ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Hrvatski sabor jutros je većinom glasova zastupnika donio Zakon o medijima kojemu je cilj osigurati vanjsku i unutarnju neovisnost medija, zaštititi izvor informacija i prava autora te ograničiti
koncentraciju vlasništva na tržištu tiskovina.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Hrvatski sabor jutros je većinom
glasova zastupnika donio Zakon o medijima kojemu je cilj osigurati
vanjsku i unutarnju neovisnost medija, zaštititi izvor informacija
i prava autora te ograničiti koncentraciju vlasništva na tržištu
tiskovina.#L#
Uz vanjsku neovisnost medija, zakon bi trebao osigurati i zaštitu
novinara od interesa unutarmedijskih kuća, što bi se osiguralo kroz
statute na čije bi se donošenje obvezalo sve medije.
Predlaže se i uvođenje obveze javnosti vlasništva, a svi bi se
udjeli u vlasništvu nad medijima morali objaviti s imenom i
prezimenom vlasnika.
Uvelo bi se pravo novinara i urednika da u slučaju promjene
vlasničke strukture, koja bi dovela do značajne promjene uredničke
orijentacije, daju ostavku na uredničko mjesto ili otkaz s
pravičnom naknadom.
Ograničila bi se koncentracija vlasništva na tržištu tiskovina, na
način da bi se jednom nakladniku, čiji općeinformativni dnevnici
ili tjednici čine više od 40 posto ukupno izdanih općeinformativnih
dnevnika ili tjednika u Hrvatskoj, zabranilo stjecanje vlasničkih
udjela u drugim medijima.
Većinom glasova zastupnika prihvaćen je zaključak Odbora za
informiranje kojim se odbija prijedlog zakona o medijima DC-ove
zastupnice Vesne Škare Ožbolt.
Sabor je prihvatio amandman Odbora za informiranje po kojemu oglas,
koji se objavljuje u medijima uz novčanu ili drugu naknadu ili u
svrhu promidžbe, mora biti jasno naznačen i vidljivo odvojen od
drugih programskih sadržaja, a posebno naznačeno mora biti i
besplatno oglašavanje.
Ne dopušta se prikriveno i prijevarno oglašavanje, kao ni
oglašavanje oružja i streljiva, duhana i duhanskih proizvoda,
lijekova i medicinskih postupaka, alkohola i alkoholnih pića.
Prihvaćen je i drugi amandman tog odbora po kojemu su mediji dužni
poštivati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika
kaznenih djela, odnosno bez njihova znanja i pristanka ne smiju
otkriti njihov identitet.
Glavni urednik koji dozvoli objavu podataka koji mogu otkriti
identitet svjedoka ili oštećenika kaznenog djela kaznit će se
novčanom kaznom od 50 tisuća kuna.
Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva
identitet djeteta, ukoliko se time ugrožava njegova dobrobit, a
nakladnik koji takvu informaciju objavi kaznit će se novčanom
kaznom do milijun kuna.
Sabor je prihvatio i amandman Odbora za zakonodavstvo po kojemu se
prvo ročište u sudskim sporovima o objavi ispravka u medijima mora
održati u roku od osam dana od dana zaprimanja tužbe u sudu, a ne,
kako je prvotno predložila Vlada, u roku od pet dana od podnošenja
tužbe sudu.
(Hina) tr/um az