ZAGREB, 24. rujna (Hina) NEW YORK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susreo se u utorak u New Yorku s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, na rubu 58. zasjedanja Opće skupštine UN-a i s njime razgovarao o stanju u Hrvatskoj.
Zamoljen za komentar najave da će Večernji list od srijede objaviti kako je State Department od njega tražio da Hrvatska potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). "O tome sigurno nije bilo ni govora", odgovorio je Mesić koji se susreo i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Annan se zanimao za stanje u RH a posebice u njezinu susjedstvu. Mesić je razgovarao je i s predsjednikom Argentine Nestorom Carlosom Kirchnerom, koji ga je pozvao da posjeti Argentinu i prihvatio poziv za posjet Hrvatskoj. S albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom predsjednik Mesić je razgovarao o mogućnostima da Hrvatska liberalizira vizni režim prema Albaniji.UJEDINJENI NARODI - Ujedinjeni narodi za Hrvatsku su glavno mjesto rješavanja međunarodnih problema, ali ih treba reformirati, posebice Vijeće sigurnosti, kako bi održalo vjerodostojnost i autoritet u svijetu, rekao je u utorak u New Yorku hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je govorio na početku opće rasprave
ZAGREB, 24. rujna (Hina)
NEW YORK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susreo se u utorak u
New Yorku s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, na rubu 58.
zasjedanja Opće skupštine UN-a i s njime razgovarao o stanju u
Hrvatskoj. Zamoljen za komentar najave da će Večernji list od
srijede objaviti kako je State Department od njega tražio da
Hrvatska potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju Amerikanaca
Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). "O tome sigurno nije bilo ni
govora", odgovorio je Mesić koji se susreo i s glavnim tajnikom UN-a
Kofijem Annanom. Annan se zanimao za stanje u RH a posebice u
njezinu susjedstvu. Mesić je razgovarao je i s predsjednikom
Argentine Nestorom Carlosom Kirchnerom, koji ga je pozvao da
posjeti Argentinu i prihvatio poziv za posjet Hrvatskoj. S
albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom predsjednik Mesić je
razgovarao o mogućnostima da Hrvatska liberalizira vizni režim
prema Albaniji.
UJEDINJENI NARODI - Ujedinjeni narodi za Hrvatsku su glavno mjesto
rješavanja međunarodnih problema, ali ih treba reformirati,
posebice Vijeće sigurnosti, kako bi održalo vjerodostojnost i
autoritet u svijetu, rekao je u utorak u New Yorku hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić koji je govorio na početku opće rasprave
58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a. Na tom skupu, kako se
očekuje, dominirat će Irak, borba protiv terorizma, Bliski istok i
reforma UNa. Mesić je u svojem izlaganju predstavnicima 191 zemlje
članice UN-a naglasio važnost Svjetske organizacije i potrebu za
jačanjem njezine uloge. Glede borbe protiv međunarodnog terorizma
rekao je da je to prioritet Hrvatske koja ostaje "čvrsto uz naše
američke saveznike" i svjesna je da je združena akcija svih zemalja
najbolji odgovor protiv terorizma čemu, među ostalim, pridonosi
svojom postrojbom u Afganistanu. Mesić je dodao kako je jednako
važno pojačati djelovanje "na iskorjenjivanju gospodarske i svake
druge zaostalosti" jer su "nejednakost, nepravda i neznanje tlo na
kojem brzo niču klice terorizma".
NEW YORK (UN) - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan upozorio je u utorak
američkog predsjednika Georgea W. Busha da njegova doktrina
preventivne vojne intervencije predstavlja izazov koji zadire u
same temelje UN-a i da bi mogla dovesti do vladavine zakona džungle.
U govoru na otvaranju 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a,
Annan je neuobičajeno oštro napao jedinu svjetsku supersilu i iznio
svoju dosad najjaču kritiku doktrine preventivnog rata. "Umjesto
da čekaju da do napada dođe, oni tvrde da države imaju pravo i obvezu
preventivne uporabe sile, čak i na teritoriju drugih država, i čak
iako se sustavi naoružanja koji bi mogli biti iskorišteni u napadu
protiv njih tek razvijaju", rekao je Annan. "Zabrinut sam da bi ta
doktrina, bude li usvojena, mogla postaviti presedane koji bi
rezultirali bujanjem jednostranog i nezakonitog korištenja sile,
sa ili bez uvjerljivog opravdanja", rekao je Annan, što su delegati
podržali pljeskom.
NEW YORK (UN) - Američki predsjednik George W. Bush zatražio je u
utorak od Opće skupštine UN-a da pomogne u obnovi Iraka i poručio da
je vrijeme da se zaborave nesuglasice oko američke invazije na tu
zemlju. "Irak sada treba i zaslužuje našu pomoć - i sve nacije dobre
volje trebale bi istupiti i pružiti tu pomoć", rekao je Bush na
otvaranju 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, samo šest
mjeseci nakon što je zajedno s Velikom Britanijom krenuo u rat bez
UN-ova blagoslova. Braneći vojnu akciju u Iraku i ističući da
mogućnost postojanja oružja za masovno uništenje u toj zemlji još
može biti razjašnjena, Bush se također usprotivio prebrzom
vraćanju iračke suverenosti, što traže neki ključni saveznici.
"Glavni cilj naše koalicije u Iraku jest da narod te zemlje sam
sobom vlada, što treba ostvariti urednim, demokratskim načinom.
Taj se proces mora odvijati u skladu s potrebama Iračana - niti
ubrzan niti usporen željama drugih strana", rekao je.
UJEDINJENI NARODI - Hrvatska je u utorak u Ujedinjenim narodima u
New Yorku potpisala Sporazum o povlasticama i imunitetima
Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i Fakultativni protokol uz
Konvenciju protiv mučenja, dva dokumenta koji jačaju zaštitu
ljudskih prava. Sporazume je u stožeru Ujedinjenih naroda potpisao
hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji sudjeluje
na 58. zasjedanju Opće skupštine UN-a. Istom prigodom notificirana
je i UN-ova Konvencija protiv uzimanja talaca. "Jačanje
međunarodne vladavine prava ispravno je prepoznato kao uporište
međunarodnog mira i sigurnosti", rekao je Picula u izjavi povodom
potpisivanja dokumenata.
BRUXELLES - Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović razgovarao je u utorak u Bruxellesu s generalnim
direktorom vanjskopolitičke uprave Europske komisije Enekom
Landaburom o izradi mišljenja Komisije o hrvatskoj kandidaturi za
članstvo u EU. "Razgovarali smo o formulaciji mišljenja o hrvatskoj
kandidaturi, o dinamici i strukturi političkog dijaloga i
uklanjanju potencijalnih problema koji se mogu pojaviti u vezi s
tom kandidaturom", izjavio je nakon sastanka Šimonović. Dovršetak
nacrta mišljenja tzv. "avisa" u Komisiji najavljuju za ožujak 2004.
Ukoliko do tada ne bude dovršen proces ratifikacije Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i RH u svih petnaest
članica Unije, to će "bitno otežati" poziciju Komisije o čemu je
također bilo riječi na sastanku, kazao je Šimonović.
BRUXELLES - Na pripremnom sastanku za ministarsku konferenciju o
ribarstvu na Sredozemlju, koji se održava u Bruxellesu, u utorak je
vođena rasprava o proglašenju zaštićenih ribolovnih zona obalnih
država pri čemu su iskazane velike razlike u mišljenjima pojedinih
zemalja. "Mišljenja su vrlo podijeljena. Opće je mišljenje da bi
trebalo zaštiti Sredozemlje, međutim kako to učiniti daleko je od
jasnoga", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan
Šimonović koji vodi hrvatsko izaslanstvo na skupu. Dio zemalja,
među kojima i Hrvatska, po njegovim riječima, smatra kako je jedini
učinkovit način zaštite širenje jurisdikcije priobalnih zemalja i
nakon toga suradnja svih država i usklađivanje mjera zaštite. Druge
zemlje smatraju kako je prvo potrebno razviti plan o zajedničkom
upravljanju a tek onda poticati širenje jurisdikcije, rekao je.
BRUXELLES/LJUBLJANA - Slovenija se slaže s uspostavljanjem
ribarskih zona u Jadranu kako bi se zaštitio riblji fond, ali to
treba provesti postupno i multilateralno, u suradnji sa svim
jadranskim državama, izjavio je u utorak slovenski diplomat Jože
Sterle koji vodi slovensko izaslanstvo na pripremnoj konferenciji
o ribarstvu na Mediteranu u Bruxellesu. "Takav način zaštite
Sredozemlja i Jadrana podržava Europska komisija, a i naše je
mišljenje prema proglašenju ribarskih zona slično", rekao je
Sterle. Po njegovim riječima, Slovenija pristajanjem na ribarsku
zonu ne pristaje i na to da Hrvatska u Jadranu proglasi svoj
gospodarski pojas koji uključuje iskorištavanje "drugih morskih
bogatstava" poput nafte i plina.
LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u
utorak navečer priopćenje o razgovorima koji tijekom dana vođeni u
Bruxellesu o zaštiti Sredozemlja i Jadranskog mora, ističući da je
na sastanku dalo i vlastite prijedloge koji se tiču zaštite
Jadrana, te istodobno istaknulo kako rješenja ne smiju
prejudicirati još otvorena granična pitanja. U priopćenju se
ponavlja da su ocjene Slovenije sukladne s ocjenama Europske
komisije i Italije kako je Jadran potrebno štititi višestrano i ne
donositi "jednostrane odluke", te da cijelu stvar treba rješavati
"multilateralno", "subregionalno" i u dijelogu svih
zainteresiranih. "Rješenja (oko zaštite Jadranskog mora)
istodobno ne smiju prejudicirati još otvorena granična pitanja
koja će se rješavati na bilateralnoj razini", kaže se na kraju
priopćenja, uz dodatak kako je susret jadranskih država u utorak
bio "prvi u nizu susreta s ciljem bolje zaštite Jadrana".
NEW YORK - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u
utorak je u New Yorku s ministrima vanjskih poslova Norveške i
Australije razgovarao o jačanju suradnje između tih zemalja i
Hrvatske. Picula, koji u New Yorku sudjeluje na 58. zasjedanju Opće
skupštine UN-a, zahvalio je Petersenu na programu balastnih voda, u
kojem se koriste znatna iskustva Norveške. Taj je projekt zanimljiv
RH jer balastne vode iz tankera mogu biti prijetnja čistoći
Jadranskog mora. S australskim ministrom Alexanderom Downerom,
Picula je konstatirao pomak u odnosima nakon što su RH i Australija
u svibnju potpisale sporazum o socijalnoj zaštiti vađžan zbog
velikog broja Hrvata koji žive u Australiji. Dvije su strane
dogovorile međusobnu potporu naporima dvije zemlje da postanu
nestalne članice Vijeća sigurnosti. Australija bi to htjela
ostvariti u mandatu 2006/2007., a Hrvatska 2008/2009.
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske vlade Goran Granić rekao je u
utorak kako očekuje da će Britanija i Nizozemska prestati blokirati
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU ako glavna
haška tužiteljica Carla del Ponte pozitivno ocijeni suradnju
Hrvatske s haškim sudom. "Da, to su oni jasno rekli", rekao je
Granić odgovarajući na pitanje Nove TV postoje li izgledi da
Britanija i Nizozemska promijene svoj stav ako bi izvješće bilo
pozitivno. Carla del Ponte treba početkom idućeg mjeseca podnijeti
izvješće Vijeću sigurnosti UN o suradnji Hrvatske i drugih zemalja
s haškim Sudom, a Granić će se s njome sastati u četvrtak u Haagu.
ZAGREB - Britanski ministar za europske integracije Denis MacShane
izjavio je u utorak, tijekom sastanka sa svojim hrvatskim kolegom
Nevenom Mimicom u Londonu, da će britanski parlament ratificirati
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) RH i EU nakon
privođenja ili dobrovoljnog odlaska umirovljenog generala Ante
Gotovine u Den Haag, priopćilo je Ministarstvo za europske
integracije u Zagrebu. Neven Mimica informirao je svojeg
britanskog kolegu o koracima što ih hrvatska Vlada poduzima u vezi
sa slučajem Gotovina. Inače, glavne teme razgovora Mimice i
MacShanea bile su daljnje mogućnosti suradnje na ispunjavanju
obveza koje proizlaze iz procesa stabilizacije i pridruživanja,
navodi se u priopćenju.
PODGORICA - General u vojsci bivše Jugoslavije Pavle Strugar uskoro
će se ponovno naći u zatvoru u Scheveningenu, a u Haagu se, prema
tvrđenju podgodičkih medija u utorak, priprema optužnica i za
bivšeg crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića. Strugara je sud
u Haagu optužio za ratne zločine u Dubrovniku 1991., a slična se
optužnica navodno priprema i za Bulatovića. Na prvom pojavljivanju
pred sudom Strugar je izjavio da se ne osjeća krivim za zločine za
koje je optužen. Prema podgoričkim medijima, optužnica protiv
Bulatovića, koja se navodno priprema, temelji se na iskazu
umirovljenog admirala bivše JNA Miodraga Jokića, koji je u Haagu
priznao krivicu za granatiranje Dubrovnika 6. prosinca 1991.
UJEDINJENI NARODI - Članice Kontaktne skupine za Kosovo suglasile
su se u utorak da prvi izravni razgovori između Beograda i Prištine
nakon rata na kosovu (1999.), počnu sredinom listopada. Kontaktna
skupina poduprla je prijedlog novog civilnog upravitelja za Kosovo
Harrija Holkerija da u Beču počne dijalog između vlade Srbije i Crne
Gore te privremene kosovske vlade. Kontaktna skupina u kojoj su
Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Njemačka, Britanija i
Italija, te Europska unija, održala je sastanak na marginama Opće
skupštine UN-a.
NEW YORK - Sindikat osoblja Ujedinjenih naroda traži, u priopćenju
objavljenom u utorak, obustavu svih operacija UN-a u Iraku i
povlačenje osoblja svjetske organizacija iz te zemlje. U
priopćenju se spominje novi bombaški napad izveden u ponedjeljak na
sjedište UN-a u Bagdadu, koje je već djelomično uništeno u provome
napadu od 19. kolovoza. Osuđuju se i "neprihvatljive opasnosti
kojima se osoblje UN-a izlaže svakog dana kako bi moglo nastaviti
raditi u Iraku". U napadu kamionom bombom u kolovozu su poginule 22
osobe. UN je otad drastično smanjio broj svog osoblja - sa 600 na
pedestak ljudi.
UJEDINJENI NARODI - Indonezija je uutorka optužila velike svjetske
velike sile da potiču političko nasilje jer zauzimaju nepravedna
stajališta prema arapsko- izraelskom sukobu. "Mnogi istaknuti
muslimani u Indoneziji vjeruju da jednom kada se glavne sile budu
ponašale ispravno i kada budu jasno pokazale svoju nepristranost u
pitanju Bliskog istoka tada će većina uzroka terorizma, koji se
provodi u ime Islama .... biti riješena", kazala je indonezijska
predsjednica Megawati Sukarnoputri pred Općom skupštinom UN-a.
NEW YORK - Predsjednik španjolske vlade Jose Maria Aznar predložio
je u utorak u New Yorku formiranje višenacionalnih snaga za Irak i
civilne uprave koju bi vodili Ujedinjeni narodi. "Moramo svoje
napore usredotočiti na povratak suvereniteta iračkome narodu kako
bi on mogao slobodno uživati u vlastitim prirodnim izvorima", rekao
je Aznar. Španjolska, čvrsta saveznica Washingtona u ratu protiv
Iraka, zauzela se za stvaranje civilne i mješovite uprave u Iraku,
koju bi vodili UN zajedno s novim vladarima koji će predstavljati
irački narod.
BAGDAD - Iračka prijelazna vlada priopćila je u utorak da će
ograničiti djelovanje dviju arapskih tv-a postaja koje je optužila
za "poticanje terorizma". U priopćenju se navodi da je namjera
privremene mjere protiv katarske Al Jazeere i dubajske Al Arabiye
poslati jasnu poruku drugim postajama koje bi mogle unijeti nemir
među Iračane. "Prijelazna vlada je odlučila uvesti, kao upozorenje
i privremenu mjeru, zabranu praćenja aktivnosti vlade i službenih
konferencija za novinare Al Jazeeri i Al Arabiyi i zabraniti
njihovim novinarima pristup ministarstvima i vladinim zgradama na
dva tjedna".
BERLIN - Čelnik njemačke obavještajne službe BND August Hanning
izjavio je da rat protiv terorizma još nije uništio jezgru al-Qaide
i da bi poslijeratni Irak mogao postati središte islamskog džihada.
"Vjerujemo da al-Qaida još uvijek ima jezgru. Jezgra nije
razbijena", rekao je Hanning. "To nas i dalje jako zabrinjava i
nećemo smanjiti naše napore". On je rekao da njemački obavještajci
ne vide vezu između al-Qaide i svrgnutog iračkog čelnika Sadama
Huseina, što je u suprotnosti s nedavnom izjavom američkog
predsjednika Georgea W. Busha.
UJEDINJENI NARODI - Južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki u utorak
se u govoru pred Ujedinjenim narodima prisjetio pokreta za
građanska prava 60-tih godina u Americi upozorivši da će bogati i
moćni stradati budu li predugo zanemarivali siromašne i slabe.
Pred Općom skupštinom UN-a o problemu siromaštva govorio je i
nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo pozivajući UN da pronađe
nove mehanizme za pomoć prezaduženim zemljama kojima su otplate
zajmova zapriječile gospodarski rast.
(Hina) rt