ZAGREB, 24 rujna (Hina) - Treba li hrvatsko-srpska granica biti povučena sredinom Dunava, pitanje je koje se provlači kroz hrvatsko-srpske odnose od 1998. kad su mirovne snage UNTAES-a graničnu među između dvije države prepustile
hrvatskoj pograničnoj policiji, pišu beogradske Večernje novosti povodom najavljenog susreta komisija za razgraničenje 1. i 2. listopada.
ZAGREB, 24 rujna (Hina) - Treba li hrvatsko-srpska granica biti
povučena sredinom Dunava, pitanje je koje se provlači kroz
hrvatsko-srpske odnose od 1998. kad su mirovne snage UNTAES-a
graničnu među između dvije države prepustile hrvatskoj pograničnoj
policiji, pišu beogradske Večernje novosti povodom najavljenog
susreta komisija za razgraničenje 1. i 2. listopada. #L#
Na dunavskoj granici sporno je oko 11000 hektara, navodi list, od
čega je veći dio na srpskoj obali, a uknjižen je u katastru u Belom
Manastiru.
"Hrvoje Kačić, predsjednik hrvatske Komisije za granice i u
Tuđmanovo i u Mesićevo vrijeme, povremeno je do usijanja dovodio
ovu problematiku izjavama da je 'identificiranje granice između
Srbije i Hrvatske proces koji uvijek traje'", prenosi list. Nakon
promjene vlasti u Srbiji prvi je ovo pitanje spomenuo šef srpske
diplomacije Goran Svilanović, ali je njegovo navodno obećanje
Hrvatima da će sporne ade pripasti hrvatskoj strani izazvalo
žestoku reakciju u srpskoj javnosti, pišu Večernje novosti.
"Graničnog spora između Srbije i Hrvatske danas ne bi bilo da su
prije 34 godine obje strane poslušale savjet zagrebačkog profesora
Tome Hlada koji je 1969. godine predlagao da se svi nastali meandri,
za svaki slučaj, pravilno uvedu u zemljišne knjige. Nije ga
poslušala prvenstveno srpska strana čiji su predstavnici
velikodušno odmahnuli rukom rekavši da je to nepotrebno 'jer smo
ionako jedna država i svejedno je gdje je što uknjiženo'", pišu
Večernje novosti.
(Hina) nper akoz