DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 25. 09. 2003.

ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Unatoč izoliranosti Hrvatska se ne želi odreći gospodarskog pojasa Činjenica da je proglašenje gospodarskog pojasa na Jadranu uvršeno u dnevni red netom započetog zasjedanja Sabora pokazuje da se Hrvatska ne želi odreći tog poteza "unatoč izoliranosti koju je pokazao sastanak u Bruxellesu", piše "Delo". "Iako su joj susjedne države a i Povjerenstvo u Bruxellesu - kako pokazuju fragmenti s posebnog susreta jadranskih država - odlučno savjetovali da ne proglašava isključivu ekonomsku zonu na Jadranu, Hrvatska se unatoč izoliranosti očito ne namjerava odreći tog kontroverznog poteza", navodi list. Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović rekao je da u Jadranskom moru uz održivi razvoj ribarstva treba osigurati i učinkovitu ekološku zaštitu, te da je to moguće postići samo žurnim proširenjem nacionalne jurisdikcije i suradnjom sa svim jadranskim državama. Dakle, uspostavom isključive ekonomske zone koju bi kontrolirala Hrvatska, tumači "Delo" Šimonovićeve riječi. Vodeći slovenski list zato navodi da Hrvatska u Bruxellesu nije bila zadovoljna "nekim formulacijama" nacrta deklaracije koja će u studenom biti usvojena u Veneciji iako kompromisni tekst "ne odriče pravo na zaštićena ribolovna područja". Delo/Ljubljana - Uznemirenost slovenskih ribara "Slovenski su ribari uvjereni da ih je država dovela u tako loš položaj u kakvom još nisu bili, za što su dobroj mjeri krivi nesređeni odnosi s Hrvatskom", piše ljubljansko Delo od četvrtka. Uslijed hrvatskog proglašenja gospodarskog pojasa propalo bi više od polovice ionako malog slovenskog ribarstva, pa ribari "budno prate hrvatske najave o širenju jurisdikcije" piše Delo. Za nepovjerenje koje ribara u slovensku politiku najviše je kriv "lanjski međudržavni dogovor i prihvaćanje privremenog kodeksa ponašanja ribara, kojim su države postigle mir poslije incidenata koje su u Piranskom zaljevu u ljetu 2002. više mjeseci izazivali hrvatski ribari", ocjenjuje Delo. "Logično je da su se hrvatski ribari smirili samo zato što su postigli ono što su htjeli: pristanak slovenske države da imaju pravo ribariti u polovici Piranskog zaljeva. A to je pravo koje nikada ranije nisu imali. Hrvatski ribari su do određene mjere pristali na takav dogovor, iako su istodobno posve odbili ribolovni kodeks, jer nisu ni preuzeli dozvole o kojima su se države dogovorile. Inspektori pak te dozvole nikada nisu tražili, jer je uvaženo pravo da do polovice zaljeva smiju ribariti i bez dozvola, jer da love u hrvatskom moru", piše list. "Ako postignut sporazuma među državama (Drnovšek - Račan) ne vrijedi, Slovenija se može vratiti na početnu pregovaračku poziciju na kojoj polazi sa stajališta da je za osamostaljenja obiju država upravljala i nadzirala cijeli Piranski zaljev", sugerira Delo. Regija/Europa ============= Dnevnik/Novi Sad - Regionalizacija Europe ili obnavljanje Austro- ugarske? "Iako nova ujedinjena Europa još nije definirala svoje nove granice, stare i buduće članice već stvaraju nove teritorijalno- gospodarske cjeline ili političkim jezikom - euroregije", primjećuje novosadski "Dnevnik". Prošlih je dana definiran Eurobalkan, "regija koja obuhvaća trokut Sofija-Niš-Skopje", dok je u Austriji "definirano regionalno povezivanje dijelova Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke" radi uspostave - kako je navedeno - "što čvršće prekogranične suradnje", prenosi novosadski list. Austrijski desničarski čelnik Joerg Haider i predsjednik talijanske regije Furlanija-Venecija/Julija Riccardo Illy "uporno rade na projektu stvaranja europske regije koja bi obuhvatila sjever Italije i dijelove Austrije i Slovenije a pridružilo im se i hrvatsko vodstvo grada Rijeke s okolicom", bilježi "Dnevnik". "Proces ove regionalne integracije teče nešto sporije zbog neodlučnosti Slovenaca, a bez njih bi taj posao bio polovičan", dodaje list. Proces novih europskih regionalnih integracija privukao je pozornost javnosti koja se - primjerice, u Rumunjskoj - prisjeća loših iskustava iz prošlosti, konstatirajući da su praktično postavljeni temelji za obnavljanje austro-ugarskog carstva na načelima europskih integracija, prenosi "Dnevnik". Danas/Beograd - Nemir u Crnoj Gori radi mogućih novih optužnica iz Haaga "Sud u Haagu ponovno je postao noćna mora mnogima u Crnoj Gori", ponajprije časnicima i političarima "koji su imali naredbodavnu ulogu tijekom dubrovačke okupacije", piše beogradski list Danas. "Veliki nemir unijela je nepoznanica što je sve Haagu ispričao bivši admiral Miodrag Jokić, a mnogi strepe i od toga što će reći general Pavle Strugar", piše list, napominjući kako su i jedan i drugi optuženi za ratne zločine prilikom napada na Dubrovnik, kada su kao visoki časnici tadašnje JNA zapovijedali tom operacijom. "Kako će i Strugar naravno nastojati da se što jeftinije izvuče, logično je očekivati da će i njegovo svjedočenje haaškim tužiteljima ponuditi dokaze za eventualno ispisivanje novih optužnica", ocjenjuje list. Nelagodu izaziva i moguće svjedočenje crnogorskog premijera Mila Đukanovića, no ponajviše službeno nepotvrđena vijest da je pripremljena optužnica protiv bivšeg predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, ali Socijalistička narodna partija usprotivit će se optužnici protiv Bulatovića pozivajući se na zakon o suradnji s haaškim sudom koji je prije dvije godine donio Savezni parlament SRJ, piše beogradski list. Taj zakon u članku 36 kaže kako se prihvaćaju samo optužnice koje su do tada podignute i verificirane, a "sve izvan toga je za SNP neprihvatljivo", kaže visoki dužnosnik te stranke, Dragiša Pešić, prenosi list. Optužnica protiv Bulatovića najavljivana je u crnogorskim medijima 2000. godine kada su haaški istražitelji u Hrvatskoj prikupljali dokaze o ratnim zločinima na dubrovačkom ratištu, podsjeća Danas. Politika/Beograd - Špijunska afera u vojsci SCG-a Beogradski list Politika u srijedu piše o novoj špijunskoj aferi u Vojsci SCG-a i uhićenju potpukovnika Dragoljuba Živkovića pod optužbom da je bio suradnik ruske vojnoobavještajne službe. Analitičari koji prate slučaj mišljenja su kako je on pomalo i "napuhan" radi obračuna unutar same Vojske SCG koja stoji pred velikim i ozbiljnim reformama, a oko kojih se vode prilično žestoke polemike, prenosi list. Od kolovoza je više visokih časnika smijenjeno s dužnosti, među kojima se spominje general Radoslav Škorić koji je na mjestu načelnika obavještajne uprave naslijedio sadašnjeg načelnika glavnog stožera generala Branka Krgu, piše list. "Njih dvojicu povezuje činjenica da su obojica u svojim karijerama službovali u vojnom izaslanstvu u Moskvi. U nekim krugovima su njih dvojica označeni kao 'konzervativni' elementi bliski proruskoj struji koji podržavaju suradnju s Vojskom republike Srpske", piše Politika. Nova špijunska afera pokrenuta je dok prethodna, s Momčilom Perišićem u glavnoj ulozi, još čeka razrješenje, nastavlja list, što bi moglo imati za svrhu novo potresanje vrha Vojske ili prikupljanje pozitivnih bodova pred pristupanje Partnerstvu za mir. U krugovima bliskim Glavnom stožeru vojske SCG-a saznaje se kako se znalo za Živkovićevu suradnju s inozemnim nalogodavcima, ali da nije bio u prigodi bilo kakve ključne, strateške dokumente plasirati preko granice, upravo radi toga što je bio nadziran, saznaje list. VOA/Washington - Kosovo će zapravo biti kolonija međunarodne zajednice Pred Kosovom je neizvjesno razdoblje u kojem neće postati nezavisno ali u kojem ni Srbija neće povratiti svoj suverenitet, kaže u razgovoru za VOA-u Ted Carpenter, potpredsjednik odjela za obranu i vanjsku politiku u washingtonskom institutu Cato. Carpenter izražava bojazan da bi razgovori Beograda i Prištine mogli doživjeti sudbinu dijaloga Izraela i Palestinaca", prenosi postaja, a nekompatibilni ciljevi dvije strane pokazuju da "zapravo ne postoji način da se premoste razlike u stajalištima". Europska unija igrat će sve značajniju ulogu na Kosovu jer želi mirnu i stabilnu balkansku regiju sa ciljem postupnog apsorbiranja svih zemalja na tom području, smatra Carpenter. Rusija još uvijek ima interese u balkanskoj regiji iako su oni prošlih 10-15 godina osjetno smanjeni pa Carpenter ne vjeruje da će Moskva zauzeti kategoričan stav o regionalnim pitanjima iako je po njegovoj ocjeni dosta uznemirena mogućnošću nezavisnosti Kosova. SAD na Kosovu nema strateških interesa te će to pitanje prepustiti EU-u, spekulira Carpenter, dodajući da bi istodobno "islamske zemlje mogle igrati vrlo važnu i vjerojatno jednostranu ulogu" i zalagati se i lobirati za nezavisno Kosovo. U razdoblju nakon intervencije NATO-a Kosovo je - "kao i ranije BiH" - postalo "sjecište islamista i još veće utočište organiziranog kriminala", smatra Capenter, predviđajući da će u budućnosti ta pokrajina "de facto biti kolonija međunarodne zajednice", prenosi VOA. FT/London - Ponovno raslojavanje stare i nove Europe nakon sjednice UN-a Nakon sjednice Glavne skupštine UN-a primjećuje se novo raslojavanje između takozvane "stare" i "nove" Europe, piše The Financial Times (po BBC-ju). List primjećuje da su istočnoeuropski ministri vanjskih poslova izrazili potporu američkom zalaganju za novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a iako su dužnosnici Bugarske, Rumunjske i Poljske porekli da pokušavaju oživjeti inicijativu deset pribaltičkih i istočnoeuropskih zemalja koje su naljutile francuskog predsjednika Chiraca zbog zajedničke potpore Washingtonu u trenutku napete diplomacije uoči iračkog rata. U tom kontekstu valja spomenuti i "grandioznu viziju" rumunjskog ministra vanjskih poslova Mircea Geoane da širenje NATO-a na istok ima za cilj demokratizaciju i modernizaciju Bliskog Istoka, Afganistana i središnje Azije, podsjeća FT. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Udruživanje malih članica može biti plodno tlo za protivnike EU-a Sastanak skupine aktualnih i budućih članica EU-a na rubu zasjedanja Glavne skupštine UN-a u New Yorku ne treba smatrati urotom malih protiv velikih, tvrdi Frankfurter Rundschau. Tema sastanka bilo je usuglašavanje strategije uoči ključnih pregovora o nacrtu sporazuma o ustavu EU-a i zasad se ne nazire jasna linija koja bi 18 zemalja ujedinila u utjecajan blok, smatra FR. Interesi okupljenih zemalja previše su različiti, bilo da je riječ o težini glasa u Povjerenstvu ili o subvencijama za poljoprivredu "a ako dojam ne vara, nekoliko je zemalja bilo nazočno samo da bi spriječile pretjerano radikalne verbalne istupe", primjećuje list. Pritom list ističe da se opasnost kod takvih sastanaka krije u posredovanju netočnog dojma da bi sporazum EU-a mogao dovesti malene zemlje u podređenu poziciju. "To bi predstavljalo plodno tlo za uspjeh protivnika EU-a na predstojećim referendumima", upozorava frankfurtski list. L'Express/Pariz - Tema berlinskog summita nije bio Irak već Europa Cilj susreta njemačkog kancelara Gerharda Schroedera, britanskog premijera Tonyja Blaira i francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca prošlog vikenda u Berlinu nije bio usklađivanje stajališta o Iraku, već dogovor o Europi, što su prikrivali kako ne bi izazvali zabrinutost drugih članica Unije, piše tjednik "L'Express". Tri su se europske sile dogovorile o potrebi osnivanja europskih obrambenih snaga, premda premijer Blair želi da one budu u sastavu NATO-a, dok kancelar Schroeder i predsjednik Chirac žele da budu samostalne, što je skopčano s pitanjem treba li Unija biti sila neovisna o SAD-u, ili pak područje slobodne trgovine, politički podređeno Washingtonu, ističe list. Postizanje dogovora o obrani omogućilo je trima prijestolnicama da ubrzaju približavanje stajališta o gospodarskom rastu i europskom ustavu, dodaje list, napominjući da je Blair prihvatio prijedlog o pokretanju rasta u Europi putem zajedničkih ulaganja u istraživanje, prijevoz i visoku tehnologiju. Le Monde/Pariz - Odvajanje "prethodnice" u Europi je nezaobilazno Pogoršanje stanja u Iraku, na Bliskom istoku i u Afganistanu ruši mit o američkoj svemoći i može pridonijeti diplomatskom buđenju Europe, piše "Le Monde". SAD traži pomoć u Iraku sa stajališta velesile, skrivajući svoje teškoće i postavljajući uvjete, ali otvorenost postoji, ističe list, napominjući da bi europske zemlje mogle iskoristiti regionalne krize da uklone posljedice podjela oko Iraka i da pokušaju obnoviti prekoatlantske veze na zdravijim temeljima, analizira list. Britanci, Francuzi i Nijemci nastoje danas na dogovaranju, budući da su svjesni da bi trostrani sporazum bio snažan poticaj ostatku Unije te da bi umanjio nepovjerenje prema francusko-njemačkom "savezu" koji navodno želi gospodariti, ističe list. Da bi u potpunosti umirile istočnu Europu, ove će tri zemlje morati puno razgovarati kako bi uklonile strah od povratka europskog "direktorija", ne skrivajući neizbježnu stvarnost: u Europi dvadeset petorice nužno će doći do odvajanja "prethodnice", predviđa list. Francuska i Njemačka moraju pomoći Velikoj Britaniji da shvati kako će na Europu moći utjecati samo ukoliko bude u njoj, ističe "Le Monde", zaključujući da je jedino rješenje u trostranom savezu koji će biti otvoren za sve. APA/Beč - Italija bi se mogla suočiti sa sankcijama EU-a Po članu 7 sporazuma iz Nizze Italija bi se uskoro mogla suočiti sa sankcijama EU-a zbog kršenja načela slobode mišljenja, piše APA. Europski parlament mogao bi pokrenuti istragu o slobodi medija u Italiji ako odbor za slobode i prava dobije dozvolu za sastavljanje istražnog izvješća o rizicima ozbiljnog kršenja temeljnih prava i slobode mišljenja u toj zemlji, tumači austrijska agencija. Talijanski premijer Silvio Berlusconi vlasnik je tri nacionalne televizijske mreže i nekoliko tiskanih medija, što je u europskom parlamentu opetovano izazivalo oštru kritiku, podsjeća APA. Ako konferencija šefova stranačkih klubova u Europskom parlamentu odobri sastavljanje takvog izvješća, "bio bi to prvi korak u smjeru uvođenja sankcija protiv Italije", konstatira agencija, dodajući da se toj inicijativi suprotstavila samo konzervativna frakcija, čiji su članovi i zastupnici "Forza Italije". Dok je za konstataciju o "postojećoj opasnosti" od kršenja spomenutih načela dovoljna potpora četiri petine članica Europskog vijeća, konstatacija o "teškom i neprekinutom kršenju načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i načela pravne države" zahtijeva konsenzus svih članica Vijeća - uz izuzetak zemlje koja se našla pod lupom, tumači APA. LAT/Los Angeles - Berlusconi nije zaslužio nagradu za promicanje demokracije Talijanski premijer Silvio Berlusconi postao je najomiljeniji europski političar SAD-a, a u srijedu je trebao primiti nagradu za promicanje demokracije organizacije "Anti-Defamation League" koja se bori protiv antisemitizma, no trenutak za dodjelu "ne može biti neprikladniji", piše za Los Angeles Times Alexander Stille, autor knjige "Dobronamjernost i izdaja: Pet židovskih obitelji pod fašizmom". Početkom rujnu je Berlusconi izazvao reakcije kada je u razgovoru za novine odbacio usporedbe Benita Mussolinija i Sadama Husseina izjavivši kako je "Mussolini bio mnogo dobroćudniji diktator", a 1994. je Washington Postu izjavio da je "Mussolini činio neke dobre stvari" u Italiji, navodi Stille. "To, naravno pokazuje golemo Berlusconijevo neznanje" a ideja da Mussolini nikoga nije ubio iznenadila bi "stotine tisuća osoba koje su ubijene u talijanskom osvajanju teritorija", ocjenjuje Stille. "Nitko ne sugerira da je Berlusconi postfašist, no on je usvojio obrazac kojim se tješe mnogi Talijani: da je fašizam bio razmjerno bezazlen autoritarni režim, mješavina dobrog i zlog bez suučesništva u zločinima njegovog saveznika nacističke Njemačke. No problem odavanja priznanja Berlusconiju nagradom za promicanje demokracije mnogo je dublji od njegovih površnih ideja o fašizmu i Mussoliniju. Berlusconi je nagrađen vjerojatno radi potpore SAD-u i Izraelu nakon 11. rujna. No promicanje demokracije mora biti više od izbora koga podržati u međunarodnim odnosima. Demokracija isto tako ovisi o stvarima kao što su pluralizam u informiranju, poštivanje pravne države i tolerancija prema različitostima. U tim pitanjima Berlusconijev dossier može se samo opisati kao jedan od najgorih u demokratskom svijetu", piše Stille. Le Monde/Pariz - Chirac mora smanjiti opreku između unutarnje i vanjske politike Dok je u utorak govor francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca u UN-u požnjeo pljesak, nastup premijera Jeana-Pierrea Raffarina u Nancyju pred petstotinjak zastupnika iz UMP-a, predsjednikove stranke, izazvao je sumnju i zabrinutost, piše "Le Monde" u uvodniku. Odobravanje na koje je naišao Chiracov govor znači da se multilateralni pristup koji zagovara Francuska jako cijeni, premda se velika načela koja nadahnjuju francusku vanjsku politiku u stvarnosti često ne poštivaju, ističe list. Na području gospodarske i socijalne politike vlada odlaže odluke i kao da je nemoćna pred postojećim teškoćama, ocjenjuje list i podsjeća da premijer - koji nikad ne propušta da to istakne - samo provodi politiku koju utvrđuje državni poglavar. Jacques Chirac bi morao utvrditi pravac u domaćoj politici kao što čini u vanjskoj i pokušati smanjiti opreku između svog otmjenog i uvjerljivog držanja na međunarodnoj pozornici i osrednje i nerazumljive domaće politike, zaključuje list. BBC/London - Rezultati CIA-ine istrage za oružjem nezgodni za Blaira Intenzivna šestomjesečna potraga CIA-e za oružjem za masovno uništenje u Iraku nije urodila plodom što bi moglo biti vrlo nezgodno za vladu britanskog premijera Tonyja Blaira, piše The Guardian (po BBC-ju). Iako je sama CIA objavila da se radi samo o preliminarnim rezultatima, list ih tumači kao zaključak da su obavještajni podaci o postojanju velikih iračkih zaliha naoružanja bili pogrešni. Ta bi vijest mogla "dodatno potpiriti proturatno raspoloženje uoči prosvjeda u prilog povlačenju britanskih i američkih postrojbi iz Iraka, najavljenih ove subote u Londonu", primjećuje list. "Preliminarni nalazi CIA-e nezgodni su za vladu Tonyja Blaira koji je uoči rata u Iraku pred parlamentom govorio da je potpuno siguran u postojanje oružja za masovno uništenje", drži list. Le Monde/Pariz - SAD i Rusija jačaju energetsko partnerstvo Drugi po redu američko-ruski energetski summit, održan 22. i 23. rujna u Sankt Peterburgu, potvrdio je naftno približavanje tih dviju zemalja, započeto u svibnju 2002., u prigodi prvog posjeta američkog predsjednika Georgea Busha Rusiji, piše "Le Monde". Dok Washington želi povećati zalihe energije, Rusija, drugi po veličini izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije, želi pomoću crnog zlata popraviti svoj ugled u svijetu i potaknuti oporavak svog gospodarstva, podsjeća list. U zajedničkom priopćenju koje su u utorak potpisali američki ministar za trgovinu Donald Evans i ruski ministar za gospodarski razvitak German Gref, strane pozivaju na "jačanje energetske suradnje" i potiču "proširenje izvoznih kapaciteta Rusije", ističe list. Ipak, na američkoj se strani u tekstu priopćenja dade naslutiti zabrinutost u vezi s gospodarskim okružjem u Rusiji, napose zbog neugodnosti koje je ruska naftna tvrtka Jukos imala s domaćim pravosuđem, napominje "Le Monde". U svezi s izvozom ruske sirove nafte u SAD spominju se dva projekta: prvi je terminal u Murmansku koji zagovaraju četiri ruske naftne tvrtke - Jukos, TNK, Sibneft i Surgutneftegaz - smatrajući ga ključnim za energetsku suradnju s Washingtonom, a drugi je projekt sibirskog naftovoda do Nahodke na ruskom dalekom istoku, koji je još uvijek predmet spekulacija, podsjeća "Le Monde". Tema dana: Rasprava o Iraku na Općoj skupštini UN-a =================================================== Corriere della Sera - Razlike ostaju i nakon Opće skupštine UN-a Bez obzira na osmjehe ostaju mnoge razlike no Opća skupština UN-a omogućila je okretanje stranice u odnosima Europe i SAD-a, ocjenjuje Corriere della Sera u četvrtak. Prevladala je pragmatičnost te je Bush proglasio okončanim spor s Njemačkom, Chirac i Putin neće sprječavati postizanje kompromisa u iračkom pitanju, dok je Berlusconijev govor u ime EU-a podsjetio i da su smanjene razlike i među Europljanima jer podijeljeni EU ne bi imao izgleda u "novoj igri koja počinje", piše list i predviđa da bi se sada novom rezolucijom Vijeća sigurnosti moglo očekivati uspostavljanje međunarodnih snaga za Irak pod američkim zapovjedništvom kao i da se UN-u dodjele šire, premda još uvijek ograničene, odgovornosti u upravljanju Irakom. "Je li dakle sve dobro što se dobro svrši?", pita list. "Upravo je to zabuna koju treba izbjeći. Realizam kakav je vladao Staklenom palačom ne može prikriti da pod pepelom diplomatskih približavanja tinja vatra različitih strateških vizija, kao što se uostalom očito pokazalo i u Chiracovom govoru. Američki predsjednik je u nuždi raspravu vratio u okvir UN-a no nije učinio niti jedan korak natrag u svom unilateralističkom pristupu", piše list. "Dok Njemačka i Rusija traže svoje mjesto na pola puta, ne popuštajući u glavnim načelima koja su zastupali prije rata, ono što se ukazuje iz rasprave u UN-u je povratak ambivalentnom i nesavršenom multilateralizmu, još uvijek više podložnom odlukama nekih umjesto traženju dogovora, još uvijek lišenom odgovarajućeg institucionalnog okvira koji može utvrditi njegova pravila, i vjerojatno još uvijek nesposobnog zajednički se sučeliti se s trostrukim izazovom iračkog poslijeratnog razdoblja, zaustavljanjem mirovnog procesa između Izraelaca i Palestinaca i rastućom destabilizacijom Afganistana", drži list. Die Welt/Berlin - Kriza u odnosima Njemačke i SAD-a završena ali razlike ostaju Susretom Gerharda Schroedera s Bushom i govorom saveznog kancelara na UN-ovoj glavnoj skupštini "za sada se kriza završava", piše berlinski Die Welt od četvrtka. Na temu iračkoga rata, "obje su strane, ne samo Washington, uzajamno postupale po geslu 'Tko nije s nama, taj je protiv nas' i sada su uvidjele da to nikome nije u interesu", ocjenjuje list. Schroeder je u svojem govoru u UN-u izjavio da bi mu za internacionalizaciju iračkog pitanja dostajala mirovna konferencija poput one za Afganistan 2002. pod pokroviteljstvom UN-a, ali "mudro nije naveo rokove ni uvjete za SAD" nego ustrajao na "ulozi UN-a u međunarodnom koncertu", primjećuje list. Međutim, "njegov odgovor na pitanje koja definicija opravdava preventivnu intervenciju, još uvijek glasi: 'moja' a i Bushov je odgovor isti. Razlike i dalje postoje, a tako ne smije ostati", zaključuje Die Welt. SZ/Muenchen - Igrokaz pomirbe Schroedera i Busha "Ako se jednom sastanu savjetnici predsjednika Busha, Chiraca i kancelara Schroedera, mogli bi napisati stvarni scenarij newyorških UN-ovih dana 2003. i biti zadovoljni kako su tada svojim igrokazom pomirbe savršeno zavarali javnost", piše Sueddeutsche Zeitung od četvrtka. Prema tom scenariju američki je predsjednik u nevolji i treba pomoć prijatelja, no oni oklijevaju jer "uopće ne žele biti njegovi prijatelji" i nadaju se da će ih njegovi birači osloboditi tog čovjeka, zatim predsjednik održi govor koji mu donosi još više neprijatelja, ne priznaje svoje pogreške, zaobilazi svoje probleme i patetično govori o idealima i vrijednostima a u stvari misli "taj UN mi je samo panj pod nogama, čovjek uvijek mora sve sam napraviti", piše list. Usporedno se odvija i "druga radnja", nastavlja list, naime njemački kancelar mora sam razgovarati s američkim predsjednikom, što je 16 mjeseci izbjegavao, zna da to mora, ako ne želi uvijek nastupati kao "tegljač hvalisavog francuskog predsjednika". "Kancelar zapravo misli: ovaj mi je predsjednik nepodnošljiv, a tek njegova politika...". "Reflektori se gase i svi sudionici trče u svoje zrakoplove. Ostaje tek UN-ov glavni tajnik koji je želio govoriti o razvitku međunarodnog prava, o prevenciji, o sposobnosti Vijeća sigurnosti. Rezolucija za Irak nije gotova, a kad se jednom uskladi, vidjet će se tko će sudjelovati u obnovi zemlje. Ah da: prema scenariju je 'spor' na kraju newyorških dana proglašen završenim", piše list. CSM/Boston - Sjedinjene Države i UN ipak razgovaraju Pitanje koje su si svjetski čelnici za zasjedanja za zasjedanja Opće skupštine UN-a postavljali po kuloarima nije bilo samo trebaju li pomoći Amerikancima u Iraku, nego i "treba li više SAD UN-u ili UN SAD-u", piše Christian Science Monitor. Pitanje poslijeratnog Iraka je UN-u pokrenulo diplomatsku "igru živaca", piše list i napominje da ako UN još jednom odbije Bushov zahtjev za pomoć u kampanji protiv terorizma "riskira otuđiti svoju najmoćniju članicu" a možda i izgubiti pravo nazivati se "međunarodnom zajednicom". Njemačka i Rusija, a možda i Francuska, također polako smanjuju zahtjeve za jačim utjecajem UN-a u Iraku, jer se boje da će njihov utjecaj oslabjeti ukoliko se SAD povuku iz UN-a i stvore drugu verziju "međunarodne zajednice". Ipak, činjenica da je Bush u svom govoru zatražio pomoć UN-a bila je dovoljna, tim prije što je UN opisao kao "nezamjenjive" u onome što čine najbolje: provođenju izbora, obnavljanju država i "kroćenju" globalnih problema, nastavlja list. Ipak, Bush je ustrajao da UN prihvati dva uporišta njegove terorističke kampanje: potrebu za preventivnim ratom protiv terorista i njihovih podržavatelja i potrebu za brzim uvođenjem demokracije na Bliski Istok, piše list. Kao i prije iračkog rata, ova rasprava odredit će novu svjetsku ravnotežu, no naposljetku, SAD i UN barem međusobno razgovaraju, zaključuje list. Le Figaro/Pariz - Francuska i SAD na putu nagodbe Nesloga između francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i američkog predsjednika Georgea W. Busha u UN-u ponovno je završila neuspjehom realpolitike, ističe "Le Figaro" u uvodniku. Govor francuskog predsjednika naišao je na bolji prijam nego Bushov, budući da su se ostvarila Chiracova predviđanja uoči iračkog rata, piše list podsjećajući da se odnos snaga nakon pada Berlinskog zida oblikuje na profinjeniji način nego u doba američko-sovjetskog neprijateljstva i da danas u svijetu postoji tzv. strogi autoritet na koji monopol ima SAD i blagi autoritet koji se uglavnom ostvaruje preko Ujedinjenih naroda. Premda Francuska u UN-u i dalje usklađuje svoja stajališta s Njemačkom i Rusijom i premda Treći svijet, kako arapski tako i nearapski, odobrava njezinu politiku, a američki su partneri u Europi ušutjeli nakon neuspjeha američkih vojnika, prilike ipak pogoduju nagodbi, budući da i SAD i Francuska počinju biti svjesni svojih granica, zaključuje list. Le Temps/Ženeva - Irak je najbolji lijek za američku doktrinu preventivnog rata Američki predsjednik George Bush hladno je dočekan na Glavnoj skupštini UN-a ali je ipak izvojevao malu pobjedu, konstatira švicarski "Le Temps". Glavni tajnik UN-a Kofi Annan priznao je da pravo na samoobranu - uneseno u Povelju - treba preispitati u svjetlu nove prijetnje širenja nekonvencionalnog oružja i stajališta koja države imaju o tome, tumači list. Pravi problem za Kofija Annana jest kako SAD, koji ponekad ostavlja dojam da je jednom nogom izvan organizacije, zadržati u UN-u i uvjeriti ga je njegova nova vanjskopolitička doktrina - unilateralizam i preventivni napadi - kontraproduktivna za samu tu zemlju, ističe "Le Temps". Čini se da će najbolji će lijek za tu doktrinu biti sama iračka pustolovina posredstvom koje Amerikanci na vlastitoj koži osjećaju posljedice loše odluke "jastrebova", zaključuje list. Tema dana: Gospodarski aspekti okupacije Iraka ============================================== LAT/Los Angeles - Kongres SAD-a pred strateškim odlukama SAD trpi novi šok radi povećanja cijene okupacije Iraka, a prije nego kongresnici odobre novi dug, trebali bi Bushovu administraciju natjerati na diplomatsko djelovanje i suočavanje s financijskom stvarnošću, piše Los Angeles Times. "Predsjednik Bush obratio se UN-u bez da je ponudio nove mogućnosti ili pomirljive geste. Umjesto toga, Bush je izgrdio saveznike jer ne šalju novac i vojnike za kampanju kojoj se protive. Za nekoga tko se ponosi time što promiče čvrsto američke interese, Bush zahtjeva nevjerojatnu nesebičnost od Europljana. Ni Francuskoj ni Njemačkoj nije dao razlog da promjene mišljenje izjavama poput 'Irak treba i zaslužuje našu pomoć' ili 'narodi dobre volje će istupiti naprijed'. Takve izjave nisu uvjerile nikoga", piše LA Times. Bez znakova veće pomoći saveznika na vidiku, Kongres mora donijeti teške, strateške odluke koje Bushovi dužnosnici odbijaju donijeti ili ignoriraju. Najočitija je da se bude otvoren u proračunu koštanja okupacije Iraka i procjeni što to znači za SAD, nastavlja list. Prikrivanje dijela tih troškova kao zajam Iraku, kako su senator George Allen i drugi predložili, neće pomoći, nastavlja list. "Irak već duguje najmanje 100 milijardi dolara Francuskoj, Njemačkoj, Rusiji i Japanu. Kad bi Bush pokušao barem malo diplomatski s industrijskim zemljama, bi li ih mogao uvjeriti da oproste dio dugova?", piše Los Angeles Times. "Na Kongresu je, dok je zemlja suočena s 500 milijardi dolara deficita u 2004. godini, natjerati Bushove dužnosnike da opravdaju zahtjev za novih 87 milijardi. To je više nego dvostruko više od troškova svih saveznih obrazovnih programa, veteranskih fondova ili financiranja prometa iz saveznog proračuna. Također, što s najavljenom reformom nacionalnog izbornog sustava koji bi izbore trebao učiniti lakšim bržim i poštenijima, a za što je potrebno relativno malih 3,9 milijardi? Amerikancima će trebati ubrzo kad će glasati za političare koji su ih poslali u Irak i u golem proračunski manjak", piše Los Angeles Times. Frankfurter Rundschau/Frankfurt - Irački ministar za naftu bez nafte Na konferenciji OPEC-a koja je počela u srijedu Beču, nazočan je i irački ministar za naftu al-Ullum no njegovo je sudjelovanje na konferenciji bilo prijeporno do zadnjeg trenutka, piše Frankfurter Rundschau u četvrtak. Venezuela je uložila prigovor da pravo sudjelovanja na konferenciji imaju "samo suverene države, dok je Irak okupiran", piše list i primjećuje da je okupacijska sila dobila pravo upravljanja iračkom naftom i stoga više prava na riječ ima voditelj savjetničkog povjerenstva za iračko naftno gospodarstvo, Amerikanac Carroll koji pripada kući Royal Dutch Shell. "Predsjednik George W. Bush se Izvršnim nalogom 13303 od 28. svibnja pobrinuo da 'sva iračka nafta, svi irački naftni proizvodi i s njima povezani interesi, postupci, obveze i financijski instrumenti povezani s prodajom i pripremom za tržište', pravno podliježu nacionalnom sigurnosnom interesu SAD-a. Prema tomu je jasno da iračkom naftom ne upravlja ministar za naftu al-Ullum", primjećuje list. Premda je Irak prošlog mjeseca puštao na svjetsko tržište oko 1,5 milijuna barela nafte dnevno, što je polovica predratne količine, očekuje se da će za nekoliko godina dostići saudijsku količinu od 7 milijuna barela dnevno, pa je iračka nafta već sada strateški značajna, piše Frankfurter Rundschau. LAT/Los Angeles - Pogrešne procjene poslijeratne iračke proizvodnje nafte Nafta danas nije mnogo jeftinija no što je bila tijekom intervencije u Iraku, izvoz iračke nafte manji je no prije rata a ako se to ne ispravi cijene nafte će ostati visoke ili se još dići što će zaustaviti oporavak američkog gospodarstva piše Los Angeles Times analizirajući uzroke takvog stanja. Američka i britanska vojska uspješno je zaštitila iračku naftnu industriju od toga da postane žrtva rata, a ministarstvo obrane očekivalo je da će nafta poteći nekoliko tjedana nakon pobjede, no otkako su počele sabotaže, planeri poslijeratnog razdoblja neprestano zaostaju jedan korak i sve je jasnije da nisu očekivali strateške i sporadične napade na naftovode i dalekovode, piše Los Angeles Times. Američke i koalicijske vlasti na osnovu ranijeg iskustva opravdano su umanjivale moguće posljedice iračkog otpora u izvozu nafte, jer kad je Saddam Husein bio smanjio naftni izvoz, cijene nisu skočile "nebu pod oblake", nastavlja list. "Međutim, situacija se promijenila", jer je trenutno opskrba naftom u svijetu krajnje slaba, budući da se još nije oporavila od štrajka u Venecueli 2002, piše list. Od tada je koalicijska uprava nad iračkom naftnom industrijom još pogoršala problem, budući da je ministarstvo obrane SAD-a krivo procijenilo kako će se iračka proizvodnja i izvoz nafte brzo oporaviti, piše list. List isto tako ističe i da "proturječne poruke iz Iraka nastavljaju zbunjivati tržište naftom i otežavaju dodatnu proizvodnju". "Prije rata se kroz UN-ov program 'nafta za hranu' pratio irački izvoz i davalo redovita izvješća. Danas ne postoji ni jedan službeni izvor informacija o iračkoj naftnoj industriji", piše list. Za očekivati je da se, makar i uz pomoć američke administracije, stanje informiranosti o iračkoj proizvodnji popravi djelovanjem prvog iračkog poslijeratnog ministra nafte, piše list, ali očito je da naftna industrija te zemlje treba mnogo više od boljeg i dostupnijeg informiranja. NYT/New York - Prijedlogom o zajmu Irak se ne pomaže nego kažnjava Prisiljavanje iračkog naroda da svoju novostečenu slobodu stavi pod hipoteku uzimanjem njegovog budućeg nacionalnog prihoda od nafte kao jamstva za zajam "najgora je od svih loših ideja nabačenih u posljednje vrijeme o iračkoj budućnosti", komentira New York Times prijedlog da se 20 milijarda dolara za prvi krug obnove Iraka pretvori u zajam SAD-a Iraku, koji, ocjenjuje list, dobiva sve veću potporu u Kongresu. Jamstva za zajam SAD-a iračkim prihodom od nafte samo će produbiti sumnje diljem svijeta o pravim motivima Amerike za rat u toj zemlji, piše list. Ideja nije ni ekonomski opravdana, jer će Irak iduće godine od nafte imati prihod od svega 10 milijardi dolara, te je teško predvidjeti kad će zemlja u teškoćama moći Washingtonu vratiti dug od 20 milijardi, nastavlja list i napominje da "Irak već duguje desetke milijarda Francuskoj, Rusiji i drugima, većina čega će se otpisati". "Zakonodavci koji su široke ruke podržali ovaj rat moraju se suočiti s odgovornošću da se pomogne izgraditi stabilan Irak, sposoban da stane na vlastite noge. Izgraditi infrastrukturu u toj zemlji ključno je kao i platiti sve troškove vojnog osoblja u Iraku. Pokušaj da se čitava zadaća donekle pojeftini opterećivanjem iračkog naroda još većim inozemnim dugom, recept je za potpirivanje dodatnog antiamerikanizma. Takav pristup više podsjeća na kažnjavajući pristup pobijeđenima u stilu Versaillea, nego na Marshallov plan za Bliski istok koji Bijela Kuća stalno obećava", ocjenjuje New York Times. (Hina) akoz