PICULA U OHRIDU NA KONFERENCIJI O PROVEDBI JADRANSKE POVELJE

Piše: Vesna Klanac ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula sudjelovat će u petak i subotu u Ohridu na Konferenciji o provedbi Jadranske povelje i izgradnji sustava sigurnosti na Zapadnom Balkanu u organizaciji makedonskog ministarstva vanjskih poslova.#L# Jadranska povelja je dogovoreno partnerstvo Hrvatske, Makedonije i Albanije o što bržoj provedbi reformi i usvajanja standarda nužnih za pristup europskim i transatlantskim integracijama, posebice NATO-u. Ministra Piculu očekuju razgovori s makedonskom ministricom vanjskih poslova Ilinkom Mitrevom i vršiteljem dužnosti ministra vanjskih poslova Albanije Luanom Hajdaragom. Kako će se na Konferenciji razgovarati i o izgradnji sustava sigurnosti na Zapadnom Balkanu, na Ohridu se očekuju i šefovi diplomacija drugih zemalja: Slovenije, Srbije i Crne Gore, BiH, Rumunjske, Bugarske, Grčke i Turske, te predstavnici EU i NATO-a kao i europski i američki stručnjaci. Jadransku povelju su 2. svibnja u Tirani potpisali ministri vanjskih poslova triju "novopartnerskih zemalja", Picula, Mitreva i Ilir Meta, te američki državni tajnik Colin Powell, čime je formalizirana potpora SAD-a Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji na njihovom putu u NATO. Povelja predviđa suradnju triju država na jačanju demokracije i ljudskih prava, provedbi gospodarskih reformi, regionalnoj sigurnosti i suradnji na započetim reformama oružanih snaga. Povelja je prvotno trebala biti potpisana u prvom tjednu travnja u Washingtonu, da bi potom bila dva puta odgađana. Službeno se tvrdilo da je do odgoda došlo zbog zauzetosti Colina Powella oko rata u Iraku, dok su istovremeno kružile spekulacije da SAD "kažnjava" Hrvatsku zbog nedostatne potpore intervenciji u Iraku. Powell je kao razlog izbora Tirane za mjesto potpisivanja Povelje naveo ponajprije praktične razloge, te zahvalio Albaniji na snažnoj potpori američko-britanskoj koaliciji tijekom rata u Iraku. Albanija je bila jedna od tri europske zemlje koje su poslale vojnike u Irak. Hrvatski su dužnosnici isticali važnost činjenice da se u 7. točki preambule nalazi odredba o "individualnom pristupu" kojom se podvlači načelo da zemlje trebaju biti vrednovane prema vlastitim postignućima. Četiri mjeseca poslije, na sastanku ministara obrane Hrvatske, Makedonije i Albanije u Tirani, određuju se smjernice buduće vojne suradnje. I dok Albanija i Makedonija inzistiraju na tješnjoj suradnji, hrvatsko se izaslanstvo zauzelo za "realne okvire suradnje", i to, kako je rekla ministrica Željka Antunović, "bilateralne suradnje". Trilateralni pristup, ocijenjeno je tada, bilo bi teško pa i kontraproduktivno uspostaviti jer se tri zemlje nalaze u različitim statusima u odnosu na stupanj razvijenosti unutar integracijskog procesa. Jasno je, ocijenili su analitičari, da Povelja, zbog stanja u Albaniji i Makedoniji, ne može biti tako uspješna kao Vilniuska skupina (V-10). Iako je Ministarstvo vanjskih poslova u svibnju izašlo s ocijenom da "heterogenost nije hendikep, kao što nije bila ni u slučaju V- 10", iz službenih se krugova sve glasnije govori kako Hrvatskoj ne odgovara vezivanje uz zonu nestabilnosti. (Hina) vk nab