ZAGREB, 29. rujna (Hina) BRUXELLES - Velika Britanija je u ponedjeljak upozorila Hrvatsku i Srbiju da se ne mogu približiti članstvu u Europskoj uniji ako ne učine sve da se najtraženiji optuženici izruče Haškom sudu. London ističe da
približavanje Hrvatske i Srbije EU ovisi o uhićenjima političkog i ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića te hrvatskog generala Ante Gotovine. "Ti ljudi imaju mrežu podrške i na hrvatskim i srpskim vlastima je da poduzmu energične mjere da ih pronađu i izvrše pritisak na one koji ih štite", rekao je britanski ministar za europske poslove Dennis MacShane u Bruxellesu na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a. ZAGREB - Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox pozvao je u ponedjeljak Hrvatsku da učini sve kako bi uvjerila haašku tužiteljicu Carlu Del Ponte u svoju punu suradnju s Haaškim sudom što je uvjet za dalje približavanje EU. On je to kazao u svome govoru zastupnicima Hrvatskog sabora kojima je pojasnio da će EU posebnu pozornost obratiti na izvješće Carle Del Ponte Vijeću sigurnosti UN-a sredinom listopada o suradnji zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije s Haaškim tribunalom. O proširenju jurisdikcije u Jadranskom moru Cox je rekao da EU ne negira Hrvatskoj to pravo, ali je poziva da u korištenje toga prava ne ide unilateralno nego
ZAGREB, 29. rujna (Hina)
BRUXELLES - Velika Britanija je u ponedjeljak upozorila Hrvatsku i
Srbiju da se ne mogu približiti članstvu u Europskoj uniji ako ne
učine sve da se najtraženiji optuženici izruče Haškom sudu. London
ističe da približavanje Hrvatske i Srbije EU ovisi o uhićenjima
političkog i ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka
Mladića te hrvatskog generala Ante Gotovine. "Ti ljudi imaju mrežu
podrške i na hrvatskim i srpskim vlastima je da poduzmu energične
mjere da ih pronađu i izvrše pritisak na one koji ih štite", rekao je
britanski ministar za europske poslove Dennis MacShane u
Bruxellesu na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.
ZAGREB - Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox pozvao je u
ponedjeljak Hrvatsku da učini sve kako bi uvjerila haašku
tužiteljicu Carlu Del Ponte u svoju punu suradnju s Haaškim sudom
što je uvjet za dalje približavanje EU. On je to kazao u svome govoru
zastupnicima Hrvatskog sabora kojima je pojasnio da će EU posebnu
pozornost obratiti na izvješće Carle Del Ponte Vijeću sigurnosti
UN-a sredinom listopada o suradnji zemalja nastalih raspadom bivše
Jugoslavije s Haaškim tribunalom. O proširenju jurisdikcije u
Jadranskom moru Cox je rekao da EU ne negira Hrvatskoj to pravo, ali
je poziva da u korištenje toga prava ne ide unilateralno nego
dogovorno sa svim zainteresiranim stranama.
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić upoznao je u
ponedjeljak u Zagrebu predsjednika Europskog parlamenta Pata Coxa
o svim koracima koje je hrvatska Vlada poduzela na približavanju
Europskoj uniji. "Ukratko smo analizirali sve što je Vlada poduzela
od 3. siječnja 2000. godine na približavanju EU i izrazili našu
uvjerenost da ćemo ostvariti sve ciljeve u rokovima koje smo sami
postavili", rekao je Granić nakon razgovora s Coxom. Predsjednik
Europskog parlamenta je rekao da je sa svojim sugovornikom dugo
razgovorao o slučaju generala Ante Gotovine u svjetlu predstojećeg
posjeta haške tužiteljice Carle del Ponte Zagrebu i njezina
izviješća Vijeću sigurnosti sredinom listopada.
BUDIMPEŠTA - Hrvatska i Mađarska nemaju nijedno otvoreno pitanje,
rekao je u ponedjeljak predsjednik Republike Stipe Mesić prvog dana
posjeta Mađarskoj gdje je razgovarao sa svojim kolegom Ferencom
Madlom i posjetio sjedište Dunavske komisije. "Danas smo
razgovarali i o prometnoj povezanosti. Hrvatska gradi prometnice
koje povezuju našu granicu s Jadranskim morem, a Mađarska ima
ambicije dovršiti autoput prema hrvatskoj granici", rekao je Mesić
koji je posjetio i sjedište Dunavske komisije, jedne od najstarijih
europskih multilateralnih organizacija kojom Hrvatksa trenutačno
predsjeda. RH i Mađarska su ranije u ponedjeljak potpisale
bilateralni Sporazum o kontroli graničnog prometa koji će, kako je
rekao Madl, omogućiti da granice dviju zemalja budu potpuno
otvorene i nakon što Mađarska u svibnju 2004. pristupi EU i
Schengenskom sporazumu. Drugog dana posjeta Mesić će se sastati s
premijerom Peterom Medgeyessyjem i s predsjednicom parlamenta
Katalin Szili.
ZAGREB - Talijanski ministar za europske poslove Rocco Buttiglione
doputovat će u utorak u službeni posjet Hrvatskoj na poziv ministra
za europske integracije Nevena Mimice, priopćilo je u ponedjeljak
Ministarstvo za europske integracije. Ministar Neven Mimica
upoznat će svog talijanskog kolegu s dosadašnjim postignućima
Republike Hrvatske u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja,
kaže se u priopćenju.
MOSTAR - Predsjedajuća odbora Europskog parlamenta za odnose sa
zemljama jugoistočne Europe Doris Pack optužila je u ponedjeljak, u
razgovoru za sarajevsko Oslobođenje, međunarodnu administraciju u
BiH da ne dopušta izabranim dužnosnicima preuzeti vlast te da
nametanjem obrazovne reforme nastoji asmilirati Hrvate u BiH.
"Jednom narodu ne dopušta se nastava na materinskom jeziku i to je
asimilacija", rekla je Pack. Istaknula je da će se Hrvati iseliti
ako im se ne omogući učenje iz njihovih udžbenika i nastava na
materinskom jeziku.
BEOGRAD - Potpukovnik Vojske Srbije i Crne Gore Mile Novaković,
koji je u četvrtak bio uhićen na makedonskoj granici, pušten je u
ponedjeljak iz pritvora u Skoplju jer je Hrvatska povukla tjeralicu
za njim kad se otkrilo da je prigodom suđenja u Šibeniku (gdje mu je
dosuđeno 20 godina zatvora) došlo do zamjene identiteta, javila je
beogradska agencija Beta. Ispostavilo se da postoje dvije osobe
istoga imena i prezimena, Mile Novaković, obje rođene iste godine,
obojica bivši oficiri vojske tzv. republike srpske krajine koji su
sudjelovali u agresiji na Hrvatsku tijekom Domovinskoga rata.
Razlikuju se, međutim, u činovima - jedan je general, a drugi
potpukovnik. Očekuje se da će Županijski sud u Šibeniku obnoviti
cijeli postupak u "slučaju Novaković".
SARAJEVO - Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Nikolić izjavio
je u ponedjeljak da su neprihvatljivi pokušaji da se u BiH ustroji
jedinstvena vojska po uzoru na nekadašnju JNA. Na konferenciji za
novinstvo u Sarajevu Nikolić je kazao kako bi potpuno integriranje
vojnih postrojbi u BiH sličilo upravo na takav koncept kojega je
opisao apsolutno neprihvatljivim. "Takva se vojska na kraju uvijek
pretvori u vojsku većinskog naroda", kazao je Nikolić. Federalni
ministar obrane izjavio je kako je nužno očuvati nacionalne
sastavnice unutar budućih oružanih snaga BiH te da ta zemlja treba
imati vojsku ustrojenu poput one u višenacionalnim državama kakve
su Belgija, Švicarska ili Velika Britanija. Takav model
podrazumijeva i očuvanje hrvatske sastavnice unutar Vojske
Federacije BiH proistekle iz Hrvatskog vijeća obrane (HVO),
pojasnio je Nikolić.
NOVI SAD - Predsjednik vojvođanskog parlamenta Nenad Čanak
ocijenio je u ponedjeljak kako je rušenje nadgrobnih spomenika na
katoličkom groblju u Novom Sadu djelo ekstremnog nacionalizma.
Oskvrnuće je osudila i Srpska pravoslavna crkva koja je
"sestrinskoj Rimokatoličkoj crkvi" uputila riječi utjehe i
potpore. U noći između subote i nedjelje na katoličkom groblju u
Novom Sadu srušeno je ili oštećeno oko osamdeset nadgrobnih
spomenika.
BANJA LUKA - Od oko 70.000 Hrvata koji su napustili banjolučku
regiju tijekom rata, na područja zapadno od Dervente, dakle u
Prijedor, Mrkonjić Grad, Kotor Varoš, Prnjavor, Bosansku Gradišku,
Bosanski Novi i Banju Luku vratilo se tek oko 2.000 izbjeglih i
raseljenih, izjavio je direktor Caritasa banjolučke Biskupije
msgr. Mile Aničić za Nezavisne novine od ponedjeljka. Do 2002.,
vlada Republike Srpske pomogla je obnovu samo šest hrvatskih
domova, a ove godine planira se obnoviti nekoliko desetina.
Istodobno Vlada RH (posredstvom Generalnog konzulata u Banjoj
Luci) trenutačno obnavlja devet hrvatskih domova u okolici Banje
Luke, rekao je Aničić. On je istkanuo da u banjolučkoj regiji u
srpskom entitetu nema stvarnog zdravstvenog osiguranja i
mogućnosti za zapošljavanje i upravo to ograničava povratak u kojem
prednjače - umirovljenici.
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova EU okupljeni u Bruxellesu
pozvali su u ponedjeljak na obnovu suverenosti Iraka. S izuzetkom
Francu.ske i Njemačke, koje su zatražile povrat suverenosti u roku
od nekoliko mjeseci, ostale se zemlje nisu izjasnile o vremenskom
okviru. "EU ističe važnost obnove iračke suverenosti i uspostave
reprezentativne iračke vlade putem demokratskih izbora", stoji u
zajedničkoj izjavi ministara EU. Činjenicu da nije postavljen
nikakav vremenski okvir mnogi vide kao kompromis između zemalja
poput Njemačke i Francuske i ostalih zemlja, poput Velike Britanje,
koje žele da Irak što duže bude pod nadzorom SAD-a.
LONDON - Britanski premijer Tony Blair suočio se u ponedjeljak s
nezadovoljstvom članova svoje Laburističke stranke, inače
protivnika rata u Iraku, izbjegavši glasanja o tom pitanju, koje bi
moglo pokazati koliko mu je oslabio ugled u vlastitoj stranci.
Bijesni izaslanici na stranačkoj konferenciji laburista tražili su
glasanje o ratu u Iraku, ali je njihov zahtjev odbačen i odlučeno je
da će se glasati o reformama o zdravstvenoj zaštiti i pravima
radnika. Konferencija laburističke stranke održava se u trenutku
kada stranka doživljava najveći pad popularnosti otkako je Blair
postao premijer 1994. godine. Ispitivanje javnog mišljenja
provedeno u nedjelju pokazalo je da čak 41 posto članova
Laburističke stranke želi da Blair odstupi s mjesta premijera.
Ispitivanja pokazuju da i većina Britanaca želi isto.
BRUXELLES - Poljska, kao buduća članica EU, iznijela je u
ponedjeljak niz primjedbi na nacrt europskog ustava, samo nekoliko
dana prije početka pregovora o njegovu usvajanju, a protivljenje
postojećem nacrtu istodobno je izrazio i češki predsjednik Vaclav
Klaus. Poljska posebice zagovara zadržavanje sustava
"ponderiranog glasanja", prema sporazumu iz Nice, što bi Poljskoj i
Španjolskoj, zemljama s po 40 milijuna stanovnika, omogućilo
gotovo ista glasačka prava koja uživaju Njemačka, Francuska,
Velika Britanija i Italija. Češki predsjednik pak smatra da bi
usvajanjem postojećeg nacrta ustava u Europi bila rođena
superdržava u kojoj bi češki državljani imali zanemarivo pravo
odlučivanja.
MOSTAR - Nevladina udruga "Žena BiH" pozvala je u ponedjeljak
bosanskohercegovačke vlasti da posvete pozornost trgovini ljudima
unutar države jednako kao što to, na inzistiranje međunarodne
zajednice, čine s prekograničnom trgovinom. "Trgovina ljudima u
BiH predstavlja veliki problem od završetka rata, a najčešće su
žrtve žene i djevojčice", rekla je direktorica Međunarodne pravne
skupine za ljudska prava BiH Sevima Sali Terzić na okruglome stolu u
Mostaru na temu "Trgovina djecom kao specifičan oblik nasilja nad
djecom". Podsjetila je da je BiH još 2000. donijela nacionalni plan
akcije za borbu protiv trgovine ljudima no da taj plan još nije
operacionaliziran.
BEČ - Sedmo zasjedanje ad hoc Odbora za pregovore o Konvenciji UN
protiv korupcije u ponedjeljak je počelo u bečkom sjedištu
Ujedinjenih naroda. U radu tog međunarodnog skupa sudjeluje više od
130 izaslanstava zemalja članica UN među kojima je i hrvatsko
izaslanstvo koje vodi predsjednik Akademije pravnih znanosti
Hrvatske Željko Horvatić. Izaslanstva će u iduća tri dana nastojati
dovršiti tekst Konvencije i proslijediti ga Općoj skupštini UN na
usvajanje. Nakon toga planira se održati Ministarska konferencija
u Meksiku kada bi se počelo s njezinim potpisivanjem.
Zasjedanje Odbora za izradu Konvencije UN protiv korupcije trajat
će do 1. listopada u Beču.
OSLO - Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir izabrao je u
ponedjeljak dobitnika za 2003. godinu čije će ime biti objavljeno
idući tjedan. Ime dobitnika 1,3 milijuna američkih dolara vrijedne
nagrade bit će objavljeno idući petak zajedno s ostalim dobitnicima
ovogodišnjih Nobelovih nagrada. Nobelovu nagradu za mir prošle je
godine dobio bivši američki predsjednik Jimmy Carter, a ove su
godine nominirani bili papa Ivan Pavao II, brazilski predsjednik
Luiz Inacio Lula da Silva, Međunarodna agencija za atomsku energiju
(IAEA) i njezin direktor Mohamed ElBaradei, Europska unija,
iranski disidenti i nekoliko humanitarnih organizacija.
DUBAI - Arapska televizija Al Jazzera objavila je u ponedjeljak
videovrpcu na kojoj talibanski gerilci pozivaju na borbu protiv
afganistanske vlade i osuđuju američku okupaciju Iraka. "Pozivamo
na otpor protiv nevjerničke okupacije Afganistana, Palestine,
Čečenije i Iraka", rekao je mula Hedoyatollah Akhund, koji se
predstavio kao glasnogovornik talibana. Al Jazzera prenosi da je to
prvo javno obraćanje u nekoliko posljednjih mjeseci tog radikalnog
islamističkog pokreta, kojeg su koalicijske snage svrgnule jer je
pružao utočište Osami bin Ladenu i njegovoj terorističkoj mreži al
Qaedi.
PARIZ - Očuvanje neopipljive kulturne baštine, raznolikosti i
višejezičnosti na internetu i genetski podaci o čovjeku bit će među
glavnim temama 32. zasjedanja Opće konferencije UNESCO-a koje je u
ponedjeljak počelo u Parizu i koje će ostati zapamćeno po povratku
SAD u okrilje te organizacije nakon 19 godina izbivanja. Očekuje se
3.000 sudionika na zasjedanju Opće konferencije, upravljačkog
tijela Organizacije UNESCO-a. Među više od 300 ministara bit će i
hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Sjedinjene
Države će se prvi put vratiti nakon 1984. kada se američka vlada na
čelu s predsjednikom Ronaldom Reaganom odlučila povući iz sastava
UNESCO-a, opravdavajući to lošim upravljanjem tom organizacijom i
onim što su Amerikanci smatrali pretjeranim utjecajem SSSR-a i
nesvrstanih zemalja na njegovo djelovanje.
(Hina) rt