ZAGREB, 2. listopada (Hina)ZAGREB - Hrvatske vlasti ne znaju gdje se nalazi general Ante Gotovina, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. "Odgovorno tvrdim da hrvatske vlasti ne znaju gdje se nalazi general
Gotovina", istaknuo je Mesić, odgovarajući na pitanje na konferenciji za novinare poslije sastanka sa slovačkim predsjednikom Rudolfom Schusterom. Prema onome što se pojavljivalo u javnosti gotovo je sasvim sigurno da se general Gotovina ne nalazi u Hrvatskoj, rekao je Mesić.ZAGREB - Slovačka može pomoći Hrvatskoj u procesu približavanja euroatlantskim integracijama svojim iskustvom, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon sastanka sa svojim slovačkim kolegom Rudolfom Schusterom. "Dobili smo obećanje da će Slovačka, koja je nekoliko koraka ispred nas, podržati hrvatske napore u približavanju EU-u i da će svojim iskustvom pomoći da to prebrodimo", kazao je Mesić. Na pitanje novinara kako Slovačka konkretno može pomoći Hrvatskoj u procesu približavanja euroatlantskim integracijama, Mesić je podsjetio da je ta zemlja bila u zaostatku u odnosu na druge kandidate za ulazak u EU, ali ih je ipak sustigla. On je dodao da, iako je za ulazak u Uniju potrebno riješiti neka suštinska pitanja - sloboda medija, reforma vojske i
ZAGREB, 2. listopada (Hina)
ZAGREB - Hrvatske vlasti ne znaju gdje se nalazi general Ante
Gotovina, rekao je u četvrtak u Zagrebu hrvatski predsjednik
Stjepan Mesić. "Odgovorno tvrdim da hrvatske vlasti ne znaju gdje
se nalazi general Gotovina", istaknuo je Mesić, odgovarajući na
pitanje na konferenciji za novinare poslije sastanka sa slovačkim
predsjednikom Rudolfom Schusterom. Prema onome što se pojavljivalo
u javnosti gotovo je sasvim sigurno da se general Gotovina ne nalazi
u Hrvatskoj, rekao je Mesić.
ZAGREB - Slovačka može pomoći Hrvatskoj u procesu približavanja
euroatlantskim integracijama svojim iskustvom, rekao je u četvrtak
u Zagrebu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon sastanka sa
svojim slovačkim kolegom Rudolfom Schusterom. "Dobili smo obećanje
da će Slovačka, koja je nekoliko koraka ispred nas, podržati
hrvatske napore u približavanju EU-u i da će svojim iskustvom
pomoći da to prebrodimo", kazao je Mesić. Na pitanje novinara kako
Slovačka konkretno može pomoći Hrvatskoj u procesu približavanja
euroatlantskim integracijama, Mesić je podsjetio da je ta zemlja
bila u zaostatku u odnosu na druge kandidate za ulazak u EU, ali ih
je ipak sustigla. On je dodao da, iako je za ulazak u Uniju potrebno
riješiti neka suštinska pitanja - sloboda medija, reforma vojske i
policije, građanska prava, prava čovjeka - pred Hrvatskom postoje i
neki specifični problemi poput suradnje s Haškim sudom, povrata
izbjeglica i povrata imovine. "Mislim da bi Hrvatska mogla
nadoknaditi zaostatke u procesu približavanja EU-u i ući u Uniju
2007. godine kada i Rumunjska i Bugarska", ocijenio je sa svoje
strane slovački predsjednik Schuster.
DEN HAAG/ZAGREB - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju
(ICTY) objavio je u četvrtak da se suđenje generalu Pavlu Strugaru,
glavnooptuženom za napad na Dubrovnik, koje je trebalo početi 9.
listopada, odgađa do daljneg. Predraspravna konferencija zakazana
za 8. listopada i početak suđenja zakazan za 9. listopada odgođeni
su do datuma koji će naknadno odrediti Raspravno vijeće, objavio je
Haški sud. General Strugar (70) bio je zapovjednik Druge operativne
skupine JNA formirane u listopadu 1991. radi napada na Dubrovnik.
Izmijenjena optužnica iz ožujka 2003. tereti ga u 15 točaka za
ubojstva 43 i ranjavanje stotina civila, razaranje kulturno-
povijesnih spomenika i pljačku kao teške povrede Ženevskih
konvencija i kršenje ratnog prava i običaja, počinjene tijekom
napada na Dubrovnik u jesen 1991.
SARAJEVO - Idejni tvorac Daytonskog sporazuma Richard Holbrooke
izjavio je u četvrtak u Sarajevu kako se taj dokument može mijenjati
ukoliko to odluče sami građani BiH. Holbrooke, koji boravi u
privatnom posjetu BiH, izjavio je nakon sastanka s članovima
bosanskohercegovačkog Predsjedništva kako Daytonski sporazum i
dalje smatra "okvirom za mir, prosperitet i nadu" no, ne i
nepromjenjivim dokumentom. "To nije zatvor iz kojega se ne može
izići van", kazao je bivši američki diplomat. Holbrooke je
podsjetio kako je Daytonski sporazum i do sada nadograđivan i
mijenjan i to nekoliko puta. "Ukoliko građani BiH žele dogradnju i
promjenu Daytona to imaju priliku učiniti, ali dogovor moraju
postići sami", rekao je novinarima Holbrooke.
DEN HAAG/ZAGREB - Na haškom suđenju časnicima Vojske Republike
Srpske (VRS) optuženima za genocid u Srebrenici, svjedok optužbe
Dragan Obrenović, koji je i sam priznao krivnju za zločine, u
četvrtak je potvrdio da su tisuće zarobljenih Bošnjaka u srpnju
1995. pobijene po naredbi zapovjednika VRS generala Ratka Mladića.
Svjedok Obrenović, bio je 1995. načelnik stožera Zvorničke brigade
VRS. Na početku iskaza je rekao da ga je 13. srpnja 1995. godine
načelnik sigurnosti Zvorničke brigade Drago Nikolić telefonom
izvijestio da će u Zvornik iz Bratunca biti prebačen "ogroman broj"
bošnjačkih zarobljenika i kako postoji zapovijed da ih se pobije.
"Nikolić mi je odgovorio da je to osobno zapovijedio komandant
glavnog stožera general Ratko Mladić i da to već svi znaju", kazao
je Obrenović.
SARAJEVO - Voditelj bosanskohercegovačkog povjerenstva za granice
Zoran Tegeltija najavio je u četvrtak u Sarajevu kako bi se vrlo
brzo moglo očekivati rješenje za probleme nastale zabranom uvoza
nafte i naftnih derivata iz Hrvatske u BiH preko graničnog
prijelaza Prolog-Crveni grm, kod Ljubuškog. "Očekujem kako će se
rješenje pronaći u narednih dan ili dva temeljem dogovora vlada
dvije zemlje. Čim se one usuglase, mi ćemo tu odluku provesti",
kazao je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon potpisivanja
Protokola o utvrđivanju tromeđnih točaka na granicama između
Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore. Pomoćnica ministra vanjskih
poslova Hrvatske Olga Kresović- Rogulja, koja je potpisala ovaj
Protokol, ocijenila je u Sarajevu kako je mjera zabrane ulaska
cisternama u BiH preko Crvenog grma jednostrana odluka
bosanskohercegovačkih vlasti.
SARAJEVO - Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox izjavio je u
četvrtak u Sarajevu, gdje je doputovao nakon posjeta Albaniji, kako
je Europska unija pripravna primiti u svoje članstvo Bosnu i
Hercegovinu no odluka o tome hoće li se i kada to dogoditi ovisi
isključivo o političarima i građanima te zemlje. On je upozorio
kako se vlasti u BiH u sadašnjem trenutku ne bi smjele opterećivati
rokovima do kojih je moguće ostvariti članstvo u EU nego se trebaju
usmjeriti na provedbu očekivanih reformi. Uhićenje ratnih
zločinaca, istaknuo je Cox, također je jedan od temeljnih
preduvjeta članstva BiH u EU.
TIRANA - Albanija će na putu u europske integracije dobiti podršku
Europskog parlamenta, izjavio je predsjednik Europskoga
parlamenta Pat Cox obraćajući se u četvrtak zastupnicima
albanskoga parlamenta. Cox je kazao da predstojeći općinski izbori
u Albaniji trebaju biti slobodni i pošteni u interesu demokracije i
da će predstavljati test za dalje korake u poboljšanju demokratskih
standarda. Predsjednik Europskog parlamenta završio je prvi posjet
Albaniji i otputovao za BiH gdje će završiti turneju tijekom koje je
prije posjetio Zagreb, Beograd, Prištinu i Tiranu.
RAMALLAH - Palestinski predsjednik Jaser Arafat osudio je u
četvrtak izgradnju izraelske sigurnosne ograde na Zapadnoj obali,
opisavši je kao "ogradu rasizma koja razara mir". Izraelska vlada
odobrila je u srijedu izgradnju središnjeg dijela ograde koji na
nekoliko mjesta zadire u Zapadnu obalu kako bi se uključila
tamošnja židovska naselja. "Ta izraelska odluka produžava tu
ogradu rasizma koji je dosad uzurpirao više od 60 posto naše
zemlje", rekao je Arafat novinarima, upozoravajući da se time
sabotira mirovni proces.
LONDON - Premijer Tony Blair pozvao je u četvrtak Britance da budu
strpljivi glede potrage za zabranjenim oružjem u Iraku, uoči
američkog izvješća za koje se očekuje da će objaviti kako takvo
oružje nije pronađeno. "Mislim da bi trebali pričekati....Tamo su
samo dva mjeseca", izjavio je Blair za televiziju GMTV. Očekuje se
da će dužnosnik CIA-e David Kay izvijestiti Gornji dom i Senat o
potrazi za iračkim oružjem kasnije u četvrtak iza zatvorenih vrata.
Američki dužnosnici dali su naslutiti kako će Kay reći da nisu
pronađeni pouzdani dokazi o tome da je Sadam Husein posjedovao
arsenal oružja za masovno uništenje.
ZAGREB/STOCKHOLM - Južnoafrički pisac John Maxwell (J.M.) Coetzee
dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 2003. godinu za
djelo "koje brojnim iskrivljavanjima misli ukazuje na zbunjujuću
sukrivnju u otuđenju", objavila je u četvrtak Švedska akademija.
Coetzee je bio "vječni favorit" za Nobelovu nagradu za književnost.
Nasljeđuje mađarskog pisca Imrea Kertesza, dobitnika Nobela 2002.
godine. Rođen u Cape Townu 1940. godine, J.M. Coetzee počinje
karijeru romanopisca 1974. godine, a međunarodni ugled stječe
1980. zahvaljujući romanu "Waiting for the Barbarians".
STOCKHOLM - Alternativna Nobelova nagrada za ovu godinu, Right
Livelihood 2003., dodijeljena je u četvrtak dužnosnicima i
organizacijama s Novog Zelanda, Filipina, Južne Koreje i Egipta
koji su se bavili razoružanjem, pravdom, solidarnošću i održivim
razvojem. Počasnu nagradu dobio je bivši novozelandski premijer
David Lange jer je 1984., unatoč snažnom pritisku SAD-a, zabranio
vozila na nuklearni pogon (brodove i zrakoplove) i atomsko oružje
na teritoriju Novog Zelanda. Filipinski aktivisti i sveučilištarci
Walden Bello i Nicanor Perlas nagrađeni su za svoj rad vezan uz
širenje spoznaja o posljedicama gospodarske globalizacije.
Južnokorejska Koalicija građana za gospodarsku pravdu nagradu je
osvojila jer se od 1989. bori za pravedniji gospodarski razvoj
svoje zemlje i zauzima se za ujedinjenje sa Sjevernom Korejom.
Egipćanin Ibrahim Abuleiš, zagovornik ekološke poljoprivrede i
održivog i humanog razvoja, nagradu je dobio za osnivanje SEKEM-a.
TEHERAN - Dužnosnici UN-ove agencije za nuklearni nadzor počeli su
u utorak u Teheranu razgovore o iranskim nuklearnim ambicijama,
zahtijevajući od Irana da se izjasni o svojim planovima do isteka
roka 31. listopada. Međunarodna organizacija za atomsku energiju
(IAEA) upozorila je Iran da bi ga, ako ne otkloni sumnje kako u
tajnosti gradi postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja, mogla
prijaviti Vijeću sigurnosti i zatražiti sankcije. Šef IAEA Mohamed
ElBaradei pozvao je ovoga tjedna Iran na punu suradnju. No, Iran je
najavio da će inspektorima omogućiti samo ograničeni pristup
nuklearnim postrojenjima i da neće prekidati postupak obogaćivanja
urana, što je jedan od ključnih zahtjeva IAEA-e.
ANGOOR ADDA - Najmanje dvanaest osoba za koje se sumnja da su bili
pripadnici Al-Qaide ubijeno je u četvrtak u akciji pakistanskih
vojnih snaga u zapadnom dijelu zemlje, nekoliko stotina metara od
granice s Afganistanom, pokraj sela Angor Adde, izvijestili su
službeni izvori. U istoj je akciji uhićeno deset islamističkih
militanata za koje se također vjeruje da su "članovi Al-Qaide ili
talibani", prenose pakistanski vojni izvori. General bojnik Faisal
Alavi izjavio je kako se borba s gerilcima nastavlja.
FALLUJA, Irak - Najmanje jedna osoba poginula je, a nekoliko je
ozlijeđeno u četvrtak u pucnjavi u iračkom gradu Falluji, središtu
protuameričkog otpora, koja je izbila kada su nepoznati napadači
otvorili vatru na američke vojnike koji su im uzvratili. Iračka
policija objavila je da je u američkoj vatri poginuo jedan
Iračanin, a jedna žena i šestogodišnja djevojčica ozlijeđene su.
Čini se da su se zatekli usred vatre u kojoj su ozlijeđena još
dvojica iračkih policajaca, objavila je policija. Nakon pucnjave
američki su vojnici pretražili zgradu iz koje je na njih otvorena
vatra.
KANDAHAR - Osam afganistanskih vojnika poginulo je u noći s utorka
na srijedu u zasjedi koju su, stotinjak kilometara sjeverno od
Kandahara, postavili vjerojatno talibani, objavila je policija.
Vojni konvoj napadnut je kod sela Dar-i-Nur, u okrugu Nesh, na
krajnjem sjeveru pokrajine Kandahar. Vojnici su odgovorili na
napad i sukob je potrajao nekoliko sati. U zonu sukoba u srijedu je
poslano pojačanje afganistanske vojske u potragu za napadačima,
rekao je glasnogovornik policija.
(Hina) br br