SKV: SVIJET U 4.30

ZAGREB, 24. rujna (Hina) NEW YORK - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susreo se u utorak u New Yorku s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, na rubu 58. zasjedanja Opće skupštine UN-a i s njime razgovarao o stanju u Hrvatskoj. Zamoljen za komentar najave da će Večernji list od srijede objaviti kako je State Department od njega tražio da Hrvatska potpiše bilateralni sporazum o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). "O tome sigurno nije bilo ni govora", odgovorio je Mesić koji se susreo i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Annan se zanimao za stanje u RH a posebice u njezinu susjedstvu. Mesić je razgovarao je i s predsjednikom Argentine Nestorom Carlosom Kirchnerom, koji ga je pozvao da posjeti Argentinu i prihvatio poziv za posjet Hrvatskoj. S albanskim predsjednikom Alfredom Moisiuom predsjednik Mesić je razgovarao o mogućnostima da Hrvatska liberalizira vizni režim prema Albaniji. UJEDINJENI NARODI - Ujedinjeni narodi za Hrvatsku su glavno mjesto rješavanja međunarodnih problema, ali ih treba reformirati, posebice Vijeće sigurnosti, kako bi održalo vjerodostojnost i autoritet u svijetu, rekao je u utorak u New Yorku hrvatski predsjednik Stjepan Mesić koji je govorio na početku opće rasprave 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a. Na tom skupu, kako se očekuje, dominirat će Irak, borba protiv terorizma, Bliski istok i reforma UNa. Mesić je u svojem izlaganju predstavnicima 191 zemlje članice UN-a naglasio važnost Svjetske organizacije i potrebu za jačanjem njezine uloge. Glede borbe protiv međunarodnog terorizma rekao je da je to prioritet Hrvatske koja ostaje "čvrsto uz naše američke saveznike" i svjesna je da je združena akcija svih zemalja najbolji odgovor protiv terorizma čemu, među ostalim, pridonosi svojom postrojbom u Afganistanu. Mesić je dodao kako je jednako važno pojačati djelovanje "na iskorjenjivanju gospodarske i svake druge zaostalosti" jer su "nejednakost, nepravda i neznanje tlo na kojem brzo niču klice terorizma". NEW YORK (UN) - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan upozorio je u utorak američkog predsjednika Georgea W. Busha da njegova doktrina preventivne vojne intervencije predstavlja izazov koji zadire u same temelje UN-a i da bi mogla dovesti do vladavine zakona džungle. U govoru na otvaranju 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, Annan je neuobičajeno oštro napao jedinu svjetsku supersilu i iznio svoju dosad najjaču kritiku doktrine preventivnog rata. "Umjesto da čekaju da do napada dođe, oni tvrde da države imaju pravo i obvezu preventivne uporabe sile, čak i na teritoriju drugih država, i čak iako se sustavi naoružanja koji bi mogli biti iskorišteni u napadu protiv njih tek razvijaju", rekao je Annan. "Zabrinut sam da bi ta doktrina, bude li usvojena, mogla postaviti presedane koji bi rezultirali bujanjem jednostranog i nezakonitog korištenja sile, sa ili bez uvjerljivog opravdanja", rekao je Annan, što su delegati podržali pljeskom. NEW YORK (UN) - Američki predsjednik George W. Bush zatražio je u utorak od Opće skupštine UN-a da pomogne u obnovi Iraka i poručio da je vrijeme da se zaborave nesuglasice oko američke invazije na tu zemlju. "Irak sada treba i zaslužuje našu pomoć - i sve nacije dobre volje trebale bi istupiti i pružiti tu pomoć", rekao je Bush na otvaranju 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, samo šest mjeseci nakon što je zajedno s Velikom Britanijom krenuo u rat bez UN-ova blagoslova. Braneći vojnu akciju u Iraku i ističući da mogućnost postojanja oružja za masovno uništenje u toj zemlji još može biti razjašnjena, Bush se također usprotivio prebrzom vraćanju iračke suverenosti, što traže neki ključni saveznici. "Glavni cilj naše koalicije u Iraku jest da narod te zemlje sam sobom vlada, što treba ostvariti urednim, demokratskim načinom. Taj se proces mora odvijati u skladu s potrebama Iračana - niti ubrzan niti usporen željama drugih strana", rekao je. UJEDINJENI NARODI - Hrvatska je u utorak u Ujedinjenim narodima u New Yorku potpisala Sporazum o povlasticama i imunitetima Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i Fakultativni protokol uz Konvenciju protiv mučenja, dva dokumenta koji jačaju zaštitu ljudskih prava. Sporazume je u stožeru Ujedinjenih naroda potpisao hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji sudjeluje na 58. zasjedanju Opće skupštine UN-a. Istom prigodom notificirana je i UN-ova Konvencija protiv uzimanja talaca. "Jačanje međunarodne vladavine prava ispravno je prepoznato kao uporište međunarodnog mira i sigurnosti", rekao je Picula u izjavi povodom potpisivanja dokumenata. BRUXELLES - Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović razgovarao je u utorak u Bruxellesu s generalnim direktorom vanjskopolitičke uprave Europske komisije Enekom Landaburom o izradi mišljenja Komisije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU. "Razgovarali smo o formulaciji mišljenja o hrvatskoj kandidaturi, o dinamici i strukturi političkog dijaloga i uklanjanju potencijalnih problema koji se mogu pojaviti u vezi s tom kandidaturom", izjavio je nakon sastanka Šimonović. Dovršetak nacrta mišljenja tzv. "avisa" u Komisiji najavljuju za ožujak 2004. Ukoliko do tada ne bude dovršen proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i RH u svih petnaest članica Unije, to će "bitno otežati" poziciju Komisije o čemu je također bilo riječi na sastanku, kazao je Šimonović. BRUXELLES - Na pripremnom sastanku za ministarsku konferenciju o ribarstvu na Sredozemlju, koji se održava u Bruxellesu, u utorak je vođena rasprava o proglašenju zaštićenih ribolovnih zona obalnih država pri čemu su iskazane velike razlike u mišljenjima pojedinih zemalja. "Mišljenja su vrlo podijeljena. Opće je mišljenje da bi trebalo zaštiti Sredozemlje, međutim kako to učiniti daleko je od jasnoga", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović koji vodi hrvatsko izaslanstvo na skupu. Dio zemalja, među kojima i Hrvatska, po njegovim riječima, smatra kako je jedini učinkovit način zaštite širenje jurisdikcije priobalnih zemalja i nakon toga suradnja svih država i usklađivanje mjera zaštite. Druge zemlje smatraju kako je prvo potrebno razviti plan o zajedničkom upravljanju a tek onda poticati širenje jurisdikcije, rekao je. BRUXELLES/LJUBLJANA - Slovenija se slaže s uspostavljanjem ribarskih zona u Jadranu kako bi se zaštitio riblji fond, ali to treba provesti postupno i multilateralno, u suradnji sa svim jadranskim državama, izjavio je u utorak slovenski diplomat Jože Sterle koji vodi slovensko izaslanstvo na pripremnoj konferenciji o ribarstvu na Mediteranu u Bruxellesu. "Takav način zaštite Sredozemlja i Jadrana podržava Europska komisija, a i naše je mišljenje prema proglašenju ribarskih zona slično", rekao je Sterle. Po njegovim riječima, Slovenija pristajanjem na ribarsku zonu ne pristaje i na to da Hrvatska u Jadranu proglasi svoj gospodarski pojas koji uključuje iskorištavanje "drugih morskih bogatstava" poput nafte i plina. LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak navečer priopćenje o razgovorima koji tijekom dana vođeni u Bruxellesu o zaštiti Sredozemlja i Jadranskog mora, ističući da je na sastanku dalo i vlastite prijedloge koji se tiču zaštite Jadrana, te istodobno istaknulo kako rješenja ne smiju prejudicirati još otvorena granična pitanja. U priopćenju se ponavlja da su ocjene Slovenije sukladne s ocjenama Europske komisije i Italije kako je Jadran potrebno štititi višestrano i ne donositi "jednostrane odluke", te da cijelu stvar treba rješavati "multilateralno", "subregionalno" i u dijelogu svih zainteresiranih. "Rješenja (oko zaštite Jadranskog mora) istodobno ne smiju prejudicirati još otvorena granična pitanja koja će se rješavati na bilateralnoj razini", kaže se na kraju priopćenja, uz dodatak kako je susret jadranskih država u utorak bio "prvi u nizu susreta s ciljem bolje zaštite Jadrana". NEW YORK - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u utorak je u New Yorku s ministrima vanjskih poslova Norveške i Australije razgovarao o jačanju suradnje između tih zemalja i Hrvatske. Picula, koji u New Yorku sudjeluje na 58. zasjedanju Opće skupštine UN-a, zahvalio je Petersenu na programu balastnih voda, u kojem se koriste znatna iskustva Norveške. Taj je projekt zanimljiv RH jer balastne vode iz tankera mogu biti prijetnja čistoći Jadranskog mora. S australskim ministrom Alexanderom Downerom, Picula je konstatirao pomak u odnosima nakon što su RH i Australija u svibnju potpisale sporazum o socijalnoj zaštiti vađžan zbog velikog broja Hrvata koji žive u Australiji. Dvije su strane dogovorile međusobnu potporu naporima dvije zemlje da postanu nestalne članice Vijeća sigurnosti. Australija bi to htjela ostvariti u mandatu 2006/2007., a Hrvatska 2008/2009. ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske vlade Goran Granić rekao je u utorak kako očekuje da će Britanija i Nizozemska prestati blokirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU ako glavna haška tužiteljica Carla del Ponte pozitivno ocijeni suradnju Hrvatske s haškim sudom. "Da, to su oni jasno rekli", rekao je Granić odgovarajući na pitanje Nove TV postoje li izgledi da Britanija i Nizozemska promijene svoj stav ako bi izvješće bilo pozitivno. Carla del Ponte treba početkom idućeg mjeseca podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN o suradnji Hrvatske i drugih zemalja s haškim Sudom, a Granić će se s njome sastati u četvrtak u Haagu. ZAGREB - Britanski ministar za europske integracije Denis MacShane izjavio je u utorak, tijekom sastanka sa svojim hrvatskim kolegom Nevenom Mimicom u Londonu, da će britanski parlament ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) RH i EU nakon privođenja ili dobrovoljnog odlaska umirovljenog generala Ante Gotovine u Den Haag, priopćilo je Ministarstvo za europske integracije u Zagrebu. Neven Mimica informirao je svojeg britanskog kolegu o koracima što ih hrvatska Vlada poduzima u vezi sa slučajem Gotovina. Inače, glavne teme razgovora Mimice i MacShanea bile su daljnje mogućnosti suradnje na ispunjavanju obveza koje proizlaze iz procesa stabilizacije i pridruživanja, navodi se u priopćenju. PODGORICA - General u vojsci bivše Jugoslavije Pavle Strugar uskoro će se ponovno naći u zatvoru u Scheveningenu, a u Haagu se, prema tvrđenju podgodičkih medija u utorak, priprema optužnica i za bivšeg crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića. Strugara je sud u Haagu optužio za ratne zločine u Dubrovniku 1991., a slična se optužnica navodno priprema i za Bulatovića. Na prvom pojavljivanju pred sudom Strugar je izjavio da se ne osjeća krivim za zločine za koje je optužen. Prema podgoričkim medijima, optužnica protiv Bulatovića, koja se navodno priprema, temelji se na iskazu umirovljenog admirala bivše JNA Miodraga Jokića, koji je u Haagu priznao krivicu za granatiranje Dubrovnika 6. prosinca 1991. UJEDINJENI NARODI - Članice Kontaktne skupine za Kosovo suglasile su se u utorak da prvi izravni razgovori između Beograda i Prištine nakon rata na kosovu (1999.), počnu sredinom listopada. Kontaktna skupina poduprla je prijedlog novog civilnog upravitelja za Kosovo Harrija Holkerija da u Beču počne dijalog između vlade Srbije i Crne Gore te privremene kosovske vlade. Kontaktna skupina u kojoj su Sjedinjene Države, Rusija, Francuska, Njemačka, Britanija i Italija, te Europska unija, održala je sastanak na marginama Opće skupštine UN-a. NEW YORK - Sindikat osoblja Ujedinjenih naroda traži, u priopćenju objavljenom u utorak, obustavu svih operacija UN-a u Iraku i povlačenje osoblja svjetske organizacija iz te zemlje. U priopćenju se spominje novi bombaški napad izveden u ponedjeljak na sjedište UN-a u Bagdadu, koje je već djelomično uništeno u provome napadu od 19. kolovoza. Osuđuju se i "neprihvatljive opasnosti kojima se osoblje UN-a izlaže svakog dana kako bi moglo nastaviti raditi u Iraku". U napadu kamionom bombom u kolovozu su poginule 22 osobe. UN je otad drastično smanjio broj svog osoblja - sa 600 na pedestak ljudi. UJEDINJENI NARODI - Indonezija je uutorka optužila velike svjetske velike sile da potiču političko nasilje jer zauzimaju nepravedna stajališta prema arapsko- izraelskom sukobu. "Mnogi istaknuti muslimani u Indoneziji vjeruju da jednom kada se glavne sile budu ponašale ispravno i kada budu jasno pokazale svoju nepristranost u pitanju Bliskog istoka tada će većina uzroka terorizma, koji se provodi u ime Islama .... biti riješena", kazala je indonezijska predsjednica Megawati Sukarnoputri pred Općom skupštinom UN-a. NEW YORK - Predsjednik španjolske vlade Jose Maria Aznar predložio je u utorak u New Yorku formiranje višenacionalnih snaga za Irak i civilne uprave koju bi vodili Ujedinjeni narodi. "Moramo svoje napore usredotočiti na povratak suvereniteta iračkome narodu kako bi on mogao slobodno uživati u vlastitim prirodnim izvorima", rekao je Aznar. Španjolska, čvrsta saveznica Washingtona u ratu protiv Iraka, zauzela se za stvaranje civilne i mješovite uprave u Iraku, koju bi vodili UN zajedno s novim vladarima koji će predstavljati irački narod. BAGDAD - Iračka prijelazna vlada priopćila je u utorak da će ograničiti djelovanje dviju arapskih tv-a postaja koje je optužila za "poticanje terorizma". U priopćenju se navodi da je namjera privremene mjere protiv katarske Al Jazeere i dubajske Al Arabiye poslati jasnu poruku drugim postajama koje bi mogle unijeti nemir među Iračane. "Prijelazna vlada je odlučila uvesti, kao upozorenje i privremenu mjeru, zabranu praćenja aktivnosti vlade i službenih konferencija za novinare Al Jazeeri i Al Arabiyi i zabraniti njihovim novinarima pristup ministarstvima i vladinim zgradama na dva tjedna". BERLIN - Čelnik njemačke obavještajne službe BND August Hanning izjavio je da rat protiv terorizma još nije uništio jezgru al-Qaide i da bi poslijeratni Irak mogao postati središte islamskog džihada. "Vjerujemo da al-Qaida još uvijek ima jezgru. Jezgra nije razbijena", rekao je Hanning. "To nas i dalje jako zabrinjava i nećemo smanjiti naše napore". On je rekao da njemački obavještajci ne vide vezu između al-Qaide i svrgnutog iračkog čelnika Sadama Huseina, što je u suprotnosti s nedavnom izjavom američkog predsjednika Georgea W. Busha. UJEDINJENI NARODI - Južnoafrički predsjednik Thabo Mbeki u utorak se u govoru pred Ujedinjenim narodima prisjetio pokreta za građanska prava 60-tih godina u Americi upozorivši da će bogati i moćni stradati budu li predugo zanemarivali siromašne i slabe. Pred Općom skupštinom UN-a o problemu siromaštva govorio je i nigerijski predsjednik Olusegun Obasanjo pozivajući UN da pronađe nove mehanizme za pomoć prezaduženim zemljama kojima su otplate zajmova zapriječile gospodarski rast. (Hina) rt