LJUBLJANA, 20. rujna (Hina) - Slovenski tisak u subotu je opet obilovao komentarima i analizama u vezi s hrvatskim najavama proširenja jurisdikcije u Jadranskom moru, osobito u vezi sa sastankom hrvatsko-talijanske komisije koja je u
četvrtak održana u Rimu, a ponovo se ističu i teze kako je zaoštravanje tog pitanja od strane službene Ljubljane pravilno jer je riječ o nacionalnom interesu od presudnog političkog i gospodarskog značenja.
LJUBLJANA, 20. rujna (Hina) - Slovenski tisak u subotu je opet
obilovao komentarima i analizama u vezi s hrvatskim najavama
proširenja jurisdikcije u Jadranskom moru, osobito u vezi sa
sastankom hrvatsko-talijanske komisije koja je u četvrtak održana
u Rimu, a ponovo se ističu i teze kako je zaoštravanje tog pitanja od
strane službene Ljubljane pravilno jer je riječ o nacionalnom
interesu od presudnog političkog i gospodarskog značenja.#L#
Dok je slovenski radio u vezi sa susretom hrvatskih i talijanskih
diplomata ocijenio kako je to za hrvatsku stranu bio "hladan tuš"
jer Italija preporučuje da se odluke o gospodarskom pojasu ne
donose prije Venecijanske konferencije o Sredozemlju, ljubljanski
dnevni list "Dnevnik" iz pera svog komentatora i nekadašnjeg
slovenskog ambasadora u Madridu Franca Jurija objavljuje nešto
izbalansiraniju ocjenu rimskoga susreta.
"Iz Rima je tom prigodom poslano više poruka, a sa slovenskog
stajališta stvar se može procjenjivati iz pozicije da je čaša na pol
prazna ili na pola puna. Italija je na sastanku Zagrebu savjetovala
da gospodarski pojas ne proglašava barem do Venecijanske
konferencije o ribarstvu u Sredozemlju, ali i da se toj odluci ne
protive. U Rimu dakle smiruju loptu, ali je očito da se igraa odvija
na duži rok što Sloveniji ostavlja sve manje manevarskog prostora",
ocjena je Jurija koji navodi da Italija, kako su pokazali
"dokumenti koji su procurili sa rimskog sastanka" ima ambiciju da u
Jadranu "u kojem se nalaze znatne zalihe energenata i plina" uvede
svoju gospodarsku kontrolu, pa u tom smislu pušta Hrvatsku "da
dovrši (njen) prljavi posao".
Juri slovenskom ministru vanjskih poslova Rupelu, zamjerajući mu
na pogrešnoj taktici, predlaže elastičniji i "manje robustan"
pristup u sučeljavanju jadranskih interesa sa Hrvatskom.
Kako u subotnjem komentaru ljubljanskog "Dela" piše novinar Boris
Šuligoj, jadranski spor sa Hrvatskom za Sloveniju je "biti ili ne
biti".
"Očito je da se u slovensko-hrvatskim odnosima u zadnje vrijeme
nešto mijenja i to zaslugom trećih.. Nije još jasno da li se je
hrvatska politika nakon zadnjih, vrlo opreznih i prijateljskih
savjeta iz Rima, odlučila za bilo kakvo povlačenje. Ako do toga
dođe, bit će to taktičko povlačenje. Proglašenje ekonomske zone od
strane Hrvatske nije nimalo bezazleno kako bi to htjeli prikazati
neki analitičari. To bi naime na Sloveniju imalo odlučujući
geostrateški, ekonomski i politički utjecaj", piše Šuligoj. Autor
također dodaje da bi slovenska diplomacija od Europske unije morala
tražiti da se jasnije odredi o sporu Slovenije i Hrvatske oko
granice i morskog pojasa.
Šuligoj piše kako su Mesićeve usporedbe Šentilja i Piranskog
zaljeva neobične simplifikacije.
"Već i zato što na zamaljskog kugli tako rekuć nema zajedničkog
kopna, ali postoji mnogo mora koje je univerzalno i tako reći
svačije", tvrdi Šuligoj i dodaje kako je očito da Hrvatskoj u
sadašnjem sporu "ne nedostaje samosvijesti", što bi moglo, dodaje
on, značiti da iza nje stoji "netko treći"
"Očito je Hrvatima netko ulio dovoljno samopouzdanja i hrabrosti da
im kompromis nije niti poitreban, kad službeno tvrde da Slovenija
niti nije pomorska država. U toj situaciji Sloveniji ne preostaje
ništa drugo nego da dokaže suprotno", zaključuje u "Delu" Boris
Šuligoj.
(Hina) fl sv