ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Razgovori hrvatskog premijera Ivice Račana s britanskim kolegom Tonyjem Blairom dali su "pozitivnih rezultata, ne možda onako velikih kako bi Zagreb želio, ali ipak značajnih", procjenjuje Julie Smith iz
londonskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u razgovoru za Radio Slobodnu Europu (RFE).
ZAGREB, 3. listopada (Hina) - Razgovori hrvatskog premijera Ivice
Račana s britanskim kolegom Tonyjem Blairom dali su "pozitivnih
rezultata, ne možda onako velikih kako bi Zagreb želio, ali ipak
značajnih", procjenjuje Julie Smith iz londonskog Kraljevskog
instituta za međunarodne odnose u razgovoru za Radio Slobodnu
Europu (RFE).#L#
Postaja prenosi da Julie Smith godinama proučava EU i probleme
širenja te je u nedavno objavljenoj knjizi pisala upravo o mogućim
posljedicama prvog kruga proširenja u proljeće 2004. godine, a u
istoj je knjizi posvetila poglavlje upravo europskim izgledima
Hrvatske.
Iako još uvijek postoji znatna doza zabrinutosti britanskih
dužnosnika, u ovotjednim razgovorima Račana i Blaira došlo je do
nekog sporazuma ili pomaka prema njemu, međutim "ako Gotovina nije
u Hrvatskoj i ako vlada ne zna gdje je ne može ga uhititi, mora se
vidjeti da Hrvatska nešto poduzima", ocjenjuje Smith. Izvješće
glavne haaške tužiteljice ona smatra "izuzetno važnim, ali nije
riječ o crno-bijeloj situaciji jer neće se sve temeljiti samo na
njenom izvješću i njezinom posjetu Hrvatskoj idućeg ponedjeljka",
"ali u najbližoj budućnosti njeno izvješće će biti odlučujuće za
donošenje britanske inicijalne odluke", prenosi postaja.
Osim slučaja Gotovine službeni London smatra da je proces pripreme
Hrvatske za prijam u EU prošao vrlo dobro, "u gospodarskim
reformama Hrvatska vrlo dobro napreduje, progres je ostvaren i u
demokratskom razvoju", prenosi RFE riječi Julie Smith. Smith
"europske izglede" Hrvatske ocjenjuje "dobrim" ali upozorava i na
utjecaj sadašnjeg proširenja EU-a. "Sada se još ne zna kakav će
utjecaj imati prvi krug proširenja Unije i primanje deset zemalja
iduće godine. Pretpostavlja se da će situacija biti teška i zbog
toga će biti usporeno daljnje proširenje. Zato će Hrvatska možda
čekati nekoliko godina, nakon što bude prihvaćena za punopravnog
kandidata, ali to ne znači da će njezin ulazak biti usporen u odnosu
na Rumunjsku i Bugarsku", primjećuje ona. Hrvatska bi možda već
2007. mogla zajedno s Rumunjskom i Bugarskom biti primljena, ali
vjerojatnije će to biti 2009., a "što kasnije budu primljene ove
dvije zemlje to će lakše biti primljena i Hrvatsku u tom trenutku",
zaključuje Smith.
(Hina) mkri akoz