ZAGREB/WASHINGTON, 25. rujna (Hina) - Eksplozija gama zračenja u blizini našeg planeta uništila je mnoge životinjske vrste na Zemlji prije 440 milijuna godina, kažu američki astronomi.
ZAGREB/WASHINGTON, 25. rujna (Hina) - Eksplozija gama zračenja u
blizini našeg planeta uništila je mnoge životinjske vrste na Zemlji
prije 440 milijuna godina, kažu američki astronomi. #L#
Adrian Melott sa Sveučilišta Kansas u gradu Lawrence i njegovi
kolege utvrdili su da fosilni ostaci s kraja razdoblja ordovicija
potvrđuju da se u svemiru dogodila eksplozija na udaljenosti od
nekoliko tisuća svjetlosnih godina od Zemlje, zbog koje je na
Zemlji vjerojatno bitno izmijenjen okoliš pa je izumrlo više od 100
porodica morskih beskralježnjaka, a riječ je o drugom po veličini
valu izumiranja u povijesti naše planete, piše Nature.
Znanstvenici već dugo razmatraju mogućnost da su događaji u svemiru
utjecali na život na Zemlji. Udari golemih asteroida smatraju se
uzrocima velikih požara ili zahlađenja klimatskih uvjeta zbog
kojih su vjerojatno izumrli dinosauri prije 65 milijuna godina.
Znanstvenici vjeruju i da supernove (eksplozije starih zvijezda)
mogu zapljusnuti Zemlju smrtonosnim zračenjem, ako se dogode na
udaljenosti od 100 svjetlosnih godina od nas (naša je galaktika
široka 150 tisuća svjetlosnih godina). Takva je eksplozija možda
izazvala veliko izumiranje vrsta prije dva milijuna godina.
U usporedbi s eksplozijama gama-zraka, supernove se doimaju poput
petardi. Veći dio eksplozija gama zračenja dolazi izvan naše
galaktike. Iako traju samo nekoliko sekundi, a javljaju se na
golemim udaljenostima, takve su eksplozije vidljive zbog iznimne
snage i svjetlosti.
Sve je vjerojatnije da je takvo zračenje povezano s eksplozijama
supernova. Tvari koje izbacuje umiruća zvijezda vjerojatno se
sudaraju s međuzvjezdanim plinovima i izazivaju bljeskove gama
zračenja.
Voda može morske organizme zaštititi od topline takvoga zračenja,
ali ne i od ostalih štetnih učinaka. Gama zrake pretvorile bi dio
dušika i kisika u atmosferi u dušikov dioksid, smeđi plin kojega ima
i u gradskome smogu. Dušikov dioksid spriječio bi prodor Sunčeve
svjetlosti, a zbog toga bi se površina Zemlje ohladila. Prema nekim
dokazima, prije 440 milijuna godina nastalo je mnogo ledenjaka.
Osim toga, dušikovi oksidi izazivaju pojavu kiselih kiša i
uništavaju ozonski sloj što Zemlju izlaže djelovanju štetnoga
ultraljubičastoga zračenja sa Sunca.
Konačni dokazi o tome mogli bi se pojaviti s novim informacijama o
geografskoj rasprostranjenosti izumiranja vrsta u razdoblju
ordovicija, smatraju znanstvenici.
(Hina) rug dgk