ZAGREB, 1. listopada (Hina) - U organizaciji Zbora novinara sudskih izvjestitelja Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Zagrebačkog velesajma na danas otvorenom međunarodnom sajmu zaštite "INTERPROTEX" postavljen štand posvećen
problematici trgovine ljudima.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - U organizaciji Zbora novinara sudskih
izvjestitelja Hrvatskog novinarskog društva (HND) i Zagrebačkog
velesajma na danas otvorenom međunarodnom sajmu zaštite
"INTERPROTEX" postavljen štand posvećen problematici trgovine
ljudima.#L#
Na štandu oblijepljenom plakatima Vladinog Nacionalnog plana za
suzbijanje trgovine ljudima, te novinskim tekstovima s
ispovijedima djevojaka koje su, javljajući se na oglase za
zapošljavanje u inozemstvu, završile kao robinje, prikazani su i
kratki filmovi Međunarodne organizacije za migracije (MOM) koji
ukazuju na ovaj problem.
Po riječima Lovorke Marinović, predstavnice te organizacije koja u
Hrvatskoj djeluje već 11 godina, niti jedna država na svijetu nije
riješila problem trgovine ljudima, tzv. trafficking.
Iako i u Hrvatskoj ta problematika uzima sve više maha, Hrvatska,
prema podacima MOM-a, nije u skupini "kritičnih zemalja" poput
Moldavije, Rumunjske, Ukrajine i ostalih istočnih zemalja,
uglavnom bivših članica SSSR-a.
No, kod nas je primijećen trend rasta žrtava među populacijom djece
i maloljetnika. Ali unatoč tome Hrvatska, kao i neke ostale
Balkanske zemlje, u rješavanju trgovanja ljudima odmakle su i dalje
od dijela zemalja Europske unije, smatra Martinović.
Točan broj žrtava traffickinga nije moguće utvrditi, no procjene
MOM-a kažu da kroz Europsku uniju godišnje prođe oko 300 tisuća
stranih žrtava tog oblika kriminala. Podatci iz SAD-a kažu da u tu
zemlju godišnje kao žrtve trgovanja uđe oko 50 tisuća ljudi. U MOM-u
upozoravaju da je trafficking moguć i unutar granica neke države.
Tajnica Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovine ljudima i pravna
savjetnica Vladinog ureda za ljudska prava Ivana Werft podsjetila
je na provođenje Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima
prihvaćenog prošle godine.
Kao najvažnije odrednice tog programa, dodala je, prepoznate su
potrebe pomoći i zaštite žrtava, putem osposobljavanja stručnih
timova, otvaranja prihvatnih centara, te pružanja pravne
psihosocijalne i zdravstvene zaštite. Kazala je kako država, osim
oporavka, mora osigurati i reintegraciju žrtvama trgovanja.
No, kako bi se dugoročno smanjio broj žrtava traffickinga
najvažnije je raditi na prevenciji i edukaciji svih dijelova
društva o ovom obliku kriminala, kazala je.
Važni korak prema smanjenju trgovine ljudima učinjen je i izmjenama
zakona, posebno Kaznenog zakona, u čijim je posljednjim izmjenama
trgovina ljudima radi uspostave ropstva opisana kao zasebno
kazneno djelo, za koje je propisana zatvorska kazna do deset
godina.
Sljedeća tri dana na štandu Zbora novinara sudskih izvjestitelja
održat će se skupovi o trgovini djecom, policijskoj i sudskoj
praksi u rješavanju te problematike, te medijskom praćenju
trgovine ljudima.
(Hina) am so