ZAGREB, 26. rujna (Hina)ZAGREB - Parlamentarna skupština Vijeća Europe u petak je donijela odluku da se ukida tzv. post-monitoring dijalog s Republikom Hrvatskom, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Ta odluka slijedila je nakon
pozitivnog izvješća i preporuke koje je izradila izvjestiteljica i predsjednica Odbora za monitoring VE Josette Durrieu, a potvrdio Odbor za monitoring na sjednici održanoj u Parizu 10. rujna ove godine, navodi se u priopćenju. Odlukom o ukidanju post-monitoring dijaloga odaje se priznanje RH za napredak ostvaren u ispunjavanju brojnih obveza koje je Hrvatska preuzela primitkom u članstvo VE. Još u rujnu 2000. godine Parlamentarna skupština VE ukinula je monitoring za RH. OHRID - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula doputovao je u petak u Ohrid na Konferenciju o provedbi Jadranske povelje i izgradnji sustava sigurnosti na zapadnom Balkanu. Osim visokih dužnosnika Hrvatske, Makedonije i Albanije kao zemalja potpisnica Jadranske povelje, na Konferenciji koju organizira makedonsko ministarstvo vanjskih poslova sudjelovat će i šefovi diplomacija drugih zemalja iz bližeg i daljeg susjedstva - BiH, Slovenije, SCG, Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske, kao i stručnjaci Sjedinjenih Država, NATO-a i EU.
ZAGREB, 26. rujna (Hina)
ZAGREB - Parlamentarna skupština Vijeća Europe u petak je donijela
odluku da se ukida tzv. post-monitoring dijalog s Republikom
Hrvatskom, priopćeno je iz Hrvatskog sabora.
Ta odluka slijedila je nakon pozitivnog izvješća i preporuke koje
je izradila izvjestiteljica i predsjednica Odbora za monitoring VE
Josette Durrieu, a potvrdio Odbor za monitoring na sjednici
održanoj u Parizu 10. rujna ove godine, navodi se u priopćenju.
Odlukom o ukidanju post-monitoring dijaloga odaje se priznanje RH
za napredak ostvaren u ispunjavanju brojnih obveza koje je Hrvatska
preuzela primitkom u članstvo VE. Još u rujnu 2000. godine
Parlamentarna skupština VE ukinula je monitoring za RH.
OHRID - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula doputovao
je u petak u Ohrid na Konferenciju o provedbi Jadranske povelje i
izgradnji sustava sigurnosti na zapadnom Balkanu. Osim visokih
dužnosnika Hrvatske, Makedonije i Albanije kao zemalja potpisnica
Jadranske povelje, na Konferenciji koju organizira makedonsko
ministarstvo vanjskih poslova sudjelovat će i šefovi diplomacija
drugih zemalja iz bližeg i daljeg susjedstva - BiH, Slovenije, SCG,
Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske, kao i stručnjaci Sjedinjenih
Država, NATO-a i EU.
Kako je najavljeno, hrvatski će se ministar raspravama posvećenim
Jadranskoj povelji i stanju na zapadnom Balkanu pridružiti u
subotu.
ZAGREB/DEN HAAG - Tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda u Den
Haagu potvrdilo je u petak da protiv jednog od bivših vojnih vođa
pobunjenih hrvatskih Srba Mile Novakovića, koji je navodno uhićen u
Makedoniji, ne vodi istragu za ratne zločine. Glasnogovornica
Tužiteljstva Florence Hartmann rekla je za Hinu da se Novaković "ne
nalazi na spisku osumnjičenih za ratne zločine".
Makedonska policija u četvrtak je na granici sa Srbijom i Crnom
Gorom, na temelju Interpolove tjeralice, uhitila stranog
državljanina kojeg je identificirala inicijalima M. N., ali nije
potvrdila Hini da je riječ o Mili Novakoviću, osuđenom u Hrvatskoj
prije osam godina na 20 godina zatvora za napade na Šibenik.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a George Robertson je pozdravio u
petak sporazum skopljen između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih
čelnika u BiH o osnivanju ujedinjenog zapovjedništva za vojske te
zemlje.
Prema sporazumu postignutom u četvrtak navečer pod velikim
međunarodnim pritiskom, dvije vojske, Federacije BiH i Republike
Srpske imati će ujedinjeno zapovjedništvo, istu zastavu i
uniforme, ali će ostati etnički različite.Reforma obrane treba
stupiti na snagu 2004., nakon što ju odobri središnji parlament.
Lord Robertson drži da ta reforma otvara put prema pristupu Bosne
NATO-ovom Partnerstvu za mir, programu vojne suradnje predloženom
bivšim zemaljama komunističke istočne Europe, kojeg smatraju
obveznom fazom prije ulaska u Savez.
MOSTAR/NEUM - Fregata "Nicholas" iz sastava američke Šeste flote
uplovila je u petak u vode BiH, što je prvi put da neki američki brod
posjećuje Bosnu i Hercegovinu. U posadi ovog američkog ratnog
broda, koji će se u Neumu zadržati četiri dana, 18 je časnika i 198
mornara, rečeno je službeno nakon uplovljavanja broda u neumski
zaljev.
Dobrodošlicu posadi američkog ratnog broda zaželjeli su pomoćnik
ministra vanjskih poslova BiH Ibrahim Đikić i gradonačelnik Neuma
Đuro Obradović.
Američko veleposlanstrvo u BiH pozdravilo je posjet ovoga broda kao
"Simbol kontinuirane suradnje Sjedinjenih država sa Bosnom i
Hercegovinom na njenom putu ka potpunom ulasku u europske i
euroatlanske institucije".
ZAGREB - Hrvatski ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar
Pankretić sudjelovao je na sastanku ministara poljoprivrede
zemalja CEFTA-e koji se u petak održao u Portorožu, priopćila je
hrvatska Vlada. Na sastansku su se razmjenjivale informacija o
trenutačnom stanju u poljoprivrednim sektorima, posebice o
učincima elementarnih nepogoda koje su zahvatile sve zemlje CEFTA-
JERUZALEM - Izraelski premijer Ariel Sharon izjavio je u interviewu
u petak da će Izrael uzeti u obzir američke primjedbe prije nego što
donese odluku hoće li provesti prijetnju o "uklanjanju"
palestinskog čelnika Jasera Arafata.
"U svakom slučaju, morat ćemo uzeti u obzir američka razmatranja",
rekao je Sharon. "Moguće je da su oni u pravu u svojoj procjeni da će
(uklanjanje Arafata) prouzročiti probleme na Bliskom istoku. Oni
su uglavnom zabrinuti zbog Iraka", rekao je Sharon je u razgovoru za
list Yedioth Ahronoth prije sastanka bliskoistočnog mirovnog
kvarteta (SAD, EU, UN, Rusija) u New Yorku.
NEW YORK - Međunarodni bliskoistočni kvartet (SAD, Rusija, UN i EU)
pozvao je u petak palestinske vlasti da djeluju protiv svojih
radikalnih skupina, a Izrael da prekine židovsko naseljavanje na
palestinskim područjima. Dužnosnici kvarteta oglasili su se
priopćenjem nakon sastanka na marginama zasjedanja Opće skupštine
UN-a u New Yorku i naglasili da "Palestinaci trebaju poduzmeti
trenutačne i odlučne mjere protiv pojedinaca i skupina koji izvode
napade na izraelske ciljeve".Skupina također poziva Izrael da
"prekine židovska naseljavanja", kao što predviđa međunarodni
mirovni plan za Bliski istok.
WASHINGTON - Sjedinjene Države žele dati Iračanima rok od šest
mjeseci za prihvaćanje novog Ustava što bi dovelo do organiziranja
izbora 2004., izjavio je američki državni tajnik Colin Powell u
razgovoru objavljenom u petak u New York Timesu.
"Željeli smo im dati rok. Imaju šest mjeseci. Bit će se teško držati
tog roka, ali moraju krenuti", izjavio je Powell, naglasivši da
Sjedinjene Države ne namjeravaju predati vlast u zemlji Iračanima
prije izbora.
BRUXELLES - Europska je komisija priopćila u petak da će ponuditi
200 milijuna eura za pomoć u obnovi Iraka do kraja iduće godine, što
je daleko od 20 milijardi dolara koje je Washington obećao
potrošiti u tu svrhu. Donatorska konferencija održat će se 23. i 24.
listopada u Madridu kako bi se prikupila potrebna sredstva, a
procijenjeno je da je za obnovu Iraka potrebno ukupno 75 milijardi
dolara, izjavili su dužnosnici Komisije.
Financiranje obnove je otežano zbog napetosti između Sjedinjenih
Država i mnogih zemalja članica EU-a, posebice Francuske i Njemačke
koje su se protivile američkoj vojnoj akciji protiv Iraka.
BAGDAD - Dvojica američkih vojnika poginula su u petak u novim
napadima na američke snage u Kirkuku u sjevernom Iraku, a još su
dvojica ranjena. Nepoznate osobe napale su minobacačkom vatrom
američki konvoj kraj Kirkuka, pri čemu su dvojica vojnika ubijena,
a dvojica ranjena, priopćila je američka vojska.
Bio je to novi tragični izgred u Iraku nakon eksplozije na tržnici u
u Baqubi u četvrtak navečer u kojoj je život izgubilo osam Iračana,
a za koju se vjeruje da je bila namijenjena Amerikancima. Izgleda da
je eksploziju izazvala minobacačka granata, a smatraju da je moguće
da je do eksplozije došlo slučajno tijekom priprema napada na
američke vojnike.
VITORIA - Baskijski regionalni premijer Juan Jose Ibarretxe u petak
je objavio kontroverzni prijedlog da se regija na sjeveru
Španjolske otcjepi od zemlje, te da se formira "slobodni savez"
Španjolske i Baskije. Ibarretxe je pred baskijskim parlamentom
kazao da bi status blizak neovisnosti pomogao u zaustavljanju
terorizma i baskijske separatističke organizacija ETA-e u regiji
koja ima oko 2,1 milijun stanovnika.
Prkoseći zahtjevima vlade španjolskog premijera Jose Marie Aznara,
Ibarretxe je pozvao na održavanje referenduma o "slobodnom
savezu", čak i protiv volje Španjolske.
Vladin glasnogovornik Eduardo Zaplana rekao je da će vlada
pokrenuti pravnu akciju kako bi blokirala Ibarretxeov plan.
(Hina) sd