ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Hrvatski sabor nastavio je rad raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o mirenju kojim se predlaže uvođenje instituta alternativnog, izvansudskog mirenja između stranaka u sporovima.
ZAGREB, 26. rujna (Hina) - Hrvatski sabor nastavio je rad raspravom
o Konačnom prijedlogu zakona o mirenju kojim se predlaže uvođenje
instituta alternativnog, izvansudskog mirenja između stranaka u
sporovima.#L#
Zakon predviđa osnivanje organizacije za mirenje i tijela za
imenovanja miritelja, koje bi, na zahtjev stranaka, pomagale u
izvansudskom rješavanju sporova.
Miritelji bi mogli biti suci i odvjetnici, ali i fizičke osobe - sve
bi ovisilo o dogovoru stranaka u sporu.
Predloženi zakon podržali su klubovi vladajuće koalicije, dok
oporba njegovu provedivost smatra upitnom zbog izostanka
obvezatnih odredbi i, kako tvrde, brojnih nejasnoća.
Mario Kovač (Klub HSLS-a) sumnja da će se itko pridržavati odredbi o
mirenju ako nisu obvezne. Upozorio je da je to novi institut s kojim
se hrvatski građani još nisu susreli te smatra da bi se trebalo
razmisliti o sličnom alternativnom institutu, ali pri sudu.
"Riječ je o novom normativnom optimizmu Vlade da će javnost
povjerovati da će bolje živjeti što se više zakona donosi",
istaknuo je, optuživši Vladu da zakon predlaže u predizborne
svrhe.
Da je provedivost zakona upitna drži i Ivić Pašalić (Klub HB-a).
Smatra da se zakonom neće postići svrha rasterećenja sudova jer se
predlaže dodatno angažiranje sudaca u izvansudskom postupku.
Predložio je da u roku od tri mjeseca od donošenja zakona treba
jasno definirati tarife za mirenje.
Predloženi zakon podržao je Klub HSS-a, a zbog, kako je rekao Zdenko
Haramija, mnoštva raznih vrsta sporova u kojima se može postići
mirenje izvan suda. HSS drži da, obzirom na to da se radi o mirenju,
a ne o sudskom postupku, u trgovačkim sporovima izmiritelj može
biti i knjigovodstveni vještak, a u obiteljskim sporovima
socijalni djelatnici.
Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač naglasio je da će o
tome tko će biti miritelj i koliko će ih biti odlučivati isključivo
stranke, a ako se ne uspiju dogovoriti onda će, opet uz njihov
pristanak, miritelje odrediti tijelo za imenovanje.
Na optužbe oporbe da se zakon donosi u zadnji čas, u predizborne
svrhe, Kovač je odgovorio da je institut mirenja nova institucija,
da je trebalo prikupiti iskustva iz drugih zemalja i upitati
stručnjake.
Zakon ipak nema toliku važnost da bi ga se dovodilo u vezu s
izborima, poručio je.
Odgovarajući na zamjerke što u zakonu ne postoje obvezatne odredbe,
Kovač je kazao da se u doba komunizma propisivalo strankama da
privatne tužbe upute mirovnim vijećima, koja, kaže, nikada nisu
riješila spor i uvijek se sve vraćalo sudu.
Osim HSLS-a, ostali parlamentarni klubovi podržali su predložene
izmjene Zakona o upravnim pristojbama. Predloženo je da ukine
upravna pristojba koja se plaća kod izdavanja uvjerenja o matičnom
broju, a koje su građani morali tražiti nakon što je prošle godine
izmijenjen Zakon o matičnom broju pa se JMBG više nije upisivao u
osobne isprave.
Predlaže se i ukidanje plaćanja upravne pristojbe na pograničnu
propusnicu za ulazak u Sloveniju.
(Hina) tr/daju mć