FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

TRI GODINE NAKON POČETKA INTIFADE, IZRAEL I PALESTINCI U PAT POZICIJI

JERUZALEM, 26. rujna (Hina/AFP) - Tri godine nakon početka novog palestinskog ustanka Intifade, izraelsko-palestinski sukob u potpunoj je pat-poziciji, a ništa ne ukazuje na mogućnost skorašnjeg kraja kruga nasilja.
JERUZALEM, 26. rujna (Hina/AFP) - Tri godine nakon početka novog palestinskog ustanka Intifade, izraelsko-palestinski sukob u potpunoj je pat-poziciji, a ništa ne ukazuje na mogućnost skorašnjeg kraja kruga nasilja.#L# Nadu koju je pobudio posljednji međunarodni mirovni plan, tzv. "mirovne smjernice", brzo je ugasila kombinacija palestinskih samoubilačkih napada i izraelskog "totalnog rata" protiv palestinskih terorista, osobito Hamasa i Islamskog džihada. Nakon tri i pol tisuće mrtvih, od kojih tri četvrtine Palestinaca, blokade mirovnog procesa i porasta broja napada, među građane na objema stranama uvukli su se osjećaji rezignacije i potpune nemoći. Na palestinskoj se strani stanje dodatno zakompliciralo početkom rujna kad je premijer Mahmud Abbas podnio ostavku nakon odmjeravanja snaga s predsjednikom Palestinske samouprave Jaserom Arafatom, koji je i dalje najvažniji politički lik među Palestincima, unatoč izraelskim i američkim pokušajima njegove izolacije. Izrael je optužio Arafata da je isprovocirao ostavku Abbasa, koji je postao glavni palestinski sugovornik Izraelaca, i danas ne isključuje mogućnost čak i fizičke eliminacije palestinskog vođe, kojega tereti i za potpunu pasivnost glede djelovanja ekstremističkih skupina. Izraelski pisac David Grossman tvrdi da su Izraelci i Palestinci toliko užasnuti nasiljem da sad još misle samo na vlastito preživljavanje. "Većina njih ne vjeruje u postizanje rješenja. Svaku inicijativu druge strane smatraju prijevarom", dodaje. Pokazujući odlučnost da žele definitivno stati na kraj palestinskim napadima, Izrael je nastavio graditi sigurnosnu ogradu između svojeg teritorija i Zapadne obale, izloživši se opasnosti sukoba sa svojim najsnažnijim saveznikom SAD, koje su izrazile krajnju rezerviranost glede njezine trase. Izrael je u lipnju dovršio prvi, 140 kilometara dugi, dio crte razdvajanja koju Palestinci zovu "Zidom apartheida" i koja na nekim mjestima razdvaja palestinska naselja popola, kao što je to u Abou Disu. Unatoč kritikama, izraelski ministar obrane Shaoul Mofaz u ponedjeljak je najavio ubrzanje radova oko Jeruzalema kako bi se crta dovršila najkasnije za godinu dana. Trasa mjestimično zadire duboko u područja na Zapadnoj obali, pa se Palestinci boje da će njome Izrael de facto anektirati velike dijelove buduće palestinske države, koja je, prema "mirovnim smjernicama" trebala biti uspostavljena do 2005. godine. Ne samo iz tog razloga, nezavisna zastupnica u palestinskom parlamentu Hanan Ashraoui smatra kako Palestinci u trenutačnom odnosu stvari nemaju baš mnogo razloga za nadu. "Vrlo je teško biti optimist ako se promatra razvoj stanja na terenu, čija je prva žrtva bilo međusobno povjerenje dviju strana", ocijenila je. Taj je osjećaj još pojačao nedostatak izgleda za pronalaženje rješenja "usprkos želji dvaju naroda za ostvarenjem mira", dodala je. "Ljudi se osjećaju kao u zamci. Ne vide rješenje zbog porasta nasilja i cementiranja okupacije", kazala je, okarakteriziravši vladu Ariela Sharona kao "najekstremniju u povijesti" Izraela. Nova Intifada počela je 28. rujna 2000. godine kada je Sharon, tada vođa oporbe, posjetio u Jeruzalemu plato džamija što je izazvalo bijes Arapa. (Hina) dam nab

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙