ERSTE PLAVI MIROVINSKI FOND: NAKON SPAJANJA TRŽIŠNI UDJEL OD 11

ERSTE PLAVI MIROVINSKI FOND: NAKON SPAJANJA TRŽIŠNI UDJEL OD 11 POSTO Hina- Financijski servis Erste Plavi obvezni mirovinski fond - nastao pripajanjem Erste i Helios obveznih mirovinskih fondova Plavom fondu - trenutno ima više od 112.000 članova, što je tržišni udjel od 11 posto, objavljeno je danas na konferenciji za novinare tog objedinjenog fonda. Neto vrijednost imovine fonda dosegnula je 390 milijuna kuna, a čelnici fonda - predsjednik Uprave Petar Vlaić i predsjednik Nadzornog odbora Sava Dalbokov - očekuju 1.000 novih članova mjesečno. Članstvo u Erste i Helios obveznim mirovinskim fondovima prestalo je sa 19. rujnom ove godine kada je formalno-pravno izvršeno pripajanje fondova i od kada djeluje objedinjeni, novi fond. Od toga datuma članstvo za članove sva tri fonda nastavlja se u Erste Plavom mirovinskom fondu. Do objedinjavanja je, po podacima Hagene, Plavi fond imao 61.442 članova, Erste 25.705, a Helios 25.256 članova. Prijenosom članstva iznos imovine na osobnim računima članova u kunama je ostao nepromijenjen, a Odlukom Hagene spojeni fondovi preuzeli su vrijednost obračunske jedinice Plavog fonda. U vlasničkoj strukturi Erste Plavog mirovinskog fonda najveći udio, 69,69 posto ima Grupacija Erste Bank (uključuje Erste Bank AG, Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka i Erste vrijednosne papire d.o.o.), Steiermarkische bank AG 12,05 posto, EBRD 9,62 posto, Triglav 6,17 posto i Istarska kreditna banka d.d. Umag udio u od 2,47 posto. No, kako najavljuje Dalbokov, ta će se struktura uskoro promijeniti, jer će u vlasništvo biti uključen TBIH, dosadašnji većinski vlasnik Helios fonda. Tada će Erste grupacija imati 52 posto, a TBIH 29 posto vlasništva fonda, rekao je Dalbokov. Na upit o uključivanju u dobrovoljne fondove, Dalbokov, ujedno član Uprave ESB banke, kazao je da se trenutno analizira financijska isplativost, a konačna će odluka biti donijeta do kraja godine. Vlaić i članica Uprave fonda Ana Ivančić pozdravili su uvrštenje Varteksa u prvu kotaciju Varaždinske burze. Očekuju da će se što više hrvatskih tvrtki naći u toj kotaciji, jer bez toga, ocjenjuju, nema razvoja tržišta, već njegova odumiranja. Nisu, kažu, protiv najava mogućnosti da fondovi ulažu u javna poduzeća, ali drže da tu treba biti oprezan, a ulaganja obavezno ograničiti.