ZAGREB/WASHINGTON, 30. rujna (Hina) - Na Zemlji bi u budućnosti moglo biti manje prašine, što će donijeti neke prednosti, ali i pogoršati problem zagrijavanja planeta, piše časopis Nature.
ZAGREB/WASHINGTON, 30. rujna (Hina) - Na Zemlji bi u budućnosti
moglo biti manje prašine, što će donijeti neke prednosti, ali i
pogoršati problem zagrijavanja planeta, piše časopis Nature. #L#
Natalie Mahowald i Chao Luo iz Nacionalnog centra za istraživanja
atmosfere u Boulderu razvili su model za predviđanje budućih
klimatskih promjena sa šest scenarija, pri čemu su uzimali u obzir
površinu Zemlje pokrivenu pustinjama, vjetrove koji mogu podići
prašinu, kiše, vegetaciju i obrađivanje zemlje.
Prema njihovim procjenama, do 2090. u Zemljinoj će atmosferi biti
60 posto manje prašine nego danas. Najrealističniji scenarij, onaj
koji uzima u obzir mogući porast količine ugljičnog dioksida u
atmosferi i pojačani rast biljaka te, prema tome, i manju površinu
zemlje s koje se može podići prašina, predviđa još manje prašine u
atmosferi. Čak i kad bi se izvori prašine zadržali na sadašnjoj
razni, u budućnosti bi ipak bilo 20 posto prašine manje nego danas,
smatraju Mahowald i Luo.
"Sve što smanjuje količinu prašine u zraku vjerojatno će utjecati i
na globalno zagrijavanje", smatra klimatolog Ron Miller iz
Instituta za istraživanje svemira Goddard američke svemirske
agencije NASA. Prašina reflektira dio energije natrag u svemir, a
dio nje upija zadržavajući je na površini atmosfere, zbog čega se
smanjuje temperatura na površini Zemlje.
Manje prašine u zraku utječe i na oceane, jer planktoni željezo
dobivaju iz prašine. Što je manje željeza, manje će planktona moći
obaviti fotosintezu, pa se može dogoditi da oceani neće moći
apsorbirati dovoljnu količinu ugljičnog dioksida.
Druge znanstvene ekipe došle su do posve suprotnih zaključaka. Ina
Tegen iz Instituta Max Planck u Jeni misli da se Sahara neće
smanjiti, a Stephanie Woodward iz Centra za proučavanje klime
Hadley u Bracknellu (Engleska) vjeruje da će za stotinu godina biti
tri puta više prašine nego danas, na temelju modela koji uzima u
obzir ciklus ugljika, klimatske promjene i vegetaciju, a u kojemu
većina dodatne prašine dolazi iz područja Amazone.
Iako bi prašina mogla imati velik utjecaj na klimatske promjene u
budućnosti, cijelo je područje i dalje posve neistraženo, a
sadašnji rezultati istraživanja često su nejasni.
(Hina) rug dgk