikance, i premda Bosnom sad vlada mir, Hrvati, Srbi i muslimani žive razdvojeni, navodi list u uvodniku. Strana pomoć je prešla brojku od pet milijarda dolara, no nezaposlenost u Bosni je u nekim područjima oko 50 posto i ovisnost od strane pomoći se ne smanjuje, piše list i napominje da bi Paddy Ashdown, visoki predstavnik međunarodne zajednice, trebao upozoriti Bosance da će međunarodna pomoć jednog dana prestati dolaziti te da će morati imati tvornice koje će proizvoditi za njihove potrebe. "Dragan Čović, sadašnji predsjednik BiH, nedavno je posjetio Sjedinjene Države tražeći strana ulaganja, što nije laka zadaća za čovjeka koji se kod kuće suočava s optužbama za nezakonita poslovanja", nastavlja list. "Amerikanci u Tuzli pomažu održavanju mira a zemlje NATO-a dale su većinu vojnika i veliki dio strane pomoći. To je dobar primjer međunarodne suradnje. Čvrsti i skori rok povlačenja postrojba i smanjenja pomoći sada ne bi koristio zemlji. No Bosanci moraju napraviti vlastiti vremenski raspored, a kraj bi trebao biti vidljiv - bolje prije nego kasnije", zaključuje se u uvodniku lista. Nezavisne novine/Banja Luka - Promjena statuta Mostara promjena je i daytonskog sporazuma Do 15. prosinca Povjerenstvo za izradu statuta Mostara treba izići pred visokoga predstavnika s novim rješenjem teritorijalno- administrativnoga ustroja Mostara što "na političkoj razini predstavlja duboko zadiranje u samu osnovu Daytona", jer je njegov statut izravno određen u mirovnom sporazumu te svaka promjena predstavlja i promjenu daytonskog sporazuma, pišu banjalučke Nezavisne novine. "Rješavanje mostarskog pitanja vrlo je važno za Bosnu i Hercegovinu. Tome svjedoči i ozbiljnost s kojom je međunarodna zajednica pristupila tome problemu. Angažiranje višeg zamjenika visokog predstavnika u BiH Warnera Wnendta, te imenovanje Norberta Wintersteina na čelo novoga Povjerenstva za izradu statuta Mostara, u punom svjetlu pokazuje svu odlučnost međunarodne zajednice da konačno riješi to pitanje", piše list, međutim "iz dosadašnjih službenih istupa predstavnika međunarodne zajednice, prvenstveno Wnendta, ne može se jasno procijeniti zašto je OHR-u i ostalim stranim činiteljima u našoj državi toliko stalo do preustroja Mostara". Prema nekim spekulacijama Mostar je svojevrsni eksperiment međunarodne zajednice za BiH: teško je za povjerovati da bi međunarodna zajednica potrošila toliku energiju za postizanje rješenja kojim bi, po drugi put, Mostar bio izdvojeni otok, izvan svih pravnih okvira po kojima djeluju ostali gradovi u državi, nastavlja list. "Sve to upućuje na zaključak da je međunarodnoj zajednici iznimno stalo da poluči uspjeh u Mostaru, kako bi slično rješenje primijenila i u ostatku države. To bi bila najizravnija promjena daytonskog okvira, što, samo po sebi, ne bi bilo loše pod uvjetom da se taj recept pokaže uspješnim u Mostaru", zaključuju Nezavisne novine. Interesi građana Mostara nisu primarni motiv zašto su se i u HDZ-u BiH odlučili žestoko podržati ideju jedinstvenoga Mostara, nastavlja list. "U toj su stranci uvidjeli da po svim računicama Hrvati predstavljaju većinu u gradu, te da od novoga ustroja ne mogu imati štete. Takvo razmišljanje i djelovanje u politici je dopušteno, ali neiskrenost kojom zrače iz HDZ-a ne može donijeti ničega dobrog građanima Mostara. Istovremeno, aktualni gradonačelnik Hamdija Jahić, te načelnik Općine Stari grad Zijo Hadžiomerović nastoje po svaku cijenu zaustaviti taj pozitivni proces. I jedan i drugi to žele, jer su svjesni da u novom Mostaru za njih jednostavno nema mjesta", pišu Nezavisne novine. Corriere della Sera/Milano - Sporenja oko Talijana ubijenih nakon pada Italije Začuđuje što na talijanskoj ljevici neki još smatraju neprihvatljivim obilježavanje sjećanja na "tisuće Talijana koje su jugoslavenski komunisti barbarski ubili od 1943. do 1945. jer su ih smatrali preprekom za njihovu namjeru aneksije na sjeveroistoku Italije", stoji u komentaru milanskog Corriere della Sera povodom prosvjeda stranaka "Rifondazione comunista" i Zelenih radi imenovanja jednog trga u gradu Margheri po žrtvama "fojbi". Komunistička ljevica u Italiji ustrajno one ubijene u fojbama smatra fašistima i zanemaruje da je među njima bilo antifašista te na taj način zapravo opravdava nasilje koje je zapovjedio Tito, piše list i dodaje da pedeset godina veliki dio talijanskog javnog mišljenja ne pokazuje zanimanje za te događaje jer ih podsjećaju na poraz kojeg zemlja želi zaboraviti, pa se stvorilo i mišljenje da je Italija pobijedila u ratu zahvaljujući prelasku na stranu saveznika i pokretu otpora. "Uz to bi podsjećanje na fojbe neizbježno primoralo i da se govori i o ne malom broju epizoda nasilja i odmazda koje su do 1943. počinile talijanske postrojbe, što su epizode koje se odmah htjelo prestati govoriti. Iz tih i drugih razloga, ta nacionalna tragedija izbačena je iz povijesnog pamćenja ili je pak poprimila desno i 'fašističko' obilježje", jer su samo postfašisti na nju podsjećali, stoji u komentaru. Tek kada se prošlost prestane koristiti kao oružje protiv političkih protivnika i kada se prihvati onakva kakva je bila, može ući u kolektivno pamćenje i postati povijest lišena proturječja, zaključuje list. RDW/Koeln - Pet uspješnih godina europske valute U četvrtak je u Lisabonu održan sastanak Vijeća Europske Središnje Banke na kojem "mister Euro", nizozemac Wim Duisenberg po posljednji put dolazi kao predsjednik, a na njegovo mjesto, nakon mnogo natezanja i štoviše, tek nakon oslobađajuće sudske presude, dolazi Francuz Jean-Claude Trichet, prenosi DW. S obzirom da je već mnogima normalno da od Portugala do Finske, od Irske pa do Grčke plaćaju istim novcem, Wim Duisenberg može biti zadovoljan što je postigao od 9. lipnja 1998. kada je prvi puta sjeo u direktorsku fotelju ESB-a, ocjenjuje postaja. "Put je bio dug, postignuto je - realno govoreći - zapravo nevjerojatno mnogo u samo 5 godina iako sumnjičavaca nikad nije nedostajalo. Ali Wim Duisenberg, prvi predsjednik Europske Središnje Banke ostat će u povijesti kao čovjek koji je prvu zajedničku valutu Starog Kontinenta nakon starorimskih kovanica pretvorio iz tek apstraktnog obračunskog indeksa Unije u šuštave novčanice", ističe postaja. Duisenberg je održao zacrtane ciljeve, no još jedna zadaća ostala je "visjeti u zraku" i pitanje je hoće li se i Trichet znati oduprijeti pritiscima iz politike, jer pritisci nacionalnih ministara na politiku Europske banke nisu zamrli, osobito kada su praktično najveće privrede zone eura prekršile propise o njegovoj stabilnosti, nastavlja DW. Wim Duisenberg je i u tome ipak bio i ustrajan i optimističan: "Osam od dvanaest zemalja danas ispunjavaju ciljeve koje su propisane u sporazumu o stabilnosti. Samo Njemačka, Francuska, Italija i Portugal nisu. Ali sada, kada postaje gusto, nema mijenjanja pravila: to se ne radi usred igre". The Guardian/London - EU ne smije slijediti američki primjer u slučaju Irana Europa griješi podupirući aktualnu američku politiku prema Iranu, koja slijedi scenarij poznat iz Iraka, smatra The Guardian. Britanski premijer Tony Blair uvrstio je sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje - po potrebi i preventivnom upotrebom sile - među svoje političke prioritete u 21. stoljeću, istaknuvši da je rat u Iraku bio uspješan utoliko što je potaknuo Iran na suradnju s IAEA-om, ističe list. Iran inače spada među potpisnike Sporazuma o neširenju atomskog oružja ali se Washington prema Teheranu ne odnosi obzirno kao prema zemljama poput Indije, Izraela i Pakistana - koje nisu potpisale spomenuti dokument a imaju atomsko oružje - već mu zbog razmirica iz prošlosti prijeti kaznom i mogućom primjenom sile, podsjeća list. EU je pak do ovog ljeta u odnosu prema Iranu ustrajao na širenju dijaloga i trgovini. No, u ponedjeljak je Bruxelles objavio dosad najtvrđe priopćenje prema Iranu, zrcaleći oštar stav Washingtona, čemu se ovaj put nije usprotivio ni francuski predsjednikJacques Chirac. Ako EU ubrzo ne raskine s Bushom i ne nastavi politiku koja se temeljila na inicijativama a ne na prijetnjama, Iran će biti doveden u poziciju da priželjkuje atomsku bombu umjesto da je odbaci, upozorava londonski list. DPA/Hamburg - Berlusconi ima problema s vlastitim ljudima Uoči povijesne međuvladine konferencije u Rimu talijanski premijer Silvio Berlusconi suočava se s pobunom u vlastitoj stranci, piše DPA. Čak ni promatrači kritički nastrojeni prema talijanskom premijeru ne uspijevaju objasniti zašto su zastupnici vladajuće koalicije uskratili poslušnost svom premijeru čak dva puta u dva dana - i to upravo u pitanju zakona o medijima koji je Berlusconiju i te kako važan, napominje njemačka agencija. "Snajperisti u parlamentu pokazuju da žele naškoditi koaliciji", prenosi DPA mišljenje jednog člana vlade. Točno je da se u četveročlanoj koaliciji javljaju nesuglasice u regionalnim pitanjima - ministar za pitanja autonomije Umberto Bossi predlaže da Milano postane "drugim glavnim gradom" - a među spornim su temama i gospodarska politika i reforma mirovinskog sustava, prenosi DPA. Dosad je Berlusconi odmahivao rukom na takve nesuglasice, proglašavajući ih običnim sitnicama. No, aktualni su ga neuspjesi u parlamentu toliko razljutili da počinje govoriti i o preustroju vlade. Talijanska oporba likuje - iako je upravo njezina slabost najveća prednost aktualnog talijanskog premijera, podsjeća DPA. Tema dana: Uoči konferencije među europskima vlada u Rimu ========================================================= Corriere della Sera/Milano - Schroeder protiv diranja u prijedlog ustava U razgovoru za milanski Corriere della Sera njemački kancelar Gerhard Schroeder upozorava zemlje koje namjerava mijenjati tekst nacrta europskog ustava da bi ustrajanje na izmjenama moglo ugroziti uspjeh konferencije među vladama u Rimu te da oni koji iznose takve promjena preuzimaju i odgovornost za postizanje novog koncenzusa. Schroeder u razgovoru za list rad Konvencije pod predsjedanjem Valery Giscard d'Estainga ocjenjuje "prvorazrednim" i kaže kako će njen nacrt "ako se prihvati, uvjerljivo osnažiti demokraciju, sposobnost funkcioniranja i transparentnost proširene Unije". Rezultat rada Konvencije je "vrlo uravnoteženi kompromis između interesa velikih i malih zemalja", drži Schroeder. "Stoga sam čvrsto uvjeren da ga ne trebamo dirati, inače bi u opasnost došao uspjeh Konferencije među vladama. Tko iznosi prijedlog promjena mora znati da preuzima odgovornost i za nalaženje novog dogovora", kazao je Schroeder milanskom listu. Die Presse/Beč - U Rimu ne treba ustrajati na nacionalnim interesima "Ako će ove subote 25 europskih vlada raspraviti o prihvaćanju zajedničkog ustava, ponovno će u prvi plan izbijati pojedinačni interesi", piše bečki Die Presse od petka. Taj ustav bi trebao zbližiti EU, "definirati zajedničke vrijednosti i ciljeve i zadati put da se oni postignu", piše list ali ocjenjuje da vlade EU-a nisu složne ni po pitanju što očekuju od te tvorevine. "Znaju samo jedno: žele u njoj što je moguće više moći i utjecaja", stoji u članku. "Nije li se ta rasprava trebala voditi obrnuto: što zapravo želimo od te Europe? Želimo li neovisan nadzor nad utakmicom, želimo li biti vrh koplja globaliziranog gospodarstva? Želimo li političku uniju u kojoj više nećemo izgledati stari spram SAD-a? Ako želimo, tada svi moraju ostaviti po strani svoje nacionalne interese. Francuzi sa svojim željama za moći jednako kao i Britanci sa svojim otočkim mentalitetom i Austrijanci sa snovima o vječnoj neutralnosti i o domaćem tržištu koje bi mogli zatvarati po želji", piše bečki dnevnik. Le Temps/Ženeva - Traženje formule za jačanje Europe Na Međuvladinoj konferenciji koja u subotu počinje u Rimu šefovi država i vlada morat će pronaći formulu koja će Europskoj uniji omogućiti da i dalje postoji i da se učvrsti uoči proširenja, piše švicarski "Le Temps". Ujedinjenje kontinenta tjera Europu da ponovno pokrene staru raspru o tome želi li biti politički entitet, više nazočan na međunarodnoj pozornici, ili tek područje slobodne trgovine, podsjeća list. Oni koji žele snažnu Europu neće u prijedlogu ustava naći sve o čemu su sanjali, ali im tekst obećava da će se izgradnja Unije nastaviti, ističe list, dodajući da je velik broj onih koji uporno odbijaju platiti nužnu cijenu za jedinstvenu Europu i odbacuju prijedlog ustava o kojemu ovisi dobar tijek proširenja i razmjeri financijske pomoći koju mogu očekivati iz Bruxellesa. Reuters/London - Poljska prijeti blokadom ustava EU-a Poljska ljevičarska vlada sama je sebe stjerala u kut krutim stavom o budućem ustavu EU-a, konstatira agencija Reuters. Varšava najavljuje beskompromisnu borbu protiv prijedloga koji bi ograničio relativno veliku glasačku moć Poljske u proširenom EU-u, tumači agencija, najavljujući sukob između Poljske s jedne te Francuske i Njemačke s druge strane. Pariz i Berlin ljuti su na Varšavu još zbog njezine potpore SAD-u u pitanju rata u Iraku a aktualna poljska prijetnja vetom mogla bi upropastiti projekt usvajanja ustava EU i donijeti Poljskoj izolaciju i financijsku kaznu u vidu smanjene financijske potpore u proširenoj Uniji, napominje Reuters. Ako pak aktualna poljska vlada popusti zapadnom pritisku i prihvati prijedlog ustava EU-a, suočit će se s optužbama za izdaju u vlastitoj zemlji budući da prozapadni liberali i tvrdi nacionalisti traže od Varšave da od samog početka nastupa odlučno kako ne bi bila tretirana kao siromašni rođak, navodi agencija. Diplomati su već utvrdili mogući izlaz iz te situacije, predlažući odgodu primjene novog sustava glasanja i njegovu reviziju u razdoblju od nekoliko godina odnosno povećanje kvalificirane većine pri glasanju kako bi Poljska zadržala mogućnost da spriječi neželjene odluke, ističe Reuters. Le Monde/Pariz - Bruxelles je za Francusku žrtveni jarac Francuskoj političkoj klasi lakše je načiniti od Europe žrtvenog jarca nego sučeliti se sa svojom nesposobnošću da reformira svoj gospodarski obrazac, analizira "Le Monde". Slušajući pariške "brbljavce" mogli bismo povjerovati da je za stanje u kojem se našao Alstom kriv europski povjerenik za konkurenciju Mario Monti a ne francuski dužnosnicij, ističe list. Postupajući s Povjerenstvom kao s "pisarom" i ne vodeći računa o granici od tri posto BDP-a koja je utvrđena za javni manjak, zaboravljamo jednostavnu činjenicu: francuska država svake godine troši 20 posto više nego što zaradi, podsjeća list i upozorava da bi francusku poltiku, koja nije daleko od Bushove, financijska tržišta kaznila da nije eura. Francuska će uživati ugled u proširenoj Europi samo ako bude "kvasac Europe" i vjerodostojna pokretačka snaga, upozorava list, napominjući da zasad ispod sjajne europske vanjštine skriva svoje provincijske brige, poput premijera Raffarina koji je koncem kolovoza otputovao u Bruxelles samo kako bi spriječio kažnjavanje Francuske zbog nepoštovanja ekoloških zakona u močvarama Poitoua. The Independent/London - Italija kuje planove o europskoj obrambenoj jezgri Italija ulaže napore u formiranje nove europske jezgre koja bi - nakon uspostave euro-zone - trebala biti uspostavljena i u sferi obrane, piše The Independent. Na sastanku u Rimu ministri obrane članica EU-a raspravit će o projektu koji bi trebao premostiti jaz između Francuske i Njemačke s jedne i Britanije s druge strane i osigurati potonjoj zemlji ključnu ulogu u budućoj europskoj obrambenoj "jezgri", tumači londonski list. Novost predstavlja talijanski prijedlog da članice europske obrambene jezgre zajamče izdvajanje određenog postotka iz državnog proračuna za potrebe obrane, napominje list. Rim predlaže kompromisno rješenje i u pitanju središta EU-a za vojno planiranje - umjesto izdvojenog odnosno odjela za planiranje u sklopu NATO-a, Italija predlaže formiranje mobilnog tima planera za vojne operacije EU-a, prenosi The Independent. Britanija je kao najveća vojna sila u EU-u sklona tom prijedlogu i priželjkuje povećana izdvajanja za obranu ali je hladnije dočekala talijanske planove o formiranju europske obrambene jezgre, odbacujući bilo kakvo udvajanje zadaća s NATO-m, dodaje londonski list. La Croix/Pariz - Španjolska ne želi da sustav obrane u EU-u bude zatvoreni klub Španjolska će sudjelovati u pojačanoj suradnji na području obrane koju predlaže budući europski ustav, uz uvjet da posrijedi ne bude zatvoreni klub, rekla je u razgovoru za "La Croix" od četvrtka španjolska ministrica vanjskih poslova Ana Palacio. Ne želimo europsku obranu koja će se temeljiti na protimbi Sjedinjenim Državama. Identitet se ne može graditi na negativnom načelu. NATO je uspješan sustav, SAD je s nama u mnogim pitanjima u izgradnji boljeg svijeta i nećemo uzalud trošiti snagu kako bismo stvorili udvojene ustroje. Europska unija kao takva treba, u suradnji s NATO-om, voditi posebne operacije, kao što je i bio slučaj na početku, kazala je ministrica Palacio. Naša je "stara Europa" s Konventom izumila nešto revolucionarno, što će imati uspjeha u međunarodnom pravu. To je kraj diplomatskog prava iz XIX. stoljeća koje su stvarali povlašteni iza zatvorenih vrata. Način rada Konventa trebao bi se ubuduće primjenjivati u međudržavnim raspravama o važnim pitanjima poput okoliša i gospodarstva, smatra španjolska ministrica vanjskih poslova. Nismo bili skloni tomu da se u svjetovnom ustavu spominje Božje ime, ali smo kazali Konventu da želimo da se priznaju i izrijekom spomenu kršćanski korijeni Europe. Onima koji se čude tom zahtjevu Španjolske koja zagovara ulazak Turske u kulturni identitet Europske unije odgovaram da je kršćanstvo imalo veliku ulogu u europskom kulturnom identitetu. To ipak ne znači da je Europa kršćanski klub i da u nju ne smije ući nijedna muslimanska zemlja, tumači ministrica Palacio u razgovoru za "La Croix". Tema dana: Iračko oružje nastavlja uzrokovati sporove i afere ============================================================= The Daily Telegraph/London - Oružje predstavlja tek jedan aspekt iračkog problema Protivnici iračkog rata sretni su što u Iraku nije pronađeno oružje za masovno uništenje - valja ih upitati je li Sadamu Huseinu trebalo ostaviti odriješene ruke da ga nabavi, piše The Daily Telegraph (po BBC-ju). Po mišljenju onih koji su se protivili slanju vojnika u Irak nepostojanje tog oružja pobija sve razloge koji su navedeni u prilog ratnoj opciji. Sada valja istaknuti da je opravdavanje rata postojanjem oružja za masovno uništavanje zapravo bilo suviše usko i zato opasno, dodaje DT. Da je britanski premijer Tony Blair odabrao širi pristup iračkom problemu u odnosu na okvir koji su postavili Ujedinjeni narodi, sada bi vjerojatno imao manje političkih problema, smatra The Daily Telegraph. The Independent/London - Rat u Iraku bio je povijesna pogreška SAD- a i Britanije Činjenica da u Iraku nije pronađeno oružje za masovno uništenje dokaz je da su Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija napravile povijesnu pogrešku, konstatira The Independent (po BBC- ju). List primjećuje da je već neko vrijeme jasno da u Iraku nema takvog oružja. No, tek nakon što su se odbori američkog Kongresa, zaduženi za rad obavještajnih službi, upoznali s izvješćem koje je plod šestomjesečnog rada čak 1200 inspektora, postalo je jasno "da su Velika Britanija i Amerika krenule u rat kako bi preduhitrile prijetnju za koju se kasnije utvrdilo da nije ni postojala", zaključuje londonski list. CSM/Boston - "Leakgate" - osveta obavještajaca Bijeloj kući? Nevolje u Iraku izazvale su napetost u Washingtonu koja je doživjela svoj vrhunac u međusobnim optužbama i svađama na visokoj razini, piše "Christian Science Monitor" (po VOA-i). Aktualne svađe nisu u cijelosti međustranačke - u Kongresu ključni republikanci zadaju Bijeloj Kući podjednako veliku glavobolju kao i demokrati kada je u pitanju financiranje obnove Iraka i potraga za neuhvatljivim oružjem za masovno uništenje, primjećuje list. Ipak, za Bushovu bi se vladu najzloćudnijom mogla pokazati "osveta obavještajaca" koji su se osjećali zloupotrijebljenima prilikom napuhavanja opasnosti koju je navodno predstavljao režim Sadama Huseina, ističe bostonski list. Pozadinu hajke oko "curenja" imena tajne agentice u javnost čini zapravo spor oko politizacije obavještajnog rada, potkrepljuje CSM svoj stav mišljenjem jednog bivšeg analitičara CIA-e. VOA/Washington - Rasprava o osnivanju unutarnje obavještajne službe u SAD-u Pojačana opasnost od terorističkih napada unutar Sjedinjenih Država potakla je nove rasprave trebaju li Amerikanci novu obavještajnu službu koja bi djelovala unutar zemlje, prenosi VOA. Dopredsjednik neovisnog povjerenstva koje istražuje terorističke napade od 11. rujna i bivši kongresmen Lee Hamilton rekao je da će se u prosincu ispitati kakve su reforme provedene u Saveznom istražnom birou FBI-u i postoji li potreba za novom agencijom koja bi prikupljala podatke unutar Sjedinjenih Država po uzoru na MI-5 u Britaniji. Postaja prenosi da većina zemalja svijeta ima unutarnju obavještajnu agenciju sličnu britanskom MI-5-u, bilo da je nazivaju ministarstvom unutarnjih poslova ili službom sigurnosti, a u SAD-u je glavna odgovornost za unutarnji obavještajni rad povjerena FBI -u, dok je CIA-i je zakonom zabranjeno djelovanje unutar SAD-a. Profesor politologije na bostonskom sveučilištu i bivši dugogodišnji djelatnik CIA-e Arthur Hulnick primjećuje da su "domaće obavještajne službe u većini zemalja odvojene od policije, u posebnoj službi rade obavještajci koji prikupljaju i analiziraju informacije te ukoliko otkriju neke probleme tada služba traži pomoć policije". On primjećuje da je u tijeku preobrazba da se FBI osposobi za borbu protiv terorizma te transformacija iz policijske organizacije u službu koja će prikupljati i analizirati obavještajne podatke, prenosi VOA. Le Figaro/Pariz - Novi američki prijedlog rezolucije o Iraku ne donosi bitni pomak Kada je riječ o jačanju iračkih institucija i uloge UN-a, ili o prijenosu vlasti na same Iračane, nova američka rezolucija ostaje na razini dobrih nakana i umjetničke nejasnoće, piše "Le Figaro". Novi prijedlog ne donosi veći pomak što se tiče nadzora i namjenskog trošenja novca za obnovu i ne poštiva vremenski raspored koji Pariz i Berlin traže za prijenos ovlasti Iračanima, ističe list, napominjući da nije jasno hoće li se taj prijenos dogoditi prije ili poslije izbora. U rezoluciji se također tvrdi da se želi "ojačati ključna uloga" UN- a u Iraku i da ta organizacija treba, među ostalim upravnim i humanitarnim zadaćama, pomoći Upravnom vijeću u pripremi prijedloga ustava i u provedbi izbora, ali koalicija i dalje odlučuje o svemu, ističe list. Rezolucija će sigurno proći, jer će dobiti minimum od devet glasova, a Francuska je već najavila da neće uložiti veto, ali, prema mišljenju francuskog veleposlanika pri UN-u, koje prenosi list, problem nije u glasovanju, već u tomu što treba pripremiti dobru rezoluciju koja će poticati stabilnost u Iraku i politički proces kojim će upravljati Iračani u sigurnim uvjetima. (Hina) akoz