ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Porastom broja ljudi starijih od 65 godina povećava se i prisutnost bolesti vezanih uz tu dob, čime značaj gerontologije postaje sve veći, kazao je danas potpredsjednik Vlade Ante Simonić na gerontološkoj
tribini u povodu Međunarodnog dana starijih osoba.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Porastom broja ljudi starijih od 65
godina povećava se i prisutnost bolesti vezanih uz tu dob, čime
značaj gerontologije postaje sve veći, kazao je danas
potpredsjednik Vlade Ante Simonić na gerontološkoj tribini u
povodu Međunarodnog dana starijih osoba.#L#
U uvodnom izlaganju na temu "Aktivno, zdravo starenje hrvatskog
stanovništva" Simonić je podsjetio da je udio građana starijih od
60 godina u Hrvatskoj 2002. godine bio 21,5 posto, dok će taj udio
2025. porasti na 27,4 posto.
Očekivano trajanje života s obzirom na godinu rođenja također se
mijenja, tako da je za žene rođene između 1950. i 1955. godine
očekivano trajanje života prosječno 63 godine, a za muškarce 59.
Za žene rođene između 1995. i 2000. godine procijenjeni je životni
vijek 76 godina, a za muškarce 68 godina, dok se predviđa da će oni
rođeni između 2045. i 2050. doživjeti čak 82 godine (žene) i 76
godina (muškarci), naveo je Simonić.
Istaknuo je kako se kroz povijest položaj starijih ljudi mijenjao,
da bi danas u razvijenom svijetu za mnoge starija dob postala
aktivna, kreativna i zdrava.
"Starenje hrvatskog pučanstva treba pratiti djelotvornija,
dostupnija i racionalnija zaštita zdravlja starijih ljudi jer sa
sadašnjim stanjem ne možemo biti zadovoljni", zaključio je
Simonić.
Govoreći o ulozi primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za
starije osobe, voditeljica Centra za gerontologiju zagrebačkog
Zavoda za javno zdravstvo Spomenka Tomek-Roksandić kazala je da je
u Europi osnovni pristup starosti gerontološki, a ne
gerijatrijski, odnosno, više je usredotočen na preventivnu
funkciju, a manje na bolesti.
Prevencija je kod starijih nužna ne samo radi sprečavanja prerane
smrti, već i što boljeg očuvanja funkcionalne sposobnosti kako bi
ljudi do duboke starosti bili što manje ovisni o drugima, kazala je
Tomek-Roksandić ističući da u preventivi posebno važnu ulogu ima
primarna medicina koja umjesto dijagnostičko-terapijske mora biti
više odgojno-savjetodavna.
Ocjenjujući da briga o starijim osobama u našem zdravstvenom
sustavu nije zadovoljavajuća, istaknula je da je "zaštita zdravlja
starijih ludi glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti
zdravlja cjelokupnog pučanstva".
Na današnjoj je tribini predstavljena edukativna knjižica "Živjeti
zdravo aktivno starenje" s uputama za očuvanje funkcionalne
sposobnosti u dubokoj starosti, koju su, u izdanju "Plive", uredili
stručnjaci Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo.
(Hina) ntk md