DNEVNI PREGLED, SRIJEDA, 24. 09. 2003.

ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Hrvatska ======== Delo/Ljubljana - Hrvatska ekonomska zona na Jadranu ugrozila bi strategiju EU-a Eventualni jednostrani potez kojim bi Hrvatska proglasila isključivu ekonomsku zonu na Jadranu bio bi "solistička akcija koja bi štetila strategiji Europske unije", upozorava ljubljansko "Delo" u osvrtu na sastanak o zaštiti Jadrana, održan u utorak u Bruxellesu. Takav potez Zagreb mogao bi ugroziti namjeru Bruxellesa da utvrdi koncept zaštite Sredozemlja, tumači ljubljanski list, dodajući da bi se stvorio presedan koji bi izazvao lančanu reakciju, potičući druge države na tom području (prvenstveno Tunis, Maroko i Egipat) da se povedu za primjerom Zagreba. Takav pak razvoj događaja jamačno ne bi pripomogao koordiniranoj i učinkovitoj zaštiti ugroženog ribljeg fonda i rješavanju ekoloških problema, ističe "Delo", podsjećajući na stav talijanske vlade da na području Jadrana treba potaknuti trilateralno sporazumijevanje između Italije, Slovenije i Hrvatske, te animirati razne međunarodne forume, kako bi se našla najprimjerenija, a u prvom redu učinkovita rješenja za ribolov i ekološku problematiku. Večernje novosti/Beograd - Utvrđivanje granice na Dunavu Treba li hrvatsko-srpska granica biti povučena sredinom Dunava, pitanje je koje se provlači kroz hrvatsko-srpske odnose od 1998. kad su mirovne snage UNTAES-a graničnu među između dvije države prepustile hrvatskoj pograničnoj policiji, pišu beogradske Večernje novosti povodom najavljenog susreta komisija za razgraničenje 1. i 2. listopada. Na dunavskoj granici sporno je oko 11000 hektara, navodi list, od čega je veći dio na srpskoj obali, a uknjižen je u katastru u Belom Manastiru. "Hrvoje Kačić, predsjednik hrvatske Komisije za granice i u Tuđmanovo i u Mesićevo vrijeme, povremeno je do usijanja dovodio ovu problematiku izjavama da je 'identificiranje granice između Srbije i Hrvatske proces koji uvijek traje'", prenosi list. Nakon promjene vlasti u Srbiji prvi je ovo pitanje spomenuo šef srpske diplomacije Goran Svilanović, ali je njegovo navodno obećanje Hrvatima da će sporne ade pripasti hrvatskoj strani izazvalo žestoku reakciju u srpskoj javnosti, pišu Večernje novosti. "Graničnog spora između Srbije i Hrvatske danas ne bi bilo da su prije 34 godine obje strane poslušale savjet zagrebačkog profesora Tome Hlada koji je 1969. godine predlagao da se svi nastali meandri, za svaki slučaj, pravilno uvedu u zemljišne knjige. Nije ga poslušala prvenstveno srpska strana čiji su predstavnici velikodušno odmahnuli rukom rekavši da je to nepotrebno 'jer smo ionako jedna država i svejedno je gdje je što uknjiženo'", pišu Večernje novosti. RFE/Prag - Najneizvjesniji hrvatski izbori do sada "Rezultati izbora bit će neizvjesni i pobijedit će ona grupacija koja će znati i moći mobilizirati veliku količinu apstinenata", ističe Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja u razgovoru za RFE o mogućem tijeku izbora u Hrvatskoj. Neizvjesnost ishoda parlamentarnih izbora koji će 23. studenog biti održani u Hrvatskoj rezultat je snažne političke apatije koja je zahvatila veliki dio hrvatskoj društva, tumači Milardović za RFE. Profesor na zagrebačkom fakultetu političkih znanosti Ivan Šiber drži da neizvjestan ishod izbora proizlazi iz činjenice da će biti održani u drugačijem socijalnom kontekstu: "Svi raniji izbori bili su obilježeni nekim velikim trenutkom u razvoju Hrvatske" a predstojeći bi "po logici stvari trebali biti izbori programa". On smatra da će slabiji odaziv birača povećati izglede oporbe za povratak na vlast te da će HSS odigrati ulogu jezičca na vagi, prognoziraju ishod "52 prema 48 posto za postojeću strukturu vlasti". Profesor sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakuletetu Stipe Šuvar drži da će "puno ovisiti o tome hoće li sada Hrvatska nekako zaustaviti povećanje vanjskog duga i hoće li dalje padati nezaposlenost". Održavanje sadašnjih pozitivnih trendova išlo bi u prilog sadašnjoj vlasti, tumači profesor Šuvar. On je uvjereniji u pobjedu vladajuće koalicije zbog sadašnje i buduće logističke potpore Europe i SAD-a: "Ona (sadašnja vlast - op. nov.) je sasvim poslušna i trudi se da zadovolji sve što Europa i Sjedinjene Države od njih traže", tumači profesor Šuvar u razgovoru za RFE. Politika/Beograd - INA kompromisom pokušava riješiti spor oko vlasništva u Srbiji Hrvatska naftna kompanija INA već je prije pokušavala spor oko vlasništva s Beopetrolom riješiti tako da svoju imovinu, kao i objekte Jugopetrola u Hrvatskoj, uključi u zajedničko poduzeće, međutim pojedinci iz srpske vlade tada su se bili usprotivili iako se s projektom složio i srpski premijer Zoran Đinđić, piše beogradska Politika. Član uprave INA-e Željko Vrbanović primjećuje da su tada u razgovorima s Đinđićem obje strane prepoznale "zajednički interes, ne samo kompanija već i obje države" i tada se jasno definiralo "pod kojim uvjetima i kako bi imovina ušla u to poduzeće", prenosi list. INA-u i dalje zanima taj posao, kaže Vrbanović, i to ne "samo zato što bi se otklonili nesporazumi oko vlasništva nad Beopetrolom već i zato što danas na monopoliziranom tržištu izglede imaju samo velike kompanije. Uostalom ona bi lobirala da jednoga dana kaspijska nafta svoj put prema Europi nađe upravo bivšim jugoslavenskim naftovodom", prenosi list. Član uprave INA-e smatra da bi se ovim prijedlogom riješili svi nesporazumi, inače "u suprotnom pokušat ćemo uz pomoć međunarodne arbitraže vratiti našu imovinu iz Srbije kao što smo već to učinili s INA-inim objektima u Crnoj Gori, Sloveniji i BiH. U tom bi slučaju naravno Jugopetrolu predali njegove objekte u Hrvatskoj koji nisu uništeni već uredno održavani kao što su bili naši", kaže on. Vrbanović smatra da Srbija ne treba žuriti s prodajom naftne industrije jer bi se "uz odgovarajuće restrukturiranje mogla ne samo oporaviti nego i izaći na strano tržište", kao što je to bio slučaj s INA-om 2000. godine kada je bila na granici propasti. Sada INA radi u cijelom svijetu i istražuje naftna nalazišta u Egiptu, Namibiji, Siriji i drugim afričkim zemljama, prenosi list njegove riječi, a tada je "kriza bila prebrođena razdvajanjem djelatnosti koje međusobno posluju na potpuno komercijalnim interesima". Regija/Europa ============= VOA/Washington - Svi koji štite Karadžića i Mladića morat će položiti račune Nakon što Karadžić i Mladić budu uhvaćeni, "vrlo brzo ćemo razbiti cijelu mrežu koja im je pružala potporu", poručuje u razgovoru za VOA-u visoki dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova Rafik Gregorian. Ta će akcija "uključiti i neke političare i, možda, pripadnike policije i vojske", pojašnjava Gregorian, dodajući da će "doći trenutak kada će i ti ljudi morati položiti račune". "Mislim da Radovan Karadžić provodi najviše vremena u dijelovima Bosne, odnosno RS. Prema tome, dužnost vlasti RS je - i prema Daytonskog sporazumu i u okviru sustava UN-a - da Karadžića i druge odbjegle optuženike uhite i predaju Haaškom sudu", ističe Gregorian u razgovoru za VOA-u, podsjećajući da je Daytonski sporazum poduprila i Srpska pravoslavna crkva. "Imamo razne institucije i mehanizme koji će biti nadležni za to, uključujući i lokalna pravosudna tijela i kaznene zakone, za sve one koji onemogućuju izvršenje pravde", dodaje visoki dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova. Nezavisne novine/Banja Luka - NATO zadovoljan radom komisije za reformu obrane BiH Banjalučke Nezavisne Novine u srijedu objavljuju razgovor sa šefom Odjela za mirovne operacije NATO-a na Balkanu Bruceom McLaneom koji za list kaže da bi Sjevernoatlantski vojni savez "preferirao da BiH ima jednu vojsku". McLane je dodao kako se to odnosi na "idealnu situaciju". Međutim, "NATO se složio, ako se sve oružane snage stave pod državnu kontrolu, pod kontrolu Predsjedništva, da bi to bilo dovoljno da se BiH u ovom trenutku priključi Partnerstvu za mir", kaže McLane. Radom Komisije za reformu obrane u BiH zadovoljan je i glavni tajnik NATO-a George Robertson, kaže McLane koji je i sam član te komisije, tako da NATO "blisko prati sva pitanja i ima utjecaj na njih". "Moja uloga u radu Komisije bila je da preporuke koje Komisija predloži budu kompatibilne zahtjevima članstva u Partnerstvu za mir", pojašnjava McLane. Oslobođenje/Sarajevo - BiH dovedena u slijepu ulicu Pogrešnim procjenama predstavnika međunarodne zajednice, ali i SDA, BiH je na samom ulasku u euroatlantske integracije dovedena u slijepu ulicu, ocjenjuje sarajevsko Oslobođenje povodom polemika oko prijedloga preustroja sustava obrane BiH. Pritisci na SDA, koji kritizira prijedlog preustroja obrane BiH Komisija za reformu obrane jer drži da ne predviđa stvaranje jedinstvene vojske, počeli su tvrdnjama da BiH propušta priliku da postane članom programa Partnerstvo za mir, a u medijima se sva odgovornost prebacuje na tu stranku, nastavlja list. "Nakon 'afere Orao' tvrdolinijaši u Republici Srpskoj gotovo sigurno su bili u takvom knock downu, da se i ne bi bespoštedno opirali stvaranju jedne vojske BiH", nastavlja list. "Pripadnici Vojske RS već su se gotovo bili pomirili s tim, a njihovi političari bi pristali na sve samo da ih ostave na vlasti. Da se na njihove tvrdolinijaše tada primijenio jednak diplomatsko-politički pritisak kakvom su sada izloženi u SDA, teško se oteti dojmu da bi BiH sada bez problema imala jednu vojsku!", piše Oslobođenje. "Naš je problem što smo ovdje još uvijek taoci i nacionalističkih stranaka. Istina je da je vojska federacije trebala biti dalje integrirana ispod razine korpusa još ljeta 1999. Jasno je da hrvatski predstavnici to nikada iskreno nisu željeli. Ali jesu li željeli i Bošnjaci? Je li iskreno željela i SDA? Ako jest, zašto su to dozvolili? Zašto onda nisu pravili dramu? Zašto su dozvolili da se komponente Vojske federacije financiraju odvojeno na način s kojim nije bila upoznata "druga" strana? Ta tadašnja situacija neizbježno 'miriše' na (još jedan) dogovor SDA i HDZ, tipa 'pusti ti moje, pa ja neću dirati tvoje'. Sada, ispada da su u SDA kalkulirali kako im možda i nije toliko loše što će RS i dalje imati svoju armiju, ukoliko u Vojsci Federacije Bošnjaci definitivno preuzmu dominaciju (jer 'zaboga, pa nas je mnogo više od Hrvata')?! Stoga ova zakašnjela i prilično 'šlampava' reakcija SDA najviše izgleda kao neki dnevnopolitički pokušaj, a ne ozbiljna borba za interese države BiH i svih njenih naroda", zaključuje Oslobođenje. AFP/Pariz - SCG ide u EU - iako je uskoro možda više neće biti Stvorena pod pritiskom Bruxellesa, Državna zajednica Srbije i Crne Gore svjesna je zapreka koje mora svladati želi li jednog dana postati dijelom Europske unije - premda je za tri godine možda neće biti, piše AFP. Program usklađivanja carina, koji je izrađen na zahtjev Bruxellesa a skupština ga je nedavno prihvatila, trebao bi ojačati djelovanje države, ali ga u Beogradu doživljavaju kao čimbenik "slabljenja", napominje agencija. Srbi i Crnogorci, želeći istaknuti svoj europski identitet, morali su popustiti pred pritiskom EU-a koji nije bio za osamostaljenje dvaju entiteta, kako ne bi ugrozili izglede za ulazak u Uniju na srednji rok, dodaje agencija i podsjeća da im je Bruxelles, zauzvrat dopustio da se odvoje 2005. budu li to i dalje htjeli. Prema mišljenju Branka Lukovca, ministra SCG za međunarodnu trgovinu, država je to nestabilnija što dva entiteta počivaju na vrlo različitim gospodarstvima: srpsko se temelji na industriji i poljodjelstvu, a crnogorsko želi razviti uslužne djelatnosti i turizam, prenosi AFP. Crna Gora je čak zadržala svoje ministarstvo vanjskih poslova, podsjeća agencija, navodeći riječi g. Lukavca: "Nipošto se nismo odrekli neovisnosti". Politika/Beograd - Solunska luka u potrazi za partnerima Jedna od najvećih luka istočnog Mediterana u Solunu počinje potragu za novim strateškim partnerima na Balkanu, piše beogradska Politika. Mediteranske luke žestoko se nadmeću za nove klijente, pa tako do nedavno manje poznate egipatske, talijanske i alžirske luke ubrzano moderniziraju infrastrukturu preuzimajući posao tradicionalnim komercijalnim pristaništima na istoku Mediterana, piše list. "Solunska je luka optimalno pokrila grčko tržište, a ove godine počinjemo potragu za novim partnerima na Balkanu i šire na obalama Crnog mora", kaže u razgovoru za Politiku savjetnik za strategiju i razvitak glavnog menadžera luke Solun Atanasios Raptis. On smatra da beogradska riječna luka raspolaže boljom infrastrukturom od drugih regionalnih luka koje se spominju kao mogući transportni partneri luke Solun, prenosi list, te naglašava da su "povijesne veze Srbije i luke Solun i danas čvrste, a novi urbanistički plan Beograda do 2021. predviđa ohrabrujući povratak Beograda na rijeke i modernizaciju lučkih kapaciteta". Raptis naglašava da privatni kapital traži "bržu promjenu strategije i inovativna povezivanja sa središnjom Europom", piše list. Modernizacija luke Solun prioritet je grčke vlade, ali i važna stavka oživljavanja "Perifernog plana" Europske unije te će u razvitak i modernizaciju ove luke do 2004. uložiti 6,75 milijuna eura, piše list. "Luka Solun primjetno okreće pogled prema sjeveru", primjećuje Atanasios Raptis za Politiku. Die Presse/Beč - Austrija priželjkuje europsku integraciju istoka Austrijsko ministarstvo vanjskih poslova zaslužuje pohvalu za koncept Europe koja bi prelazila granice EU-prostora, drži bečki list Die Presse. Po tom bi se konceptu, predstavljenom na nedavnoj konferenciji veleposlanika, EU ubuduće trebao snažnije zauzeti za "nove susjede" u svom okruženju, pod čime austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner zasada podrazumijeva u prvom redu Ukrajinu i Moldovu, tumači list. Dok je većini balkanskih država otvorena bar perspektiva pristupa Uniji, pitanje je imaju li Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Moldovci uopće izgleda da budu primljeni u "otmjeni bruxelleski klub", ističe Die Presse. Pritom ne treba zaboraviti da su prošlog tjedna na Jalti Rusija Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan utemeljili "zajednički gospodarski prostor", koji bi u daljoj budućnosti trebao čak prerasti u carinsku i monetarnu uniju, podsjeća Die Presse, propitujući mogućnost da ruski predsjednik Vladimir Putim tim projektom zapravo želi konkurirati EU-u. O obzirom na dosadašnji neuspjeh takvih inicijativa vjerojatnije je posrijedi "nešto nalik pozivu u pomoć Zapadu kako u budućim ciklusima proširenja ne bi zaboravio istok", zaključuje bečki list. SZ/Muenchen - Ne treba se zanositi ponovnim približavanjem SAD-a i Njemačke Poslije 16 mjeseci "demonstrativnog udaljavanja", u srijedu se ponovno sastaju Bush i Schroeder, a nesporazumi još uvijek obilježavaju njemačko-američke odnose, piše muenchenski Sueddeutsche Zeitung od srijede. "Ne treba imati iluzija: ponovno približavanje Washingtona i Berlina na obje se strane za sada temelji na kratkoročnim motivima. Za Busha su to potrebe u Iraku, s njima povezani unutarnjopolitički problemi i nada da će se savezna vlada malo udaljiti od još uvijek neposlušnih Francuza. Schroeder i Fischer pak ne izlaze u susret američkom predsjedniku samo zato što je smirivanje Iraka u europskom interesu, nego i stoga što im u čvrstom zagrljaju Jacquesa Chiraca pomalo nestaje daha", ocjenjuje list i dodaje da oni koji osuđuju Amerikance zbog iračkoga rata "ne smiju zaboraviti da su Amerikanci u Bosni i na Kosovu preuzeli odgovornost, jer sama Europa nije bila za to kadra". La Stampa/Torino - Njemačka oduzima mjesto Europi u Vijeću sigurnosti Vodi se rasprava kako u okviru reforme UN-a "pomladiti" i Vijeće sigurnosti, a u tom se pitanju Italija protivi ulasku Njemačke i Japana među stalne članice Vijeće sigurnosti, piše torinska La Stampa. "Njemačka već dugo traži status stalne članice, kao i Japan. Italija se tome uvijek protivila ne zato što podcjenjuje važnost Njemačke u Europi, koja je saveznička i prijateljska sila, već stoga što je protiv reforme kroz izravno uključivanje novih članica i zagovara reformu Vijeće sigurnosti koja bi na različitim razinama uključila i razne druge velike zemlje, a poglavito Europsku uniju kao takvu", piše list i navodi da je takvo stajalište Italija zauzela prije deset godina za Ciampijeve vlade. Potpora koju je jučer francuski predsjednik Chirac dao njemačkog zahtjevu nije dobar znak za konferenciju o europskom ustavu koja za deset dana počinje u Rimu, ocjenjuje list. "Naravno, Europa bi mogla kazati da je u Vijeću sigurnosti koje bi uključivalo ne samo Veliku Britaniju i Francusku, nego i Njemačku, predstavljaju njene najmoćnije zemlje, no to bi značilo i oproštaj od nacrta, ili ako želite - sna, o europskom 'mjestu'", piše list. AFP/Pariz - EU udijelio packu Parizu zbog slučaja Alstom Zbog afere oko koncerna Alstom u Bruxellesu ponovno optužuju Francusku da je "loša učenica" koja ne mari za zajedničku disciplinu, što francuski dužnosnici pobijaju pozivajući se na osobit položaj u kojem se našla ta tvrtka, piše AFP. Priopćivši u ponedjeljak da je francuska vlada u zadnji čas pristala na uvjete Bruxellesa, europski povjerenik za konkurenciju Mario Monti kazao je, kako prenosi agencija, da je Europsko povjerenstvo time pokazalo da "nije strogo prema malim državama a popustljivo prema velikima." Prema mišljenju povjerenika Montija, francuske su vlasti trebale predvidjeti teškoće te tvrtke i upozoriti Povjerenstvo puno prije, umjesto što su čekale početak kolovoza da ga izvijeste o dobro svezanom "paketu" koji uključuje brzi ulazak države u konzorcij Alstom, dodaje agencija. Prema dobro obaviještenom izvoru iz industrije, nesporazum se djelomično tumači time što su Alstom i francusko ministarstvo gospodarstva i financija prvo tražili drukčije rješenje koje su vidjeli u ulasku francuskog državnog nuklearnog poduzeća Areva u kapital Alstoma, tumači agencija. Le Figaro - Kina se priključuje krugu ulagača u sustav Galileo Satelitsko-navigacijski sustav Galileo dobio je prvog većeg ulagača izvan Europe - riječ je o Kini koja je oprezno odlučila priključiti se tom projektu kojega su trgovačke, a napose vojne posljedice stalni izvor brige za SAD, piše "Le Figaro". Na taj način i Peking i Europa žele steći politički ugled i osloboditi se ovisnosti o SAD-u i njegovu Global Positioning Systemu (GPS) kada je riječ o preciznom lociranju, tehnologiji koja je presudna u obrani, astronautici i telekomunikacijama, ističe list. Europa je zainteresirana da svoju konkurentnost proširi na tehnološka područja koja je dosad pridržavao SAD, kao i da pronađe moćne saveznike za taj pothvat, analizira list napominjući kako se Bruxelles nada da bi se projektu mogla pridružiti i Moskva. Pentagon ne naplaćuje Kini usluge GPS-a, što vrijedi i za ostatak svijeta, ali ih svakog časa može uskratiti, kao što je bio slučaj 1991. u Zaljevskom ratu, kada se SAD pozivao na prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Europski bi pak sustav trebao biti pod civilnim nadzorom i jamčiti kontinuitet, napominje "Le Figaro". Tema dana: Bushov govor na zasjedanju Opće skupštine UN-a ========================================================= CSM/Boston - Bush je uputio izazov UN-u Poruka američkog predsjednika Georgea Busha, iznesena pred Ujedinjenim narodima, izazov je sličan onome od prije godinu dana, drži Christian Science Monitor (po VOA-i). "Bush čvrsto drži svoju liniju", konstatira CSM, ocjenjujući da je "američki predsjednik došao pred Ujedinjene narode s porukom pomirbe, ali i odlučnosti". Kao što je bio slučaj i prije godinu dana, američki predsjednik suočio je međunarodnu organizaciju s izazovom: "Poduzmimo zajedno korake kako bismo se suprotstavili prijetnji globalnoj sigurnosti pa se Sjedinjene Države neće trebati uteći ratu protiv Iraka kao krajnjem rješenju", zaključuje Christian Science Monitor. The Daily Telegraph/London - Bush nije nastupio u UN-u kao pokajnik Američki predsjednik George Bush zaslužuje pohvalu što je zanemario upozorenja da su zaokupljenost vanjskom politikom i zanemarivanje domaćih američkih problema ravni izbornom samoubojstvu, smatra Daily Telegraph. Američki predsjednik ni u kom slučaju nije nastupio kao pokajnik, očitujući samopouzdanje baš kao i u posljednjem nastupu pred Glavnom skupštinom UN-a prije godinu dana, bilježi list. Bushov je govor nadišao okvire različitih stavova pojedinih članica Vijeća sigurnosti UN-a o Iraku, usredotočivši se na "kuge našeg doba - terorizam, širenje oružja za masovno uništenje, HIV/AIDS, glas i ropstvo dječje prostitucije", ističe DT. Sljedeći mjeseci pokazat će koliko je uvjerljiv bio taj Bushov govor - neke ambicije američkog predsjednika možda se neće ostvariti ali ton njegova govora "sugerirao je ocjenu da je najgora faza opstruktivnosti UN-a završena", zaključuje list. WT/Washington - Bush s pravom nije popustio pred domaćim i stranim kritičarima U govoru pred Ujedinjenim Narodima predsjednik Bush iznio je snažne argumente u korist nastojanja Washingtona da obnovi Irak i stvori stabilan i demokratski Bliski Istok, piše Washington Times. "Bush s pravom nije popustio stranim i domaćim kritičarima politike koju je provodio s iznimnom odlučnošću još od napada 11. rujna. Umjesto toga iskoristio je prigodu da podsjeti na činjenicu kako je učinjen napredak u ratu protiv terorizma ohrabrivanjem demokratskih procesa u opasnoj i nestabilnoj regiji kakav je Bliski istok", ocjenjuje Washington Times. Predsjednik Bush je također istaknuo kako je pad Sadama Huseina stvorio priliku za mirno razrješenje izraelsko-palestinskog sukoba, dodaje list. Pred Bushom je sada najzahtjevniji izazov: uvjeriti Kongres da odobri sredstva od 87 milijardi dolara za goruće troškove u Iraku i Afganistanu, na što se žale demokrati u zakonodavnom tijelu, prigovarajući kako se ne zna koliko će intervencija u tim zemljama trajati, nastavlja list uz ocjenu da je "demagoški i moralno tupo kad se Demokrati žale na potrošen novac za popravak infrastrukture u strateški kritičnim zemljama kakav je Irak, a mogao je biti potrošen za socijalne programe kod kuće". "Novac potrošen na stabilizaciju Iraka predstavlja ulaganje u nacionalnu sigurnost SAD-a. Nedostojno je političara u Washingtonu odnositi se prema ulaganju u nacionalnu sigurnost kao da je to još jedna domaća dotacija iz federalne blagajne za nekakve lokalne javne radove", zaključuje Washington Times. Corriere della Sera/Milano - Pariz gubi Bush pobjeđuje Bush je pobijedio a Pariz izgubio, ocijenio je u razgovoru za list Corriere della Sera istupe francuskog i američkog čelnika pred općom skupštinom UN-a Kenneth Adelman, bivši savjetnik u Reaganovoj administraciji, danas član odbora za obrambenu politiku Pentagona. Adelman predviđa da će rezolucija koju predlaže SAD proći jer samo "Amerika, a ne UN, može pacificirati, obnoviti i demokratizirati Irak" a Chirac ne može staviti veto na američku rezoluciju jer je to "za njega politički kontraproduktivno". Međutim, Chiracov je govor bio oštar, "optužnica protiv američkog unilateralizma, pokušaj snaženja multilateralizma i preustroja UN-a na našu štetu", ocjenjuje Adelman i primjećuje da "Francuzi ostaju šovinisti i samoljubivi". Na primjedbu novinara lista kako ni Bush nije učinio mnogo ustupaka Adelman odgovara: "Zašto bi ih trebao činiti? Istina je da je u Iraku potrebno više sredstava, više tehničkog osoblja, vojnika i policajaca. No to su problemi koji se mogu riješiti većim doprinosom naših saveznika među kojima je i Italija, i našeg većeg angažmana, nije potrebna kolektivna intervencija UN-a. Štoviše, bolje da je ne bude". Zemljom poput Iraka, dodaje Adelman, "ne može se upravljati zajedničkim inicijativama koje bi Chirac i drugi poput njega mogli stalno ometati". Le Figaro/Pariz - Jaz između Francuske i SAD-a i dalje je dubok Nastup Jacquesa Chiraca u UN-u bio je naoko blag i pomirljiv, ali zapravo odlučan i nepromijenjen, piše "Le Figaro". Da bi pomirio Francusku i Sjedinjene Države, francuski je predsjednik odlučio pobiti sve, po njegovu mišljenju, neutemeljene optužbe koje se upućuju njegovoj zemlji zbog navodne neodlučnosti u borbi protiv terorizma, zbog antisemitizma i neprijateljstva prema Americi, analizira list. Unatoč toj pomirljivosti i odluci da neće pojačavati napetost između dviju zemalja, Chiracovo stajalište o upravljanju poslijeratnim Irakom jako je daleko od Bushova, ističe list. Nastupi američkog i francuskog predsjednika u UN-u nedvojbeno pokazuju da je jaz između dviju zemalja i dalje velik, ocjenjuje list, dodajući kako je prvi opravdavao američki preventivni rat protiv terorizma, dok je drugi, pristojno plješćući američkom predsjedniku, isticao nužnost uspostave multilateralizma u međunarodnim odnosima. The Guardian/London - Rasprava u UN-u ponovno otvorila transatlanske rane Rasprava održana u utorak newyorškoj središnjici Ujedinjenih naroda samo je ponovno otvorila "transatlanske rane", koje potječu još iz razdoblja prije rata u Iraku, konstatira The Guardian (po BBC-ju). List smatra da je Pariz zapravo htio svima pokazati tko je kriv za kaos u Iraku a Washington je suprotno tome poručio da američki poziv za pomoć u Iraku nije istodobno i priznanje krivnje. "Najveći potencijalni gubitnik u ovom sporu jest George Bush čija popularnost na domaćoj pozornici pada od trenutka kada je zatražio dodatnih 87 milijardi dolara za operacije u Iraku", primjećuje The Guardian. Der Standard/Beč - Europljani ne bi trebali likovati nad američkom gorkom pilulom U govoru pred Glavnom skupštinom UN-a američki predsjednik George Bush bio je prisiljen progutati gorku pilulu, konstatira austrijski Der Standard. Iako skromni rezultati u Iraku, mogući opasni suparnik u predsjedničkim izborima Wesley Clark i loše stanje u gospodarstvu nisu pretvorili američkog predsjednika u internacionalista, noviji istupi Washingtona zvuče odmjerenije no što je bio slučaj prije godinu dana, primjećuje list. Bush je pokazao naznake razumijevanja čak i za njemačkog kancelara Schroedera koji se u okviru predizborne kampanje izuzetno oštro suprotstavio rat u Iraku, ističe Der Standard. Europljani pak ne bi trebali podleći iskušenju koje im sugerira da uvrijeđeno podsjećaju "lijepo smo vam govorili" jer bi takav nastup zasigurno bio protumačen kao potvrda da Europa nema razumijevanja za američke bojazni a oslabio bi i internacionalistički orijentiran tabor u SAD-u, upozorava bečki list. TAZ/Berlin - Dok Bush ne preda nadzor UN-u odgovoran je za stanje u Iraku "UN-ov glavni tajnik Kofi Annan i američki predsjednik George W. Bush sa svojim su govorima pred glavnom UN-ovom skupštinom predstavljali očiti kontrast", piše berlinski Die Tageszeitung u uvodniku od srijede. Annan je kritizirao Bushovu doktrinu preventivnog rata i ustvrdio da je ta doktrina "potpuno nespojiva s međunarodno-pravnim poretkom i da je u protuslovlju sa svim oblicima međudržavnih dogovora", dok je Bush svoj nastup "ponovno iskoristio za pokušaj opravdanja iračkoga rata i istodobno od drugih članova svjetske organizacije koji su većinom bili protiv toga rata, zatražio da preuzmu dio rizika i tereta anglo-američkog okupacijskog režima", piše list i ocjenjuje da će taj zahtjev vjerojatno kod svih UN-ovih država bez iznimke naići na jasno odbijanje". Ako se u Iraku ukine anglo-američki okupacijski režim i ako UN preuzme nadzor, postojat će izgledi za poboljšanje stanja, drži list i zaključuje da je Bushova vlada, "sve dok to ne uvidi, odgovorna za nasilnu smrt svakog američkog vojnika, djelatnika UN- a ili iračkog civila". NYT/New York - Bushov govor obojen ružičasto Na površini, govor predsjednika Busha u UN-u djelovao je kao izvješće o tome kako stvari dobro idu u Iraku, s blagim traženjem šire potpore međunarodne zajednice koja mu je očajnički potrebna, ali ispod površine došlo je do približavanja koncenzusu oko ciljeva za iračku budućnost, piše New York Times. Međunarodna zajednica, Bush i njegovi saveznici žele da Irak preuzme vlast nad vlastitom zemljom što je prije moguće, a svi su se sporazumjeli da SAD nastavi sa zapovijedanjem u vojnim operacijama, što je dobra polazna točka, nastavlja list. Ostaju, međutim, bitne razlike oko postizanja iračkog suvereniteta jer Francuska želi gotovo odmah dati punu vlast privremenom vijeću koje upravlja Irakom, dok Bush želi da se tom zemljom upravlja iz Sjedinjenih Država najmanje još godinu dana, piše list. "Problem s francuskim prijedlogom je u tome što nema naznaka da je Privremeno vijeće sposobno raditi zajedno, ili da je prepoznalo prirodnog vođu. Francuzi mogu prigovarati da je američki plan prespor da bi natjerao Vijeće da prihvati izazove. Ali njihov plan više liči na scenarij za iznenadno povlačenje od odgovornosti koju su Washington i saveznici preuzeli kad su napali Irak", piše list. List, između ostaloga, ocjenjuje i da je "nažalost, Bushov govor više izgledao upućen domaćoj publici nego svjetskoj zajednici i oslikavao ružičastu sliku situacije u kojoj, međutim, administraciji ništa nije išlo onako lako kako se nadala". DPA/Hamburg - UN s olakšanjem primio Bushov govor Više nitko ne dvoji da će prije ili kasnije u UN-u biti prihvaćena rezolucija o stabilizaciji i obnovi Iraka, izvješćuje agencija DPA u srijedu. "Na UN-ovoj glavnoj skupštini više ni najglasniji Bushov protivnik, francuski predsjednik Jacques Chirac, nije govorio o tome da Iračanima treba predati vlast u roku od 'nekoliko mjeseci', nego samo o 'realnom vremenskom planu'", piše DPA i dodaje da je i Kofi Annan, koji se "boji za opstanak svjetske organizacije, izgradio most rekavši da je stabilnost u Iraku od najvećeg značenja za cijeli svijet". "U UN-u je s olakšanjem primljeno što Bush nije najavio nove ratne ciljeve i što nije ponavljao svoju retoriku o 'osovini zla' s Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom i što se, posve općenito, izjasnio za ciljeve UN-a. Chirac je poslije Bushova govora izvjestiteljima izjavio da se na tome može graditi, a i savezni se kancelar Gerhard Schroeder može na to nadovezati u razgovoru s Bushom u srijedu", ocjenjuje DPA. WP/Washington - Bushove namjere ostale su nejasne Govor američkog predsjednika Georgea Busha u Ujedinjenim narodima nejasna je poruka i ostavlja mnoga pitanja bez odgovora, piše Washington Post (po VOA-i). Ocijenivši da je Bushov "nejasan poziv" u pomoć začudio javnost, WP primjećuje da je američki predsjednik pokušao kročiti "nejasnom linijom između obrane rata koji je u najvećem dijelu svijeta krajnje nepopularan i moljenja pomoći od zemalja koje oklijevaju s odlukom da sudjeluju u obnovi Iraka". "Rezultat je da su i diplomati i zakonodavci ostali u nedoumici što su bile krajnje namjere predsjednika Busha", zaključuje Washington Post. FT/London - UN traga za formulom kolektivne neutralizacije oružja za masovno uništenje Glavni tajnik UN-a Kofi Annan osudio je američku doktrinu preventivnog rata ali je istodobno pokušao pronaći rješenje za određene bojazni koje su motivirale izdvojeni nastup SAD-a u Iraku, piše Financial Times. Glavni tajnik UN sugerirao je da bi UN možda mogao utvrditi "kriterije za pravodobno odobravanje mjera prisile", najavljujući osnivanje posebnog tijela na visokoj razini, koje će se pozabaviti tim problemom. Tako je Annan zapravo načeo pitanje što bi se trebalo dogoditi ako napori usmjereni na sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje ne otklone bojazni SAD-a, kao što je bio slučaj u Iraku, primjećuje Financial Times. Činilo se da glavni tajnik UN-a nagovješćuje da bi Vijeće sigurnosti moglo utvrditi smjernice za kolektivno preduhitrivanje takvih prijetnji a tom se mogućnošću inače bavi i EU u svom strateškom dokumentu o sigurnosti, podsjeća londonski list. Pritom valja imati na umu da odluka o intervencijama ovisi o vrlo raznolikim okolnostima pa pokušaj utvrđivanja čvrstih kriterija ima slabe izglede za uspjeh, smatra FT. Ne smije se dopustiti da strah od oružja za masovno uništenje potisne u drugi plan obavještajni rad pa će se UN - usprkos razumljivoj Annanovoj potrazi za kriterijima - morati osloniti u prvom redu na procjene i uvjeravanje, zaključuje list. (Hina) akoz