SKV: SVIJET U 21.00 SAT

ZAGREB, 23. rujna (Hina) UJEDINJENI NARODI - Ujedinjeni narodi za Hrvatsku su glavno mjesto rješavanja međunarodnih problema, ali ih treba reformirati, posebice Vijeće sigurnosti, kako bi održalo vjerodostojnost i autoritet u svijetu, rekao je u utorak u New Yorku hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Predsjednik Mesić je govorio na početku opće rasprave 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a na kojem će, kako se očekuje dominirati Irak, borba protiv terorizma, Bliski istok i reforma i Ujedinjenih naroda. Mesić je u svojem izlaganju predstavnicima 191 zemlje članice UN-a naglasio važnost Svjetske organizacije i potrebu za jačanjem njezine uloge. Glede borbe protiv međunarodnog terorizma predsjednik Mesić je rekao kako je to prioritet Hrvatske koja ostaje "čvrsto uz naše američke saveznike" i svjesna je da je združena akcija svih zemalja najbolji odgovor protiv terorizma čemu, među ostalim, pridonosi svojom postrojbom u Afganistanu. Mesić je dodao kako je jednako važno pojačati djelovanje "na iskorjenjivanju gospodarske i svake druge zaostalosti" jer su "nejednakost, nepravda i neznanje tlo na kojem brzo niču klice terorizma". NEW YORK (UN) - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan upozorio je u utorak američkog predsjednika Georgea W. Busha da njegova doktrina preventivne vojne intervencije predstavlja izazov koji zadire u same temelje UN-a i da bi mogla dovesti do vladavine zakona džungle. U govoru na otvaranju 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, Annan je neuobičajeno oštro napao jedinu svjetsku supersilu i iznio svoju dosad najjaču kritiku doktrine preventivnog rata. "Umjesto da čekaju da do napada dođe, oni tvrde da države imaju pravo i obvezu preventivne uporabe sile, čak i na teritoriju drugih država, i čak iako se sustavi naoružanja koji bi mogli biti iskorišteni u napadu protiv njih tek razvijaju", rekao je Annan. "Zabrinut sam da bi ta doktrina, bude li usvojena, mogla postaviti presedane koji bi rezultirali bujanjem jednostranog i nezakonitog korištenja sile, sa ili bez uvjerljivog opravdanja", rekao je Annan, što su delegati podržali pljeskom. NEW YORK (UN) - Američki predsjednik George W. Bush zatražio je u utorak od Opće skupštine UN-a da pomogne u obnovi Iraka i poručio da je vrijeme da se zaborave nesuglasice oko američke invazije na tu zemlju. "Irak sada treba i zaslužuje našu pomoć - i sve nacije dobre volje trebale bi istupiti i pružiti tu pomoć", rekao je Bush na otvaranju 58. godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, samo šest mjeseci nakon što je zajedno s Velikom Britanijom krenuo u rat bez UN-ova blagoslova. Braneći vojnu akciju u Iraku i ističući da mogućnost postojanja oružja za masovno uništenje u toj zemlji još može biti razjašnjena, Bush se također usprotivio prebrzom vraćanju iračke suverenosti, što traže neki ključni saveznici. "Glavni cilj naše koalicije u Iraku jest da narod te zemlje sam sobom vlada, što treba ostvariti urednim, demokratskim načinom. Taj se proces mora odvijati u skladu s potrebama Iračana - niti ubrzan niti usporen željama drugih strana", rekao je. NEW YORK (UN) - Francuski predsjednik Jacques Chirac u utorak je, u žestokome napadu na jednostranu američku akciju u Iraku, izjavio da su zbog toga rata Ujedinjeni narodi bili u najtežoj krizi svoje povijesti. U govoru nakon američkoga predsjednika Georgea W. Busha koji je od svijeta zatražio podršku za američku okupaciju i obnovu Iraka, Chirac je rekao: "Nitko ne može sam djelovati u ime svih i nitko ne smije prihvatiti anarhiju društva bez pravila". "Rat koji je počeo bez odobrenja Vijeća sigurnosti, uzdrmao je multilateralni sustav", rekao je francuski predsjednik. NEW YORK (UN) - Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva pozvao je u utorak na jaču globalnu borbu protiv gladi i zatražio od UN-a osnivanje odbora za koordiniranje te kampanje. "Unatoč neuspjehu sustava koji potiče rast bogatstva bez smanjenja krajnjeg siromaštva, mnogi ljudi i dalje ustrajavaju na svojim kratkovidnim i pohlepnim ciljevima", rekao je Lula na zasjedanju Opće skupštine UN-a. NEW YORK (UN) - Američki predsjednik George W. Bush i njegov francuski kolega Jacques Chirac nisu u utorak, prilikom susreta u New Yorku, uspjeli prevladati razlike oko američkih planova za poslijeratni Irak, ali je francuski čelnik rekao Bushu da neće "stajati na putu", izjavio je jedan visoki američki dužnosnik. "Razgovarali su o razlikama i obećali su da će pokušati raditi zajedno. Francuski je predsjednik rekao da neće stajati na putu, ali Francuska će pokušati pomoći", kazao je dužnosnik novinarima nakon susreta Busha i Chiraca na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a. Chirac želi brzo vraćanje iračkog suvereniteta Iraku, dok Bush ustrajava na procesu za koji se očekuje da bi mogao trajati mjesecima. UJEDINJENI NARODI - Hrvatska je u utorak u Ujedinjenim narodima u New Yorku potpisala Sporazum o povlasticama i imunitetima Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i Fakultativni protokol uz Konvenciju protiv mučenja, dva dokumenta koji jačaju zaštitu ljudskih prava. Sporazume je u stožeru Ujedinjenih naroda potpisao hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji sudjeluje na 58. zasjedanju Opće skupštine UN-a. Istom prigodom notificirana je i UN-ova Konvencija protiv uzimanja talaca. "Jačanje međunarodne vladavine prava ispravno je prepoznato kao uporište međunarodnog mira i sigurnosti", rekao je Picula u izjavi povodom potpisivanja dokumenata. BRUXELLES - Zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović razgovarao je u utorak u Bruxellesu s generalnim direktorom vanjskopolitičke uprave Europske komisije Enekom Landaburom o izradi mišljenja Komisije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU. "Razgovarali smo o formulaciji mišljenja o hrvatskoj kandidaturi, o dinamici i strukturi političkog dijaloga i uklanjanju potencijalnih problema koji se mogu pojaviti u vezi s tom kandidaturom", izjavio je nakon sastanka Šimonović. Dovršetak nacrta mišljenja tzv. "avisa" u Komisiji najavljuju za ožujak 2004. Ukoliko do tada ne bude dovršen proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i RH u svih petnaest članica Unije, to će "bitno otežati" poziciju Komisije o čemu je također bilo riječi na sastanku, kazao je Šimonović. BRUXELLES - Na pripremnom sastanku za ministarsku konferenciju o ribarstvu na Sredozemlju, koji se održava u Bruxellesu, u utorak je vođena rasprava o proglašenju zaštićenih ribolovnih zona obalnih država pri čemu su iskazane velike razlike u mišljenjima pojedinih zemalja. "Mišljenja su vrlo podijeljena. Opće je mišljenje da bi trebalo zaštiti Sredozemlja, međutim kako to učiniti daleko je od jasnoga", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović koji vodi hrvatsko izaslanstvo na skupu. Dio zemalja, među kojima i Hrvatska, po njegovim riječima, smatra kako je jedini učinkovit način zaštite širenje jurisdikcije priobalnih zemalja i nakon toga suradnja svih država i usklađivanje mjera zaštite. Druge zemlje smatraju kako je prvo potrebno razviti plan o zajedničkom upravljanju a tek onda poticati širenje jurisdikcije, rekao je. BRUXELLES/LJUBLJANA - Slovenija se slaže s uspostavljanjem ribarskih zona u Jadranu kako bi se zaštitio riblji fond, ali to treba provesti postupno i multilateralno, u suradnji sa svim jadranskim državama, izjavio je u utorak slovenski diplomat Jože Sterle koji vodi slovensko izaslanstvo na pripremnoj konferenciji o ribarstvu na Mediteranu u Bruxellesu. "Takav način zaštite Sredozemlja i Jadrana podržava Europska komisija, a i naše je mišljenje prema proglašenju ribarskih zona slično", rekao je Sterle. Po njegovim riječima, Slovenija pristajanjem na ribarsku zonu ne pristaje i na to da Hrvatska u Jadranu proglasi svoj gospodarski pojas koji uključuje iskorištavanje "drugih morskih bogatstava" poput nafte i plina. LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u utorak navečer priopćenje o razgovorima koji tijekom dana vođeni u Bruxellesu o zaštiti Sredozemlja i Jadranskog mora, ističući da je na sastanku dalo i vlastite prijedloge koji se tiču zaštite Jadrana, te istodobno istaknulo kako rješenja ne smiju prejudicirati još otvorena granična pitanja. U priopćenju se ponavlja da su ocjene Slovenije sukladne s ocjenama Europske komisije i Italije kako je Jadran potrebno štititi višestrano i ne donositi "jednostrane odluke", te da cijelu stvar treba rješavati "multilateralno", "subregionalno" i u dijelogu svih zainteresiranih. "Rješenja (oko zaštite Jadranskog mora) istodobno ne smiju prejudicirati još otvorena granična pitanja koja će se rješavati na bilateralnoj razini", kaže se na kraju priopćenja, uz dodatak kako je susret jadranskih država u utorak bio "prvi u nizu susreta s ciljem bolje zaštite Jadrana". ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Goran Granić sastat će se u četvrtak, 25. rujna u Haagu s glavnom tužiteljicom Haškog suda Carlom Del Ponte, priopćio je u utorak Vladin Ured za odnose s javnošću. Del Ponte je u non-paperu početkom rujna suradnju Hrvatske sa sudom ocijenila "unaprijeđenom", ali "ne u cijelosti zadovoljavajućom". Glavni prigovori tužiteljice i pritisak na Vladu vezani su za slučaj generala Gotovine, koji je u bijegu već dvije godine. Potpredsjednik Vlade Granić nedavno je izjavio kako će Hrvatska morati izvijestiti Haag da ne može provesti nalog za uhićenje generala Gotovine, jer Vlada nema relevantnih podataka o mjestu njegova boravka. ZAGREB - Britanski ministar za europske integracije Denis MacShane izjavio je u utorak, tijekom sastanka sa svojim hrvatskim kolegom Nevenom Mimicom u Londonu, da će britanski parlament ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) RH i EU nakon privođenja ili dobrovoljnog odlaska umirovljenog generala Ante Gotovine u Den Haag, priopćilo je Ministarstvo za europske integracije u Zagrebu. Neven Mimica informirao je svojeg britanskog kolegu o koracima što ih hrvatska Vlada poduzima u vezi sa slučajem Gotovina. Inače, glavne teme razgovora Mimice i MacShanea bile su daljnje mogućnosti suradnje na ispunjavanju obveza koje proizlaze iz procesa stabilizacije i pridruživanja, navodi se u priopćenju. BRUXELLES - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s pomoćnicom ministra europskih integracija Tamarom Obradović u ponedjeljak i utorak u Bruxellesu je obavilo tehničke konzultacije s Europskom komisijom vezane uz završetak izrade hrvatskih odgovora na Upitnik Komisije. Članovi hrvatskoga izaslanstva u kojemu je bilo petnaestak stručnjaka iz različitih sektora sastali su se s dužnosnicima općih uprava Europske komisije i članovima međuresorske skupine za izradu "avisa" - odgovora EK na zahtjev Hrvatske za članstvo u EU- u. Na konzultacijama je iznesen detaljan prikaz organizacije rada na upitniku, u koji su u Hrvatskoj uključeni svi nadležni resori za pojedini sektor, i animirana cjelokupna državna uprava. Rezultat te organizacije je bio da je hrvatska Vlada u roku pet tjedana imala finalizirane verzije odgovora na upitnik koji sadrži 4560 pitanja. Hrvatske odgovore na Upitnik službeno će predati premijer Ivica Račan, 9. listopada u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu. ZAGREB - Potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica obrane Željka Antunović, sastala se u utorak, drugog dana posjeta Kini, s predsjednikom Kineske političke kozultativne konferencije (ekvivalent gornjem domu parlamenta), Jiaom Qinglinom, priopćeno je iz MORH-a. Jiao Qinglin izrazio je zadovoljstvo posjetom hrvatskog izaslanstva, posebice što se njome osnažuje i prošlogodišnju izjava o potrebi unapređenja odnosa između Hrvatske i Kine, a koju su zajednički izrekli predsjednici obiju država, navodi se u priopćenju. SARAJEVO - Američka fregata "Nicholas" uskoro bi trebala doploviti u teritorijalne vode Bosne i Hercegovine i usidriti se kod Neuma, potvrđeno je u utorak Hini u američkom veleposlanstvu u Sarajevu. Prvo uplovljavanje jednog američkog ratnog broda u teritorijalne vode BiH ima posebno značenje jer predstavlja simbol suradnje dviju država. Sjedinjene Države, kako je pojašnjeno iz odjela za informiranje američkog veleposlanastva u Sarajevu, ovim činom žele potaknuti dalje prijateljstvo i suradnju između dvije države a ujedno žele naglasiti opredjeljenost SAD da nastave podupirati BiH i njezino približavanje punopravnom članstvu u europskoj zajednici demokratskih zemalja. LJUBLJANA - Predsjednik vodeće slovenske oporbene stranke Janez Janša ocijenio je u utorak da je pogrešna politika vlade glavni razlog za relativno ekonomsko zaostajanje Slovenije u odnosu na druge tranzicijske zemlje. "Zabrinjavajući su podaci da je sve više zaposlenih u državnoj upravi i sve manje u gospodarskim djelatnostima, a naš je gospodarski rast katastrofalno nizak", rekao je Janša komentirajući najnovije podatke o sve manjem rastu društvenog proizvoda, što je vlada u ponedjeljak priznala smanjivši procjene o rastu BDP-a u ovoj godini s ranijih 3,6 na 3,1 posto, a mogućnošću da zbog recesije u Europi bude još manji. MOSTAR - Prosvjetni radnici u srednjim i osnovnim školama na području Hercegovačko-neretvanske županije BiH koji rade po hrvatskom programu, nisu se odazvali pozivu županijske vlade da prekinu štrajk i počnu nastavu, izvijestili su u utorak sindikati srednjeg i osnovnog obrazovanja. Štrajk u ovim školama počeo je početkom rujna i njihovi nastavnici izražavaju nezadovoljstvo svojim socijalnim statusom. SARAJEVO - Glavni zapovjednik Stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) general William Ward i predsjedatelj povjerenstva za obrambene reforme u toj zemlji američki diplomat James Locher ponovo su u utorak upozorili kako će BiH ostati izvan euro-atlantskih vojnih i političkih struktura ne prihvate li se predložene izmjene obrambenog sustava. Na odvojenim konferencijama za novinstvo general Ward i Locher potvrdili su kako je međunarodna zajednica odlučna u nastojanjima da se u BiH provedu obrambene reforme jer bez toga dalje stabiliziranje stanje u toj zemlji nije moguće. Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown u ponedjeljak je izravno optužio Stranku demokratske akcije (SDA) da priječi provedbu reformi i time drži zemlju daleko od programa "Partnerstvo za mir" a u perspektivi i NATO-a. MOSTAR - Višečlano izaslanstvo časnika Vojske Republike Srpske doputovalo je u utorak u dvodnevni posjet vojnoj bazi Vojske Federacije BiH u Čapljini, gdje je smješten dio hrvatske sastavnice federalne vojske, doznaje se u Vojarni "Božan Šimović" u Čapljini. Bojnik Nikola Goluža, koji je gostima iz Republike Srpske dobrodošlicu zaželio u ime Ministarstva obrane Federacije BiH, rekao je kako svrha ovog posjeta provedba odredbi Daytonskog sporazuma kojim se zagovara približavanje entitetskih vojnih snaga u BiH. BEJRUT/JERUZALEM - Njemačko posredovanje uspjelo je osigurati "pravo ozračje" Izraelu i libanonskom Hezbolahu za razmjenu zarobljenika u idućih 10 dana "ako sve bude u redu", obznanili su u utorak u Bejrutu izvori bliski pregovorima. "Postignuto je sveobuhvatno rješenje i sada je dogovor pred finalizacijom", rekli su izvori za njemačku agenciju dpa. Oni su obznanili da će, prema tom dogovoru, Hezbolah osloboditi izraelskog poslovnog čovjeka Elhanana Tannenbauma i tri izraelska vojnika, za koje je Izrael vjerovao da su mrtvi. Svi su bili oteti u listopadu 2000. Za uzvrat će Izrael osloboditi sve libanonske zatvorenike, uključujući dužnosnika Hezbolaha Abdel-Karima Obeida i još jednog šiitskog militanta Mustaphu Diranija, koje je Izrael oteo 1989. i 1994. godine, i još pustiti na slobodu oko 350 arapskih zatvorenika. GAZA - Izraelski vojnici ubili su u utorak jednog islamskog militanta koji se pokušao ubaciti u židovsko naselje Dugit u pojasu Gaze, nakon što je Izrael odbacio uvjetno primirje koje je predložio palestinski predsjednik Jaser Arafat. Islamski džihad je priopćio da je ubijeni militant bio njegov pripadnik. BERLIN - Čelnik njemačke obavještajne službe BND August Hanning izjavio je da rat protiv terorizma još nije uništio jezgru al-Qaide i da bi poslijeratni Irak mogao postati središte islamskog džihada. "Vjerujemo da al-Qaida još uvijek ima jezgru. Jezgra nije razbijena", rekao je Hanning. "To nas i dalje jako zabrinjava i nećemo smanjiti naše napore". On je rekao da njemački obavještajci ne vide vezu između al-Qaide i svrgnutog iračkog čelnika Sadama Huseina, što je u suprotnosti s nedavnom izjavom američkog predsjednika Georgea W. Busha. NAJAF - Američki marinci predali su u utorak španjolskim snagama kontrolu nad iračkim svetim šiitskim gradom Najafom, koji je bio poprište najgorih poslijeratnih terorističkih napada u Iraku. Na ceremoniji u Najafu američki general John Kelly predao je zapovjedništvo generalu španjolske vojske Alfredou Cardoni. Ta se predaja ovlasti trebala održati prije nekoliko tjedana, ali je odgođena zbog velikih napetosti u gradu nakon eksplozije automobila bombe pred šiitskom džamijom u kojoj je ubijeno 80 ljudi. NEW YORK (UN) - Čelnik rotirajućeg predsjedništva iračke privremene uprave Ahmad Chalabi sjedio je u utorak na mjestu predviđenom za Irak na otvaranju godišnje sjednice Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Pored njega je sjedio njegov kolega, član Vijeća za privremenu upravu Irakom Adnana Pachachi, a u iračkom izaslanstvu također je i ministar vanjskih poslova Hoshyar Zebari. Chalabi bi trebao govoriti na Općoj skupštini idućeg tjedna. ALŽIR - Alžirske oružane snage ubile su 15 islamskih pobunjenika i oslobodile desetke žena i djece koje su gerilci zarobili, objavio je u utorak list El Watan. Vojnici su tijekom vikenda napali sklonište Salafističke skupine za propovijed i borbu (GSPC) oko 200 kilometara istočno od glavnog grada Alžira, pišu novine pozivajući se na svoje izvore. SRINAGAR - U separatističkim sukobima u indijskom Kašmiru u posljednjih je 48 sati poginulo 34 ljudi, uglavnom muslimanskih gerilaca, doznaje se u utorak iz policijskih i vojnih izvora. Sukobi između indijskih snaga sigurnosti i islamističkih gerilaca razbuktali su se ponovno nakon više od četiri mjeseca zatišja. Civili u tom nasilju nisu pošteđeni. OSLO - Opskrba električnom energijom u južnoj Švedskoj i istočnoj Danskoj ponovno je uspostavljena u utorak poslijepodne nakon dvosatnog prekida uzrokovanog, kako se čini, udarom groma u strujne vodove u Švedskoj. "Opskrba električnom energijom u južnoj Švedskoj i na danskom otoku Zealandu ponovno je, najvećim dijelom, uspostavljena", priopćio je švedski opskrbljivač električnom energijom Svenska Kraftnat. Zbog energetskog kolapsa bez električne energije ostalo je gotovo dva milijuna ljudi u Švedskoj i Danskoj. RIM - Papa Ivan Pavao II. otputovat će 7. listopada u Pompeje, gdje će zaključiti Godinu krunice, objavio je danas Ured za tisak Svete Stolice. Ivan Pavao II. će helikopterom krenuti iz Vatikana do Pompeja gdje je predviđen dolazak u 10 sati na prostoru zvanom Velika dvorana na prostoru arheoloških ostataka toga grada. S tog helidroma će Papa u papamobilu nastaviti put do svetilišta Djevice Marije od Krunice. PRAG - Tri mjeseca nakon što su češki građani velikom većinom na referendumu podržali ulazak u Europsku uniju, vlada je u utorak dostavila parlamentu paket zakona o znatnom povećanju poreza kako bi se ispunili standardi EU-a. Zastupnici su u utorak počeli raspravu o 11 zakonskih prijedloga čiji je cilj smanjiti troškove države i proračunski deficit sa sadašnjih šest na četiri posto BDP- a do 2006. godine. Zakonski paket težak je 61 milijardu kruna (2.1 milijardu US dolara) u sljedeće tri godine. (Hina) rb